Novi Vladin paket mjera za pomoć građanima i tvrtkama u uvjetima inflacije težak je 1,7 milijardi eura i jedan je od najvećih do sada, a dio stručnjaka smatra ga predizbornim potezom vladajućih

Novi, proljetni paket mjera vrijedan je ukupno oko 1,7 milijardi eura i jedan je od najvećih do sada.

Država dosad građanima i tvrtkama pomogla s preko 5 milijardi eura

Naime, otkako je počela energetska kriza i visoka inflacija, Banski su dvori skrojili tri antiinflacijska paketa.

Prvi je bio još na proljeće prošle godine i bio je težak 663 milijuna eura. Na jesen 2022. godine uslijedio je drugi paket mjera, vrijedan 2,8 milijardi eura, a na zimu treći, najmanji paket, vrijedan 95 milijuna eura. Sadašnji paket mjera četvrti je u nizu u inflacijskim uvjetima.

Kada se tome pridoda i paket mjera za pomoć građanima i tvrtkama u uvjetima koronakrize, usvojen na proljeće 2020. godine i vrijedan 1,6 milijardi eura, proizlazi da je država do sada građanima i gospodarstvu kroz razne oblike pomogla s više od 5,1 milijardi eura, hvale se u Banskim dvorima.

Mjere za struju na snazi do kraja rujna, a za plin do kraja ožujka sljedeće godine

I novi paket mjera u fokusu ima energetiku, odnosno nastojanje Vlade da ublaži cijenu energenata za kućanstva i tvrtke. Za te je svrhe, naime, u proljetnom paketu mjera namijenjeno 1,18 milijardi eura. Nove mjere trebale bi, među ostalim, osigurati da hrvatski građani nastave plaćati jednu od najmanjih cijena struje i plina u Europi.

U Vladi su odlučili zadržati postojeću cijenu struje za kućanstva i tvrtke, kao i za javni i neprofitni sektor, do 30. rujna. Ukupno je ublažavanju rasta cijena struje namijenjeno 596 milijuna eura, stoji u Vladinim dokumentima.

Za ublažavanje rasta cijene plina država je u novom paketu mjera odlučila izdvojiti 150 milijuna eura, pri čemu cijene za kućanstva, javni i neprofitni sektor te za tvrtke ostaju iste do kraja ožujka sljedeće godine.

Do kraja ožujka sljedeće godine neće se mijenjati ni cijena toplinske energije. Vrijednost te mjere iznosi 267 milijuna eura.

Do kraja ožujka 2024. godine produžuje se i primjena snižene stope PDV-a od pet posto za isporuke prirodnog plina i grijanje iz toplinskih stanica, kao i za isporuku ogrjevnog drva, peleta, briketa i sječke.

U Vladi najavljuju i daljnje intervencije u cijene goriva kroz nastavak sniženih trošarina na naftne derivate, što će državnu blagajnu stajati 133 milijuna eura.

Jednokratne novčane naknade

Drugi set Vladinih mjera odnosi se na mjere za zaštitu stanovništva i tvrtki od inflacije, a težak je 169 milijuna eura. 

Tako je za potporu umirovljenicima planirano 75 milijuna eura, pri čemu će se iznos jednokratne naknade kretati u rasponu od 60 do 160 eura, ovisno o visini mirovine. Uz to, za 32.000 umirovljenika čije su mirovine iznad prosječne neto plaće ukida se dodatni doprinos za zdravstveno osiguranje, čime će im se raspoloživi dohodak povećati za tri posto, izračunali su u Banskim dvorima.

Za naknade za troškove električne energije planira se izdvojiti 40 milijuna eura pa će 69.000 ugroženih kupaca energenata imati pravo na podmirivanje troškova struje, plina ili toplinske energije do kraja ožujka sljedeće godine u iznosu od 70 eura mjesečno.

Za naknade u sustavu socijalne skrbi i potpore nezaposlenim braniteljima Vlada namjerava izdvojiti 35 milijuna eura.

Tako će 167.000 osoba imati pravo na jednokratnu novčanu naknadu od 150 eura zbog ublažavanja rasta troškova života. Oko 60.000 nezaposlenih imat će pravo na jednokratnu naknadu od 100 eura, ističu u Vladi.

Za potpore korisnicima dječjeg doplatka Vlada u novom paketu mjera namjerava izdvojiti devet milijuna eura. Studentima će olakšati život u inflacijskim uvjetima s ukupno osam milijuna eura.

Ograničavanje cijena osnovnih prehrambenih proizvoda

Kućanstvima se ponovno nudi olakšica u vidu zamrzavanja cijena osnovnih prehrambenih proizvoda do kraja kolovoza. 

Ograničene cijene prehrambenih proizvoda koje u Banskim dvorima smatraju osnovnima odnose se na jestivo suncokretovo ulje, mlijeko, glatko i oštro brašno, šećer, pile i svinjsko mljeveno meso, te po novom, carsko meso. S druge strane, iz košarice neophodnih prehrambenih proizvoda ispadaju svinjska lopatica i vratina.

U Vladinom proljetnom paketu mjera je i niz drugih pomoći, potpora i poticaja, ukupne vrijednosti 347 milijuna eura. U taj paket spadaju javni prijevoz, poljoprivrednici i ribari, kao i prerađivači drva i proizvođači namještaja. 

Tu su i potpore za energetsku učinkovitost zgrada i obnovljive izvore energije, za koje su Banski dvori planirali 291 milijun eura.

U Vladi najavljuju i nastavak mjera pomoći stradalima u potresu.

Kotarski: Mjere usmjerene prema svima, bez obzira na to imaju li novaca ili nemaju 

Ekonomisti s kojima smo razgovarali slažu se da je Vlada trebala pomoći građanima i tvrtkama u uvjetima visoke inflacije. Ipak, postavljaju pitanje je li pomoć koja je zapravo usmjerena svima opravdana, kao i tko će i kako na kraju platiti Vladine mjere.

"Svakako podržavam pomoć ranjivim skupinama, ali tu nedostaje selektivan pristup jer su mjere usmjerene prema svima, kako prema onima koji jedva krpaju kraj s krajem, tako i prema onima koji mogu platiti više cijene", ocjenjuje za Euractiv profesor međunarodne političke ekonomije na zagrebačkom Fakultetu političkih znanosti Kristijan Kotarski.

Upozorava i da cijene ograničavanja cijena struje plaća HEP koji time subvencionira tekuću potrošnju, zbog čega mu znatno manje novaca ostaje za investicije. Posljedica toga je da će građani plaćati skuplju struju u budućnosti.

"Vlada se i dalje oslanja na mjere koje trebaju ublažiti udar na životni standard građana, ali nedostaju mjere za povećanje proizvodnje električne energije. Tu je posebno na udaru HEP, čije poslovanje zbog toga trpi, a to sve ima svoju cijenu koju će na kraju opet platiti građani", ističe Kotarski.

Dodaje kako bi Vlada trebala više poticati proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora, za što joj na raspolaganju stoji velik novac iz fondova EU. To bi, u konačnici, osiguralo i veće količine struje u budućnosti.

"Njemačka jako razvija korištenje solarne energije, dok mi koristimo samo mali dio solarne energije koja nam stoji na raspolaganju, iako bismo time mogli znatno povećati ponudu električne energije u budućnosti", napominje Kotarski.

Jurčić: Mjere će platiti građani, za nekoliko godina bit će nam gore

I profesor emeritus na zagrebačkom Ekonomskom fakultetu Ljubo Jurčić smatra da bi prave mjere bile one koje bi potaknule proizvodnju električne energije u Hrvatskoj jer bi to osiguralo dovoljne količine struje u Hrvatskoj u budućnosti. 

Za nove Vladine mjere kaže da su improvizacija i da ne mijenjaju strukturu hrvatskoga gospodarstva koja je nepovoljna, što je, uostalom, pokazala i pandemija koronavirusa koja je hrvatskoj ekonomiji nanijela velike štete.

"Ovo su prije svega politički potezi, iako se prikazuju kao ekonomski. U osnovi, radi se o predizbornim potezima. Njih će na kraju, u budućnosti, platiti narod, a za dvije ili tri godine bit će nam još gore", ističe Jurčić za Euractiv. 

Kada je riječ o električnoj energiji, upozorava naš sugovornik, građani će sadašnje zamrzavanje cijena platiti ili kroz veće cijene struje u budućnosti ili kroz nedostatak električne energije, a to će onda za sobom povući potrebu većeg uvoza struje.

"Ovako samo radimo preraspodjelu koju će narod izravno ili neizravno platiti u budućnosti", zaključuje Jurčić.