Rast hrvatskog BDP-a na razini cijele prošle godine iznosio je oko 6 posto, ponajviše zahvaljujući dobrim rezultatima u prvoj polovici godine, kažu u središnjoj banci

"HNB-ov indikator recesije upućuje na to da domaće gospodarstvo nije bilo u recesiji, iako se rizik recesije povećao", ističe se u Biltenu HNB-a za veljaču koji je objavljen u četvrtak. 

U četvrtom lanjskom tromjesečju stagnacija, ali ne i pad gospodarske aktivnosti

Riječ je, inače, o prvom Biltenu središnje banke otkako je Hrvatska 1. siječnja postala 20. članica eurozone. Zbog ulaska u eurozonu, ističu u HNB-u, struktura i sadržaj Biltena izmijenjeni su pa publikacija sada, osim podataka za Hrvatsku, obuhvaća i podatke za eurozonu. 

Stručnjaci središnje banke napominju da pokazatelji za četvrto tromjesečje prošle godine upućuju na stagnaciju gospodarske aktivnosti u Hrvatskoj, ali ne i na pad, kakav je na kvartalnoj razini zabilježen u trećem tromjesečju.

Naime, podaci koje je objavio Državni zavod za statistiku (DZS) pokazuju da je hrvatski BDP u trećem tromjesečju pao za 0,4 posto u odnosu na drugi kvartal, iako je i u trećem tromjesečju na godišnjoj razini zabilježen rast BDP-a, i to po stopi od 5,2 posto. Podatke za četvrto tromjesečje državna statistika još nije objavila.   

Kada je riječ o godišnjoj stopi rasta hrvatskog bruto domaćeg proizvoda (BDP), ona je u četvrtom lanjskom tromjesečju iznosila 2,6 posto, izračunali su u HNB-u. 

Recesija se, podsjetimo, definira kao pad BDP-a tijekom (najmanje) dva uzastopna kvartala, a to je, ako je suditi po podacima HNB-a, u hrvatskom slučaju u drugoj polovici prošle godine izostalo.

Vidljiva stagnacija gospodarske aktivnosti 

Ipak, na stagnaciju gospodarske aktivnosti u posljednja tri lanjska mjeseca ukazuju pad industrijske proizvodnje krajem 2022. godine, kao i pad realnog prometa u maloprodaji koji se može povezati s padom realnih plaća zbog visoke inflacije i sa slabim potrošačkim optimizmom.

S druge strane, građevinska je aktivnost nastavila jačati. I podaci o fiskaliziranim računima ukazuju na povoljna kretanja u uslužnom sektoru.

U HNB-u procjenjuju da je Hrvatska na razini cijele prošle godine ostvarila stopu gospodarskog rasta od oko šest posto. To je, napominju, prije svega rezultat povoljnih gospodarskih kretanja u prvom dijelu godine.

Euro nije potaknuo inflaciju u Hrvatskoj 

Unatoč tome, inflacija je i dalje visoka te su cijene na malo u prosincu rasle po prosječnoj godišnjoj stopi od 12,7 posto. 

No, inflatorni su se pritisci, ističu u središnjoj banci, u siječnju ipak blago usporili, i to unatoč uvođenju eura, pa je stopa inflacije u prvom ovogodišnjem mjesecu iznosila 12,5 posto u usporedbi s istim lanjskim mjesecom. To pokazuje da je uvođenje eura u Hrvatskoj vjerojatno imalo vrlo blag utjecaj na kretanje inflacije, ocjenjuju u središnjoj banci. 

"Na slabljenje inflatornih pritisaka prije svega djeluje smanjenje cijena energenata i ostalih sirovina na svjetskom tržištu, ali one se još uvijek zadržavaju na povišenim razinama. Postupno se otklanjaju i uska grla u globalnim opskrbnim lancima, što ublažava nestašicu pojedine robe", napominju u HNB-u.

U uvjetima stagnacije nema prostora za povećanje maloprodajnih cijena 

U središnjoj banci smatraju i kako usporavanje gospodarske aktivnosti u Hrvatskoj i eurozoni smanjuje mogućnosti poduzeća da povećanje svojih troškova prebacuju na potrošače. 

Zaključuju i kako je na domaćem tržištu rada i dalje vidljiva snažna potražnja za radnicima te nastavak pada nezaposlenosti, uz snažan rast nominalnih plaća.