Ograničenje rada trgovina nedjeljom ozbiljan je izazov za hrvatsko gospodarstvo koje se bori ostvariti što veće stope gospodarskog rasta, ali i za 'obične' građane, koji će morati mijenjati navike kupnje

Ako Sabor prihvati prijedlog Banskih dvora o izmjenama Zakona o trgovini, promjene će, upozorava dio ekonomista i trgovaca, osjetiti kako hrvatsko gospodarstvo, tako i građani.

Politička odluka s velikim učinkom na ekonomiju, ali i navike građana

Mnogi će građani, za početak, morati promijeniti svoje životne navike i u šoping odlaziti nekim drugim danom, a ne više nedjeljom. To će u praksi značiti preraspodjelu prometa na druge dane u tjednu, a u nekim slučajevima i na druge trgovce.

"Trgovački centri, po ovom što se predlaže, nedjeljom neće moći raditi pa će se dio njihovog prometa prebaciti na druge dane u tjednu. U ovom je trenutku još rano reći kakvi će točno biti učinci ove mjere, no moglo bi doći do preraspodjele tržišnih udjela u maloprodaji. I mnogi ljudi, koji su navikli ići u tjednu kupovinu nedjeljom, jer tijekom tjedna ne stignu, morat će promijeniti navike", upozorava za Euractiv Ivan-Damir Anić sa zagrebačkog Ekonomskog instituta, u čijem je fokusu rada maloprodaja.

Dodaje kako je ovdje riječ o političkoj odluci. Vjeruje i da će ishod nove bitke za rad trgovina nedjeljom ovisiti ponajprije o tome kako će se u konačnici postaviti veliki trgovački lanci, odnosno o tome hoće li država popustiti pod njihovim pritiskom.

Najveći gubitnici veliki trgovački centri, kolateralne žrtve kafići i restorani u njima

Stručnjak za trgovinu i raniji dugogodišnji šef Emmezete Slobodan Školnik kaže da bi najveći gubitnici ograničenja rada trgovina nedjeljom mogli biti veliki trgovački lanci. Upravo oni, naime, dobar dio prometa ostvaruju nedjeljom.

Pritom valja voditi računa i o tome da u trgovačkim centrima ne postoje ne samo dućani, nego i kafići i restorani koji nedjeljom također ostvaruju značajan promet od posjetitelja shopping mallova. Stoga bi upravo kafići i restorani mogli biti sekundarne žrtve Vladine mjere ograničenja rada trgovina nedjeljom.

"Kada je Poljska zabranjivala rad trgovina nedjeljom, jedna je studija pokazala da će pad prometa u maloprodaji u toj zemlji iznositi tri posto, a pad bruto domaćeg proizvoda (BDP) jedan posto. No, treba reći da poljsko gospodarstvo znatno manje od hrvatskog ovisi o potrošnji stanovništva, kao i da značaj turizma u Poljskoj ni izbliza nije kakav je u Hrvatskoj", upozorava Školnik za Euractiv.

Sve to ukazuje, napominje naš sugovornik, da bi štete u hrvatskom slučaju mogle biti i veće.

Slijedi racionalizacija poslovanja

Školnik dodaje kako trgovcima, posebno onima kojima je nedjelja važan dan u poslovanju, nakon zaključavanja dućana nedjeljom neće preostati drugo nego da racionaliziraju poslovanje. U praksi, to bi moglo dovesti do smanjenja plaća u trgovini, a time i manje potrošnje, a u najgorem slučaju i do otkaza.

Valja, međutim, u obzir uzeti činjenicu da se novi pokušaj ograničavanja rada trgovina nedjeljom događa u uvjetima kada i sektor trgovine osjeća velik nedostatak radne snage pa je sada ipak manje vjerojatno da će se poslodavci masovnije odlučivati na tako radikalne poteze kakvi su otkazi. No, ni ta opcija se ne može odbaciti, pogotovo ako pojedini dućani budu morali staviti ključ u bravu zbog gubitka prometa nedjeljom, a trgovci kažu da ima i takvih.

Međutim, čak i ako ne poduzmu radikalne korake, trgovci će se, pojašnjava Školnik, naći na mukama jer će morati osigurati radnu snagu koje ionako nema za rad do 16 nedjelja godišnje, koliko im Vlada novim zakonskim prijedlogom namjerava dopustiti rad. Otvorit će se, ističe, i Pandorina kutija drugih problema, budući da će trgovački centri raditi subotom, a to bi za posljedicu moglo imati da radnici, ili barem dio njih, uopće neće moći imati cijeli vikend slobodan.

Ako većina u Saboru podrži prijedlog Vlade, novi režim rada trgovina kreće 1. srpnja

Vlada je, podsjetimo, u saborsku proceduru nedavno uputila konačan prijedlog izmjena Zakona o trgovini. Ako saborska većina podrži Vladin prijedlog, trgovine u Hrvatskoj moći će raditi 16 nedjelja u godini. Nova bi pravila na snagu trebala stupiti 1. srpnja.

Naravno, postoje i izuzeci od pravila. Nedjeljom bi tako i dalje mogle raditi trgovine u okviru autobusnih i željezničkih kolodvora, zračnih i pomorskih luka, benzinskih postaja, bolnica i hotela te kulturnih i vjerskih ustanova, kao i zaštićenih prirodnih područja. Iako su raniji prijedlozi govorili i o zabrani rada kioska nedjeljom, u konačnom prijedlogu izmjena Zakona o trgovini, kojeg je Vlada usvojila krajem veljače, dopušta se rad kioska do 13 sati nedjeljom.

HUP: Negativan utjecaj na zapošljavanje, plaće i BDP

U Hrvatskoj udruzi poslodavaca (HUP) negativno ocjenjuju Vladin zakonski prijedlog.

Poslodavci upozoravaju i da se Zakon o trgovini mijenja u uvjetima kada je znatno usporen rast hrvatskoga gospodarstva. Stoga će, tvrde u HUP-u, takva mjera imati brojne negativne ekonomske posljedice.

"Zatvaranje trgovina nedjeljom, posebice u godini u kojoj nam prijeti recesija, može negativno utjecati na zapošljavanje, rast plaća zaposlenika i potaknuti pad BDP-a", stoji u odgovoru HUP-a na upit Euractiva. 

U krovnoj poslodavačkoj udruzi predlažu da se rad nedjeljom ostavi na odabir samim poslodavcima, uz poštivanje svih zakonskih obaveza i adekvatno plaćanje radnika.

Niska proizvodnost rada i siromaštvo u odnosu na druge zemlje koje su ograničile rad trgovina nedjeljom

Ekonomisti i trgovci s kojima smo razgovarali kažu da je ovdje zapravo riječ o novom jačanju uloge države u gospodarstvu. Iako se u Banskim dvorima pozivaju na praksu dijela drugih europskih zemalja koje su ograničile rad trgovina nedjeljom, poput Slovenije, Austrije, Njemačke ili Poljske, ekonomisti kažu kako se Hrvatska (ni) u tom segmentu ne može uspoređivati s njima jer je jednostavno previše ovisna o turizmu, a time i o potrošnji turista, ali i zato što je puno siromašnija od većine spomenutih zemalja.

Hrvatska nije ni Njemačka ni Austrija. Produktivnost rada u Hrvatskoj je niska, tu smo pri dnu u Europi", podsjeća Anić. 

Smatra da bi puno bolji recept od zabrana bila regulacija radnog vremena i nadzor nad provedbom vremena rada trgovina. 

Diskriminacija trgovine u odnosu na druge djelatnosti 

Školnik, pak, ocjenjuje da se takvim propisima djelatnost trgovine, ali i zaposleni u njoj, dovode u neravnopravan položaj u odnosu na ostale djelatnosti, kojima se neće braniti rad nedjeljom. Istodobno, dodaje, od trgovaca se očekuje da povećaju plaće zaposlenih i daju svoj doprinos gospodarskom rastu, iako će im ograničenje rada nedjeljom gotovo sigurno umanjiti prihode.

"Po ovome što Vlada predlaže, konobar ili kuhar nisu u istoj poziciji kao blagajnik u trgovini jer, za razliku od blagajnika, oni mogu raditi i nedjeljom. Nitko od poslodavaca nema ništa protiv da se uredi i rad nedjeljom, ali to je trebalo napraviti izmjenama Zakona o radu, a ne Zakona o trgovini. Uostalom, ima ljudi koji i žele raditi nedjeljom, nekima je to izvor dodatnih prihoda, dok je u nekim djelatnostima rad nedjeljom i ne moguće zabraniti", napominje Školnik.

Zbog svega toga, i Anić i Školnik vjeruju da će se o ograničenju rada nedjeljom vjerojatno ponovno morati očitovati Ustavni sud. On je već u dva navrata rušio pokušaje zabrane rada trgovina nedjeljom – 2004. i 2009. godine.

Sindikat trgovine: Obitelj mora barem jednom tjedno biti zajedno

Ustavnu tužbu očekuju i u Sindikatu trgovine, u kojem podržavaju namjeru Banskih dvora da ograniči rad trgovina nedjeljom.

Predsjednica tog sindikata Zlatica Štulić ocjenjuje da Vladin prijedlog ograničenja rada trgovina nedjeljom predstavlja formulu za pomirenje privatnog i poslovnog života. 

"Red je da obitelj barem jednog dana u tjednu bude zajedno i s rodbinom i prijateljima. Mnogi to do sada nisu mogli jer su nedjeljom morali raditi“, ističe Štulić za Euractiv. 

U trgovini na malo, podsjeća naša sugovornica, zaposleno je oko 120.000 radnika. Najveći dio njih, oko 87.000, su žene. Koliko točno radnika u trgovini radi i nedjeljom, teško je reći, jer poslodavci često "rotiraju" radnike i njihove smjene. Ipak, ističe Štulić, ta brojka nije mala.

Male plaće u trgovini, nema ni radnika

U Sindikatu trgovine ne očekuju ni da će ograničenje rada trgovina nedjeljom dovesti do smanjenja plaća, a kamoli do otkaza. Štulić pritom podsjeća da su plaće u trgovini male i u službenom prosjeku iznose 835 eura, dok u Sindikatu trgovine barataju još i manjim brojkama. U uvjetima kada je prosječna plaća u sektoru malo veća od minimalca, napominje Štulić, zaposlenima u trgovini nema se što ni smanjivati. 

Slično stoje stvari i s najavama otkaza za dio zaposlenih u trgovini ako saborski zastupnici izglasaju predložene izmjene Zakona o trgovini. Štulić kaže da trgovina i sada traži oko 2000 radnika, a ljeti je potražnja za radnom snagom i znatno veća. U takvoj situaciji, nerealno je očekivati da će poslodavci otpuštati radnike zbog uvođenja jednog neradnog dana u tjednu, smatra naša sugovornica.

"Točno je da Ustav definira poduzetničke slobode, ali u temeljnom dokumentu države zapisane su i druge vrijednosti koje također treba poštovati. Ne može se baš sve prepuštati tržištu", zaključuje Štulić.

Hrvatska pred istim dilemama već 20 godina

Hrvatska se tako i na početku 2023. godine nalazi pred istim dilemama pred kojima se nalazila i prije dvadesetak godina. Rad nedjeljom samo je jedna od njih, no s obzirom na broj pokušaja da se to pitanje regulira, vjerojatno spada među najpopularnija neispunjena obećanja političara. Glavna prepreka ograničenju rada trgovina nedjeljom do sada je bio Ustavni sud. Hoće li to biti i ovoga puta, vidjet ćemo uskoro.

Ipak, treba reći kako se rad trgovina nedjeljom ovoga puta pokušava provesti u uvjetima visoke inflacije koja umanjuje ionako niska primanja većine zaposlenih. Također, upitno je kakvu će putanju u ovoj godini, s obzirom na rat u Ukrajini i energetsku krizu, imati hrvatsko gospodarstvo čiji je rast krajem prošle godine prilično usporio. Iako sada to ne izgleda tako, sve bi to, u konačnici, moglo odrediti i hoće li doista doći do ograničavanja rada trgovina nedjeljom.