Dobri poznavatelji prilika na telekomunikacijskom tržištu kažu da ni u Europskoj komisiji, ni Vladi, ni u telekomima ne žele da se poskupljenje dovodi u vezu s uvođenjem eura pa je odluka o rastu cijena telekom usluga zasad 'na čekanju'.

Naime, HAKOM je još 21. studenoga prošle godine objavio stručno mišljenje o mogućnosti usklađivanja cijena telekomunikacijskih usluga s godišnjom stopom inflacije. Telekomi su za povećanje cijena tada dobili i rok od 90 dana od dana objave godišnje stope inflacije. 

No, dopunom te odluke od 6. veljače ove godine telekomima je rok za moguće povećanje cijena usluga u skladu sa stopom inflacije produljen do kraja ove godine. Drugim riječima, telekomi će se na taj potez moći odlučiti bilo kada tijekom 2023. godine, pravdajući ga indeksacijom, odnosno inflacijskim uvjetima u kojima živimo i radimo. 

Inflacija u Hrvatskoj u 2022. godini 10,8 posto, prosječne plaće realno pale 

Prosječna godišnja stopa inflacije u Hrvatskoj lani je, podsjetimo, iznosila 10,8 posto, izračunali su u Državnom zavodu za statistiku (DZS). 

Istodobno, prosječna je neto plaća u Hrvatskoj, prema podacima državne statistike, u studenom prošle godine, što su i posljednji dostupni podaci, iznosila 7914 kuna ili oko 1050 eura. To je, pokazuju podaci DZS-a, nominalno 7,9 posto više nego u studenom 2021. godine, ali realno je, zbog visoke inflacije, manje 4,9 posto. 

Komunikacijske usluge u Hrvatskoj skuplje nego u Italiji i Austriji

Iako u HAKOM-u tvrde je dopuna stručnog mišljenja koju su objavili samo administrativne prirode i da neće štetno utjecati na krajnje korisnike, teško je vjerovati da skuplji spektar telekomunikacijskih usluga ne bi značajnije opteretio džepove građana. 

U prilog tome govore i podaci o potrošnji hrvatskih kućanstava, prema kojima je prosječno kućanstvo u Hrvatskoj 2019. godine, što su posljednji dostupni podaci, za komunikacijske usluge godišnje trošilo 4922 kune ili nešto više od 653 eura. To je predstavljalo 5,3 posto ukupne godišnje potrošnje prosječnog hrvatskog kućanstva, koja je 2019. iznosila 93.522 kuna ili oko 12.413 eura. 

No, kada se tome dodaju i ostale usluge koje pružaju telekomi, poput kabelske televizije ili interneta, a koje se iskazuju na drugim pozicijama, jasno je da za telekomunikacijske usluge izdvajamo znatno više od svakog dvadesetog eura kojeg unesemo u kućanstvo, a kako to na prvi pogled može izgledati. 

Dodajmo ovome i da podaci Eurostata za 2021. godinu pokazuju da su cijene komunikacijskih usluga u Hrvatskoj bile 7,7 posto veće od prosjeka na razini Unije. Štoviše, cijene komunikacijskih usluga u nas bile su veće od onih u znatno razvijenijim zemljama, poput Italije, Austrije ili Slovenije. 

Građani zabrinuti

Ne čudi stoga što su najave mogućih poskupljenja telekomunikacijskih usluga izazvale zabrinutost. Građani u uvjetima visoke inflacije jedva krpaju kraj s krajem i nemaju puno razumijevanja za bilo kakav novi rast cijena. Čak ni ako iza njega stoji ekonomska računica u vidu većih troškova poslovanja, čega u inflacijskim uvjetima nisu lišeni ni telekomi. 

U cijelu se priču o eventualnom poskupljenju telekomunikacijskih usluga uključila i Vlada, iz koje su zaprijetili telekomima da neće skrštenih ruku gledati na povećanje cijena njihovih usluga. 

Telekomi još nisu donijeli odluku o povećanju cijena svojih usluga

Dobra je vijest u cijeloj priči da vodeći telekomi u Hrvatskoj još nisu ni donijeli odluku o povećanju cijena svojih usluga. No, hoće li to učiniti, u telekomima zasad ne otkrivaju.

"Hrvatski Telekom nije podizao cijene usluga. Odluka o mogućem usklađenju cijena s inflacijom još nije donesena“, odgovorili su Euractivu iz HT-a. 

Sličan smo odgovor dobili i iz A1.

"A1 Hrvatska još nije donio poslovnu odluku o primjeni indeksne klauzule“, stoji u odgovoru A1 na upit Euractiva. 

Ni u Telemachu još nema odluke o poskupljenju usluga. 

"U Telemachu još nismo donijeli odluku o provedbi indeksacije, no sve će naše daljnje aktivnosti, kao i do sada, biti usmjerene na daljnje pružanje najveće vrijednosti a novac našim korisnicima", piše u odgovoru Telemacha na upit Euractiva. 

Drugim riječima, u telekomima još nema odluke o poskupljenjima, ali nema ni odbacivanja te mogućnosti. 

Lubura: U tržišnoj ekonomiji svaka tvrtka samo stalno odlučuje o cijenama 

"Mi zasad uopće ne znamo hoće li doći do poskupljenja, a ako hoće, kada će se to dogoditi ili u kojem postotku. HAKOM-ovo mišljenje omogućilo je operatorima da stvore pravni okvir pomoću kojeg svoje cijene mogu usklađivati s inflacijom, a hoće li do poskupljenja doista i doći, bit će poslovna odluka svakog operatora", ocjenjuje za Euractiv stalni sudski vještak za telekomunikacije Đuro Lubura. 

Podsjeća da u tržišnoj ekonomiji svaka tvrtka samostalno odlučuje o cijenama svojih usluga.

Aralica: Cijene telekomunikacijskih usluga u nekom će trenutku morati poskupjeti

"Teško je u ovom trenutku reći hoće li telekomi povećavati cijene svojih usluga. U nekom trenutku vjerojatno hoće jer će u suprotnom imati pad profita. Javnost najviše zanima bi li to bilo opravdano, a tu nema jednoznačnog odgovora. Posebno nedostaju istraživanja tržišta o tržišnim koncentracijama, a ni hrvatske institucije se dosad baš nisu iskazale u nadzoru tržišta, pa tako ni telekoma", poručuje za EuractivZoran Aralica iz zagrebačkog Ekonomskog instituta. 

Ipak, kako se među dobro upućenima u stanje na tržištu telekoma može čuti, povećanje cijena usluga prilično je izgledno.

Rast cijena telekomunikacijskih usluga najizgledniji na ljeto 

No, to se ne bi trebalo dogoditi sada, i to iz jednostavnog razloga što nitko ne želi da se i rast cijena telekomunikacijskih usluga dovede u vezu s uvođenjem eura i zaokruživanjem cijena koje je uslijedilo nakon prelaska s kune na jedinstvenu europsku valutu. Stoga je povećanje cijena izglednije tijekom godine, a najvjerojatnije na ljeto, objašnjava sugovornik Euractiva, dobar poznavatelj stanja na telekomunikacijskom tržištu, koji je molio za anonimnost.

Dodaje i kako su telekomi, zbog inflacije koja poskupljuje i njihovo poslovanje, već krajem prošle godine namjeravali povećati cijene usluga. No, država je to zaustavila jer u lavini poskupljenja koja su se događala krajem prošle godine, a koja dijelom jesu vezana uz konverziju valute, protivnicima eura u Hrvatskoj i EU nije htjela dati još municije. 

'Povećanje cijena u Hrvatskoj postalo je i europski problem' 

"Povećanje cijena u Hrvatskoj postalo je i europski problem, bili mi toga svjesni ili ne. Rast cijena u Hrvatskoj uoči i nakon uvođenja eura iskoristili su i protivnici širenja eurozone u pojedinim članicama EU. Posebno bi snažno odjeknulo povećanje cijena telekomunikacijskih usluga, pa je Vlada zato i reagirala", objašnjava naš sugovornik. 

Ne čudi stoga da i u Banskim dvorima sada pod povećalom drže kretanje cijena na hrvatskom telekom tržištu. 

Što priprema Vlada?

"Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture će u okviru svoje nadležnosti i u skladu sa Zaključkom o provedbi načela zabrane neopravdanog povećanja cijena, koji je donijela Vlada, provoditi potrebne provjere i pratiti ponašanje poslovnih subjekata, s ciljem sprječavanja negativnog učinka za sve hrvatske građane i potrošače“, stoji u odgovoru ministarstva kojeg vodi Oleg Butković na upit Euractiva. 

U resornom ministarstvu ne iznose za koje bi se mjere Banski dvori mogli odlučiti ako telekomi dignu cijene svojih usluga. 

Ipak, naš sugovornik, dobar poznavatelj prilika na telekom tržištu, kaže kako Vlada ima instrumente kojima može zaprijetiti telekomima. Pritom podsjeća kako su telekomima dvije hrvatske vlade - Jadranke Kosor i Zorana Milanovića, uvodile posebne poreze. 

Vlada bi telekomima i sada mogla razrezati porez na ekstraprofit. Nije isključeno ni da telekomi, kako je nedavno upozorio ministar gospodarstva Davor Filipović, ostanu bez Vladinih subvencija za struju. Banski dvori, u konačnici, mogu i administrativno ograničiti cijene telekomunikacijskih usluga. 

"Vidite i sami kako to u praski funkcionira: Vlada Andreja Plenkovića dosad se pokazala prilično intervencionističkom, budući da se snažno miješa u gospodarstvo, a kada joj to odgovara, onda zagovara slobodu tržišta“, zaključuje naš izvor.

Usluge koje se više koriste mogle bi više i poskupjeti

Otvoreno je i pitanje bi li sve telekomunikacijske usluge, ako i kada dođe do njihova povećanja, poskupile u jednakoj mjeri.

Naime, Aralica kaže kako je vjerojatniji scenarij diverzificirani rast cijena, ovisno usluzi i broju njenih korisnika. 

"Logično je pretpostaviti da bi veći rast imale usluge koje koristi velik broj ljudi, poput širokopojasnog interneta, dok bi uslugama koje se slabije koriste, poput fiksne telefonije, cijene mogle manje porasti. I telekomi se, naime, moraju ponašati na način da održe profitabilnost, kao što to, uostalom, rade i druge tvrtke", poručuje Aralica. 

Lubura, pak, podsjeća da potrošači mogu raskinuti ugovor s operatorom, ako su nezadovoljni njegovim uslugama ili cijenama, u roku od 60 dana otkad su obaviješteni da operator mijenja uvjete. S druge strane, dodaje, ako bi Vlada prosudila da telekomi neopravdano podižu cijene, na raspolaganju joj stoje brojne mjere, među kojima je i porezna politika. 

"Duboko vjerujem da ni do kakvih radikalnih poteza ni s jedne strane neće doći, već će se pronaći kompromisno rješenje koje je prihvatljivo telekom operatorima, a na korist građana i gospodarstva koji koriste telekom usluge", napominje Lubura.

Hoće li se u cijelu priču uključiti i AZTN?

Na kraju, otvorenim ostaje i pitanje što će u cijeloj priči učiniti Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja (AZTN). 

Naime, Marina Tkalec s Ekonomskog instituta u nedavnom je intervjuu za Euractiv ocijenila da Hrvatska ima previsoke cijene komunikacijskih usluga i da je to posljedica premalog broja pružatelja usluga. 

"Uzmimo za primjer telekome, mi praktički imamo samo nekoliko pružatelja, dakle oligopol. Ti pružatelji sada već drugi put u kratkom vremenu u isto vrijeme podižu cijene usluga. I imamo regulatora koji je dozvolio da svoje cijene indeksiraju uz stopu potrošačkih cijena. Dakle, telekomi cijene formiraju prema pokazatelju koji se računa i od njihovih maloprodajnih cijena; ako razmislite, to znači da će uz pozitivnu stopu inflacije, telekomi zauvijek dizati cijene. Jer će njihov input doprinijeti rastu pokazatelja na temelju kojeg oni podižu cijene. A udio u inflaciji nije malen, iznosi oko pet posto (što je skoro tri puta više od kruha)", upozorila je Tkalec.

Ocijenila je kako tu postoji prostor za djelovanje države. 

Lubura, međutim, kaže kako zasad nema govora o nekakvom telekom kartelu, tim više što zasad još nijedan operator nije podigao cijene, niti je donio odluku o tome koliko će njegove usluge poskupjeti. 

"Međutim, eventualne odluke operatora o poskupljenju svakako mogu biti predmet ocjene AZTN-a u odnosu na eventualno postojanje zabranjenog sporazuma među konkurentima", ističe Lubura. 

Aralica, pak, kaže kako nema jednoznačnog odgovora na pitanje imamo li kartel na telekomunikacijskom tržištu. 

"Novijih studija na tu temu u Hrvatskoj ni nema, a ne vidim ni da AZTN nešto značajno poduzima na zaštiti tržišnog natjecanja na pojedinim tržištima, što je danas možda i ključno pitanje u doba visoke inflacije jer se jako malo zna o ulaznim cijenama proizvoda i usluga koje su inputi u hrvatskim poslovnim subjektima. Ono što znamo je da je razina tržišne utakmice puno veća u proizvodnim sektorima u odnosu na uslužne sektore i da uvijek postoji nekakva sumnja vezana uz dogovaranje cijena", zaključuje Aralica. 

Napominje kako eventualne kartelne cijene ne bi bile zakonite.