STRATEŠKI ZAOKRET PODRAVKE: Kooperacija je opet u modi, prošla su vremena jeftine sirovine na svjetskom tržištu

Poljoprivreda je u fokusu planova Podravke, čulo se ovih dana na susretu poslovodstva i kooperanata.

S ciljem povećanja vlastite samodostatnosti, najveća domaća prehrambena industrija intenzivno radi na povećanju proizvodnje povrća, a snažno radi na širenju mreže kooperanata te na modernizaciji industrijske proizvodnje i prerade voća i povrća.

Dašak optimizma u hrvatskoj poljoprivredi

Ovo je vijest koja bi trebala unijeti barem malo optimizma u hrvatsku poljoprivredu i bilo bi odlično kada bi ovo postao neki novi trend u poljoprivredi, koji će potaknuti i druge da se okrenu demoraliziranom hrvatskom selu i domaćoj proizvodnji. Jer, očito je kako su prošla vremena kada je prehrambena industrija jeftino dolazila do sirovine na globalnom tržištu te je ugrađivala u proizvode i tako gradila svoju profitabilnost - na niskim cijenama konačnih proizvoda.

Ova je vijest pozitivna utoliko jer smo svakodnevno svjedoci da nam u poljoprivredi baš i ne ide - redom se urušavaju sve proizvodnje. Pada broj stoke, što je objavljeno ovih dana iz Državnog zavoda za statistiku, a u proizvodnji voća i povrća smo sve lošiji i pali smo ispod polovice svojih potreba. Iako imamo preko 150.000 obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava, oni očito teško i sve teže plivaju na otvoreno globalnom tržištu, dok vlasnici prehrambenih industrija većinom nisu u domaćim rukama, pa nemaju posebnu emociju prema hrvatskom selu, budući da ih zanima samo profit.

Nisu samo strane kompanije željne profita, i domaće su  

I, da budemo realni, nisu samo takvi vlasnici stranih prehrambenih kompanija, nego i domaći proizvođači koji su nekad bili glavni nositelji kooperacije i razvoja domaće proizvodnje, a danas su većinom uvoznici jeftine sirovine s globalnog tržišta. Posebice se to odnosi na industriju mesa i mlijeka, koja gotovo da više i ne kupuje na domaće tržištu nego sirovinu isključivo uvozi.

Zato je očito važno da se kroz neku novu modernu državnu agrarnu politiku promjeni smjer i da se okrenemo povećanju proizvodnje, o čemu se u Hrvatskoj malo priča, a da domaća sirovina bude ugrađena u domaće proizvode. A to trebaju upravo pratiti i pametna ulaganja države, odnosno cilj države trebao bi biti da potiče razvoj prerađivačke industrije, a ne da nam sirovina odlazi izvan Hrvatske i vraća se kao skupi gotovi proizvod.

Isto tako, ogromno znanje koncentrirano kod jakih prehrambenih industrija trebalo bi se, kao nekad, snažnije prelijevati na selo, te potaknuti proizvođače da proizvode ono što je industriji potrebno, a ono što je najvažnije je da seljaci posluju u stabilnom poslovnom okruženju i posluju koliko toliko profitabilno.

Neki će reći kako je to opet neki socijalistički model koji smo davno napustili, no činjenica je da ovako funkcioniraju moderne poljoprivrede u EU, ali smo se mi u Hrvatskoj sjetili tog modela tek sad, nakon što smo prošli cijeli jedan uzaludni krug izmišljanja tople vode i u tom razdoblju tržišnog eksperimentiranja gotovo uništili sve poljoprivredne proizvodnje.

Novi trend koji treba podržati

Turbulentne cijene poljoprivrednih proizvoda, suše, biljne bolesti i događanja na svjetskom tržištu, samo su neki od faktora koji godinama otežavaju rad u poljoprivrednom sektoru.

Dobro organizirana suradnja, odnosno korektna suradnja domaće prehrambene industrije i poljoprivrednika, prvi je preduvjet za smanjenje svih navedenih rizika, što u konačnici dovodi do povećanja dobiti za obje strane. Moderna tehnologija i brzi komunikacijski sustavi mogu olakšati razmjenu važnih informacija između industrije i farmera, a posebice danas kad se poljoprivreda sve brže digitalizira i razvijaju se platforme za brzu komunikaciju industrije i kooperanata, čega nekada nije bilo.

Sve ono što se posljednjih godina događa na globalnom tržištu hrane i sirovina, ali i sve veći pad domaće proizvodnje, unatoč ogromnim novcima koji se ulažu i poljoprivredu, osvijestili su poslovodstvo Podravke da se snažnije okrenu kooperaciji i povećanju svoje samodostatnosti. Ako je ovo dugoročni cilj Podravke i u godinama pred nama postigne uspjeh, bit će to novi iskorak za sve lošiju hrvatsku poljoprivredu.

Što je kooperacija i zašto je propala u Hrvatskoj?

Kada se malo dublje uđe u analizu što je to kooperacija, onda je najbolje krenuti od sljedeće definicije - da je to proizvodna suradnja s individualnim proizvođačima u poljoprivredi koja nema samo ekonomski značaj, mada obje strane u kooperaciji polaze prvenstveno od ekonomskog interesa.

Kooperacija ima i duboki društveni značaj za preobražaj sveukupne poljoprivrede i sela i ona je, u stvari, jedan od najvažnijih instrumenata pametne agrarne politike koja ide u pravcu širenja poljoprivredne proizvodnje individualnih proizvođača i zadržavanja ljudi na selu.

Iza nas je još jedna izuzetno zahtjevna proizvodna godina zbog klimatskih promjena, nestabilnog tržišta od pojave koronakrize, ukrajinske krize, te zbog globalnih poremećaja na tržištu hrane, a sve nas je to osvijestilo (barem bi trebalo!) da u poljoprivredi stvari treba mijenjati, primjenjivati nove filozofije, načine proizvodnje i nove tehnologije. U konačnici, da se snažnije poveže domaća primarna proizvodnja i jake prehrambene industrije, jer je samodostatnost ključna za hrvatsku poljoprivredu.

Ozbiljan zaokret

Upravo takav zaokret je najavila predsjednica Uprave Podravke Martina Dalić na spomenutom susretu poslovodstva sa svojim kooperantima, poljoprivrednim proizvođačima u Koprivnici.

Kako je kazala Dalić, cilj okupljanja kooperanta je informiranje proizvođača o tržišnim trendovima te prezentacija očekivanja ovogodišnje i budućih poljoprivrednih sezona, kretanja otkupnih cijena, kao i novih tehnoloških dostignuća u povećanju prinosa i još efikasnijoj organizaciji otkupa. Naglasila je kako je poljoprivreda u fokusu poslovnih planova i svih strategija Podravke jer je prošlo vrijeme kada se moglo sirovinu za proizvodnju nabavljati jeftino na globalnom tržištu.

Da je Podravka već napravila ozbiljan zaokret u svojoj strategiji, vidi se i po rezultatima jer su posljednjih godina uložili ogromna sredstava u razvoj svoje poljoprivrede. Već sada se mogu vidjeti prvi jasni znakovi i rezultati, a to su Podravkine vlastite površine koja kroz investicije u navodnjavanje, modernu mehanizaciju i proširenje mreže kooperanata želi biti još snažniji partner hrvatskoj poljoprivredi.

Podravka u svojim planovima ima proširenje suradnje s poljoprivrednicima u Istri, ali će mrežu kooperanta snažno širiti i na kontinentu od Međimurja do Slavonije.

Rajčica - kraljica povrća

Što se tiče povećanja proizvodnje i površina, to će u idućoj godini biti vezano uz rajčicu. U tijeku je izgradnja novog pogona za primarnu preradu rajčice u tvornici Kalnik, gdje je uloženo između 15 i 17 milijuna eura, a bit će dovršena na proljeće. Podravka ima tvornicu u Istri, a ova u Varaždinu će biti tri puta većeg kapaciteta, što znači da će im trebati povećanje sirovine tri do četiri puta na kontinentu.

Uz otkup, u Istri će trebati godišnje 300 hektara poljoprivredne površine za proizvodnju industrijske rajčice, pri čemu i dalje u planovima imaju proširenje suradnje s poljoprivrednicima u Istri, ali će mrežu kooperanta snažno širiti i na kontinentu od Međimurja do Slavonije.

Ograničeni hektari

Direktor Poljoprivrede Dalibor Kezele naglasio je kako Podravka razvija vlastitu proizvodnju sirovina koje koriste za svoje proizvode, a podjednako nastavlja razvijati i unaprjeđivati suradnju sa svojim kooperantima - domaćim poljoprivrednicima iz cijele Hrvatske. Podravka raspolaže s ograničenim brojem hektara, a sve ostalo želi proizvoditi sa sadašnjim i novim kooperantima koji su raspoređeni na kontinentu, od Međimurja do Slavonije, a tu je i Podravkina stalna baza za proizvodnju industrijske rajčice u Istri.

Kezele ja proizvođačima poručio kako je ova godina bila izuzetno teška i klimatski izazovna te je pokazala kako se kod nekih kultura moramo puno bolje upravljati rizicima.

"Nadam se da će se tržište smiriti i stabilizirati i donijeti veću sigurnost u otkupu, planiranju kooperantske proizvodnje i suradnje. Ono što je važno istaknuti jest to da je dobro što je tržište industrijskog povrća u odnosu na žitarice u cjenovnom smislu puno sigurnije, pa proizvođači unaprijed znaju što će raditi, a rajčica je kultura budućnosti", kazao je Kezele.

Ključ je u udruživanju

U sklopu susreta Podravkinih kooperanata, održana je i panel rasprava “Zašto surađujem s Podravkom”, na kojem su tri uspješna proizvođača povrća dali rezime ovogodišnje poljoprivredne sezone te iznijeli svoje buduće planove za povećanje proizvodnje povrća u suradnji s Podravkom.

Svi koji već sad surađuju s Podravkom jasno su rekli kako ih ona prati u proizvodnji i da su kao mala obitelj, dogovaraju se iz dana u dan, a njihovi stručnjaci im pomažu u svim aspektima proizvodnje.

Radi se planski, proširuje navodnjavanje, koriste moderne tehnologije, uvode novi berači koji smanjuju potrebu za radnom snagom koje sve više nedostaje. Ovi su kooperanti poručili i drugim proizvođačima da se uključe u proizvodnju za Podravku, a kao jedna od glavnih poruka im je bila kako je samo udruživanje ključ uspjeha u proizvodnji industrijskog povrća jer jedino tako poljoprivrednici mogu biti efikasni i profitabilni.

Poljoprivreda posljednjih godina postala 'čista socijala'

Klimatske promjene, ali i pandemija, očito su značajno utjecali na porast troškova proizvodnje, a time i cijena voća i povrća na tržištu. Zato u Podravki, kako kažu, imaju za cilj i važno im je da njihovi kooperanti znaju unaprijed cijenu otkupa povrća prije sezone proizvodnje tako da mogu napraviti kalkulaciju i vidjeti odgovara li im ta cijena.

Od njih kooperanti dobivaju i repromaterijal, kao što su gnojiva, zaštita i navodnjavanje, a tu je i mogućnost posudbe njihovih specijalnih strojeva, poput sijačica, sadilica, kultivatora, kombajna, vadilica.

Mogućnosti za proširenje kooperantske suradnje su još i veći, ali kao što je rečeno na početku komentara, bilo bi dobro da ovo bude trend, a ne sporadičan slučaj i da se konačno napravi zaokret u hrvatskoj poljoprivredi koja je zadnjih godina postala "čista socijala", a ne snažan tržišna kategorija i jaka gospodarska grana i partner prehrambenoj industriji.

(Autor analize, Miroslav Kuskunović, poljoprivredni analitičar iz konzultantske kuće Kombinat 1969, vanjski je suradnik portala Euractiv.hr. Stavovi izneseni u komentarima i analizama vanjskih suradnika su osobni stavovi i nisu nužno stav redakcije.)