Prosječna cijena maslinova ulja ekstra djevičanske kvalitete na razini EU u kolovozu je iznosila 772 eura, što je za 277 eura manje nego što u Hrvatskoj, a niže cijene od Hrvatske imaju i drugi proizvođači maslinova ulja na Mediteranu

Iako Hrvatska ni u ovoj proizvodnji nije samodostatna, jer maslinovog ulja proizvodimo za manje od polovice naših potreba, po nečemu smo ipak rekorderi.

Cijena veća za gotovo 300 eura 

Naime, Hrvatska ima najveću cijenu maslinovog ulja u Europskoj uniji već duži niz godina.

Ova godina koja je specifična po svemu, pa i po značajnom rastu cijena svih poljoprivrednih proizvoda, dovela je do ogromnog rasta cijena maslinovog ulja u cijeloj EU i svijetu, a procjene govore da će cijene oboriti sve moguće rekorde. Osim rasta troškova proizvodnje, na rast cijena utjecala je i suša koja je prepolovila proizvodnju kod najvećih proizvođača, a zalihe maslinovog ulja već su iscrpljene i to prije dolazak nove berbe i prerade.

Tržišno-informacijski sustav u poljoprivredi Ministarstva poljoprivrede ovih je dana objavio opsežnu analizu tržišta maslina i maslinovog ulja koja pokazuje da je cijena ekstra djevičanskog maslinovog ulja u Hrvatskoj u kolovozu bila 1049 eura za 100 kilograma, što je za čak 281 euro više nego što je bilo u istom mjesecu prošle godine. U odnosu na mjesec ranije, dakle srpanj 2023. cijena je povećana za gotovo 147 eura.

Cijene maslinova ulja u Hrvatskoj više nego u drugim zemljama

Podaci koji su objavljeni ovih dana pokazuju kako smo oborili sve rekorde, ne samo na domaćem tržištu, nego i na tržištu cijele EU. 

Naime, prosječna cijena maslinovog ulja ekstra djevičanske kvalitete u cijeloj EU bila je u kolovozu 772 eura, što je za 277 eura manje nego što je u Hrvatskoj. Naši konkurenti na Mediteranu koji proizvode ogromne količine maslinovog ulja, također su podigli cijene, ali je to i dalje znatno niše nego što je to u Hrvatskoj.

Tako je primjerice najniža cijena u Portugalu 616 eura, dok Grčka drži cijenu od 763 eura, Španjolska 775 eura, a naše je ulje skuplje i od talijanskog čija je cijena bila u kolovozu, za spomenutu klasu i količinu 895 eura.

Ove godine ne očekuje se veliki urod

Iako Hrvatska ima izuzetno kvalitetno maslinovo ulje, koje osvaja brojne nagrade za kvalitetu diljem svijeta, i značajno smo unapredili ovu proizvodnju, posebice kada je riječ o kvaliteti, ipak se može zaključiti kako će domaće maslinovo ulje biti dostupno tek rijetkim potrošačima u Hrvatskoj koji će ove zime sebi moći priuštiti kupnju ovog domaćeg "tekućeg zlata".

Prošla je godina, unatoč suši, bila rekordna što se tiče maslina, a ove godine situacija je malo drugačija. Maslinari ne očekuju veliki urod.

To potvrđuju i brojni stručnjaci koji ističu kako su prošle godine grane u maslinicima, kod velikog broja maslinara savijale od težine, no ove godine to nije slučaj. Neke masline su rodile, a neke ne, pa se očekuje da bi ovogodišnji urod mogao biti manji barem za 30 posto.

Kakav će biti urod znat će se kad krene berba, no za sada je poznato da je pola maslinika dobro rodilo, a pola nije. Ima i onih u kojima uopće nije bilo uroda. Baš zato, prosjek rodnosti bit će izrazito nizak.

U nekim dijelovima Dalmacije, s obzirom na prošlu godinu, urod će biti i do 70 posto manji. To znači da će biti i manje ulja, a zbog toga bi moglo doći i do još većeg rasta cijena.

"Ulje se proizvodi godina za godinu i mi ćemo sigurno, pogotovo oni koji će imati manje, pa ćemo sigurno modelirati cijenu na više. Nema druge. Ulazni troškovi su otišli skoro između 50 i 75 posto više“, kazao je ovih dana Radoslav Bobanović, proizvođač maslinova ulja iz Polače.

Suša desetkovala urod

Cijene maslinovog ulja obaraju sve rekorde u cijelom svijetu i EU jer su ekstremne suše u velikim zemljama proizvođačima smanjile zalihe.

Posljednji podaci i analize pokazuju kako su globalne cijene maslinovog ulja porasle na 8900 dolara po toni u rujnu. Glavni uzrok su velike suše na Mediteranu, ističe se u nedavnom izvješću američkog ministarstva poljoprivrede.

Prosječna cijena već je u kolovozu bila 130 posto viša u usporedbi s prethodnom godinom i trend rasta ne pokazuje naznake popuštanja. Španjolska, najveći svjetski proizvođač i izvoznik maslinovog ulja, mjesecima je pogođena intenzivnom sušom. Prema podacima tvrtke Mintec, specijalizirane za istraživanje tržišta roba, španjolska proizvodnja maslinovog ulja pala je na oko 610.000 tona, što je pad od više od 50 posto u usporedbi s uobičajenih 1,3 do 1,5 milijuna tona.

Zabrinjava pad proizvodnje i u drugim velikim europskim zemljama proizvođačima maslinovog ulja, uključujući Italiju i Grčku, u kojima prevladavaju sušni uvjet. Tako su mediji ovih dana objavili da su cijene maslinovog ulja u španjolskoj Andaluziji skočile u rujnu na 8,45 eura po kilogramu. Na godišnjoj razini to je poskupljenje od čak 111 posto, a trenutna cijena najviša je zabilježena u povijesti španjolskog maslinarstva.

Analitičar Kyle Holland upozorio je ovih dana kako bi se globalne zalihe maslinovog ulja mogle iscrpiti prije listopada, kad obično dolazi nova berba. Stvari dodatno komplicira odluka Turske, također značajnog proizvođača, da obustavi izvoz maslinovog ulja do 1. studenog. Sve ovo bi moglo dovesti od obaranja povijesnih rekorda cijene maslinovog ulja ove jeseni i zime.

Skupo maslinovo ulje na meti lopova 

Koliko je maslinovo ulje postalo tražena roba potvrđuju i informacije kako su rastuće cijene "tekućeg zlata" potaknule i sve veći broj krađa.

Tako je krajem kolovoza iz španjolske obiteljske uljare Marin Serrano El Lagar nestalo oko 50.000 litara ekstra djevičanskog maslinovog ulja vrijednog više od 420.000 eura. Neposredno prije toga lopovi su ukrali 6000 litara ekstra djevičanskog maslinovog ulja vrijednog 50.000 eura iz uljare Terraverne.

Kod nas još uvijek nema ovakvih primjera, ali sudeći po rekordnoj cijeni, ali i sve češćim krađama uroda po njivama ili voćnjacima, nije isključeno da ćemo i mi imati slične primjere dok domaći lopovi shvate o kakvoj se vrijednosti radi.

Cijene lete u nebo 

Kada je riječ o Hrvatskoj, cijena maslinovog ulja već je tradicionalno nekoliko godina osjetno viša nego ona najvećih proizvođača s juga Europe - Portugala, Španjolske, Italije i Grčke.

Prema podacima našeg Ministarstva poljoprivrede, prošle godine u kolovozu stotinu kilograma ulja u Hrvatskoj se prodavalo za 768 eura, a svugdje drugdje bilo je osjetno jeftinije. U Portugalu mu je tada cijena bila 331 euro, Španjolskoj 374 eura, u Grčkoj 344 eura, a u Italiji 450 eura.

U svim tim zemljama cijena je u međuvremenu odletjela u nebo. Prošlog mjeseca u Portugalu je cijena narasla 86 posto, Španjolskoj 107 posto, u Grčkoj čak 121 posto te u Italiji 99 posto.

U Hrvatskoj je cijena u odnosu na kolovoz lani otišla gore za 36,5 posto.

Hrvatska se ne može uspoređivati s velikim europskim proizvođačima 

Inače, prema proizvedenim količinama, Hrvatska se ne može uspoređivati s velikim europskim proizvođačima. Primjerice, Španjolska je u sezoni 2022./2023. proizvela oko 660 tisuća tona ulja, a Hrvatska tek nešto više od četiri tisuće tona.

Prema statistici EU, europski poljoprivrednici proizveli su gotovo 2,3 milijuna tona maslinovog ulja u 2021/22. U 2022/23. bilo je nešto manje od 1,4 milijuna tona.

To što se nije osjetio veći manjak u europskom sektoru maslinarstva je zasluga Grčke kao velikog proizvođača maslina jer je u toj zemlji nedostatak vode do sada bio manje primjetan. Grčka je bila jedina europska zemlja, koja je uspjela povećati proizvodnju maslinovog ulja nakon prošlogodišnje berbe.

Španjolska je, primjerice, prošle godine proizvela 663.000 tona, dok su njezine potrebe 410.000 tona, što znači da ima ogromni izvozni potencijal. Isto je i s Grčkom, koja proizvodi 340.000 tona, a troši 110.000 tona.

Hrvatska je s proizvodnjom od 4395 tona na oko polovice svojih potreba jer trošimo negdje oko 8000 tona maslinovog ulja.

EU je prošle godine imala tržišni višak od 373.781 tona maslinovog ulja.

Rast površina pod maslinama u Hrvatskoj

Kada je riječ o Hrvatskoj mora se priznati da su pomaci u maslinarstvu vidljivi, ali još uvijek nedovoljni da pokrijemo vlastite potrebe za maslinovim uljem ili da postanemo značajni igrač na europskom ili globalnom tržištu.

Proizvodnja maslinovog ulja godinama oscilira. Tako smo prošle godine imali rast proizvodnje od 36 posto i proizveli preko 55.000 hektolitara ulja što je bila jedna od boljih godina.

Najbolja je bila 2005. godina kada smo imali 60.230 hektolitara, dok je 2010. proizvodnja bila tek nešto viša od 10.000 hektolitara.

Ali, zato su značajno narasle površine pod maslinicima. Tako smo 2000 godine bili na 11.398 hektara, a to je u prošloj godini skočili smo na gotovo 20.000 hektara.

Deficit u trgovini maslinovim uljem sa svijetom

Iako je hrvatsko maslinovo ulje izuzetne kvalitete, a još bolje cijene, ipak smo i u ovoj proizvodnji u deficitu kada je riječ o trgovini sa svijetom.

U prvih šest mjeseci ove godine smo uvezli 1882 tone maslinovog ulja u vrijednosti od 10,6 milijuna eura, a izvezli tek 94 tone pa je minus u razmjeni iznosio ogromnih preko devet milijuna eura.

(Autor analize, Miroslav Kuskunović, poljoprivredni analitičar iz konzultantske kuće Kombinat 1969, vanjski je suradnik portala Euractiv.hr. Stavovi izneseni u komentarima i analizama vanjskih suradnika su osobni stavovi i nisu nužno stav redakcije.)