U prvom su ovogodišnjem polugodištu bolje su, iz niza razloga, prošle tvrtke okrenute domaćem nego stranim tržištima, tvrde analitičari

Pokazuju to podaci o njihovu poslovanju u prvih šest ovogodišnjih mjeseci, a koji se u većini slučajeva ne razlikuju bitnije od onih u istom lanjskom razdoblju. Ipak, razlika u odnosu na prošlu godinu ima. 

'Prava' neto dobit Podravke neznatno veća nego u prvom lanjskom polugodištu

Tako je Grupa Podravka u prvih šest mjeseci ove godine ostvarila prihode od 346,3 milijuna eura, što je osam posto više nego u istom razdoblju prošle godine.

Neto dobit Podravke iznosila je 45,2 milijuna eura, što je 18,9 milijuna eura više nego u prvih šest mjeseci prošle godine. Ipak, napominju u koprivničkoj kompaniji, taj je rast pod jednokratnim utjecajem poreznih olakšica od 19,7 milijuna eura koje je Podravki odobrilo Ministarstvo gospodarstva zbog proširenja kapaciteta i gradnje novog logističko-distributivnog centra. Kada se one izuzmu iz računice, neto dobit Grupe Podravka u prvom je ovogodišnjem polugodištu iznosila 26 milijuna eura i bila je 0,4 posto veća nego u istom razdoblju prošle godine, ističu u Podravki.

"Zadovoljna sam rezultatima u prvoj polovici godine, unatoč tome što je poslovanje Grupe i dalje izloženo snažnom rastu cijena energenata, sirovina i ambalaže, naročito u prehrani. Unatoč određenom smirivanju tržišnih turbulencija te aktivnom pronalaženju najpovoljnijih uvjeta, realizirane cijene su i dalje značajno veće od onih koje smo plaćali u 2022.“, poručila je predsjednica Uprave Podravke Martina Dalić.

Pad profitabilnosti u Atlantic Grupi zbog povećanja plaća zaposlenima

I u Atlantic Grupi su zadovoljni rezultatima koje su ostvarili u prvom ovogodišnjem polugodištu.

Ukupni prihodi od prodaje u toj su kompaniji iznosili 459,7 milijuna eura ili 15,8 posto više nego u prvom lanjskom polugodištu.

Neto dobit iznosila je 20,9 milijuna eura i bila je, prema podacima koje je objavila Atlantic Grupa, manja za 5,5 posto.

"U prvom polugodištu 2023. Atlantic Grupa je ostvarila snažan rast prodaje u svim poslovnim i distribucijskim područjima te na svim važnijim tržištima. Navedeni rast u velikoj je mjeri kompenzirao negativan utjecaj i dalje visokih cijena sirovina i pakirnog materijala, logističkih usluga te energenata. Osim toga, na blagi pad profitabilnosti utjecao je i značajan porast troškova osoblja koji je posljedica povećanja plaća provedenih kroz proteklih godinu dana", istakao je predsjednik Uprave Atlantic Grupe Emil Tedeschi.

U HT-u kažu da više novca usmjeravaju u investicije

Hrvatski Telekom (HT) je u prvih šest mjeseci ostvario prihode od 492 milijuna eura, što je 6,2 posto više nego u istom lanjskom razdoblju.

Neto dobit kompanije u prvoj je polovici ove godine iznosila 53,3 milijuna eura, što je za trećinu više nego u prvom lanjskom polugodištu. Neto dobit HT-a se približila razinama prije pandemije koronavirusa, ističu u toj kompaniji. Objašnjavaju i da je najvećim dijelom podržana neoperativnim stavkama i rezultatima ostvarenim na crnogorskom tržištu.

U HT-u ističu i kako nastavljaju s investicijama, čime stvaraju platformu za nacionalnu digitalizaciju i budući poslovni rast. Ukupne investicije u prvih šest ovogodišnjih mjeseci, napominju u HT-u, iznosile su 233,1 milijun eura ili 126,4 posto više nego u istom lanjskom razdoblju.

"U prvih šest mjeseci 2023. godine nastavili smo s dobrim poslovnim rezultatima i u segmentu privatnih i poslovnih korisnika te s rastom prihoda i EBITDA-e, čime su ublaženi inflatorni pritisci na naše operativne troškove. Istodobno smo u odnosu na isto razdoblje lani više nego udvostručili naša ulaganja koja su ključna za digitalizaciju Hrvatske i od presudnog značaja za napredak zemlje“, poručio je predsjednik Uprave HT-a Kostas Nebis.

Ericssonu Nikoli Tesli pali prihodi, a porasla dobit

Ericsson Nikola Tesla je u prvom ovogodišnjem polugodištu ostvario prihode od prodaje u iznosu od 138 milijuna eura, što je 2,2 posto manje nego u istom lanjskom razdoblju.

Unatoč tome, porasla je neto dobit te zagrebačke kompanije koja je u prvih šest mjeseci 2023. godine iznosila 12,2 milijuna eura. To je, ističu u Ericssonu Nikoli Tesli, čak 34,3 posto više nego u istom lanjskom razdoblju.

"Nastavak stabilnog poslovanja i rezultati koje je Ericsson Nikola Tesla ostvario u prvom polugodištu 2023. godine pokazuju našu otpornost i snagu da kvalitetno odgovorimo na sve poslovne izazove i prilike“, ocijenila je predsjednica Uprave Ericssona Nikole Tesle Gordana Kovačević.

Končar sklapa nove poslove

I u Končaru su zadovoljni rezultatima poslovanja u prvih šest mjeseci ove godine. Prema podacima koje su objavili, ukupni poslovni prihodi Grupe Končar iznosili su oko 392 milijuna eura, što je 25,8 posto više nego u prvih šest mjeseci prošle godine.

Normalizirana neto dobit kompanije u prvom je ovogodišnjem polugodištu iznosila 23,3 milijuna eura, što je 119,5 posto više nego u prvih šest mjeseci prošle godine.

"Dostigli smo još jedan rekord s novim ugovorima koji su u prvom polugodištu dosegnuli iznos od 748,1 milijuna eura i gotovo su dvostruko veći od ostvarenog u istom razdoblju prošle godine“, pohvalio se predsjednik Uprave Končara Gordan Kolak.

Dobra godina za Janaf

Janaf je u prvih šest mjeseci ove godine ostvario prihode od gotovo 74 milijuna eura, što za trećinu više nego u istom razdoblju prošle godine.

Neto dobit Janafa u prvom ovogodišnjem polugodištu iznosila je oko 32 milijuna eura, što je znatno više nego u istom razdoblju prošle godine, kada je neto dobit kompanije iznosila oko 21 milijun eura, pokazuju podaci koje je objavio Janaf.

"Ostvareni financijski rezultati u najvećoj su mjeri rezultat rasta prihoda od temeljne djelatnosti kompanije, transporta i skladištenja, pri čemu poslovanje s inozemnim kupcima i dalje donosi najveći udio prihoda. Nastavljamo s ulaganjima u naftovodno-skladišni sustav i pružanjem sigurne opskrbe energentima u ovom dijelu Europe“, poručio je član Uprave Janafa Vladislav Veselica.

Pad cijena naftnih derivata značajno smanjio prihode i dobit Ine

Ina je u prvih šest mjeseci ostvarila prihode od 1,76 milijardi eura, što je 16,6 posto manje nego u istom lanjskom razdoblju, pokazuju podaci iz nerevidiranog konsolidiranog izvješća o poslovanju Ine, objavljeni na stranicama Zagrebačke burze.

Neto dobit Ine je, prema istom dokumentu, u prvih šest mjeseci ove godine iznosila 73,3 milijuna eura, što je čak 65,3 posto manje nego u istom lanjskom razdoblju.

Ina u priopćenju pritom upozorava kako je prosječna ostvarena cijena ugljikovodika u prvom polugodištu smanjenja za 23 posto, što je s padom maloprodajnih cijena umanjilo i rezultat kompanije.

Unatoč tome, napominju u Ini, kompanija nastavlja s investicijama koje su u prvom polugodištu 2023. iznosile 218 milijuna eura, od čega se 85 milijuna eura odnosi na kupnju 25,25 posto udjela u OMV-u Slovenija, čime se Inin udio u toj slovenskoj kompaniji povećava na 33 posto. Ističu i da nastavljaju s projektom nadogradnje Rafinerije nafte Rijeka koji je dosegao 78 posto gotovosti.

U hrvatskom gospodarstvu nema više zamaha kao prethodnih godina

Ovakvi rezultati vodećih kompanija još su jedna potvrda da se u Hrvatskoj nastavlja razdoblje gospodarskog rasta. Pokazuju, međutim, i da u hrvatskom gospodarstvu više nema onakvog zamaha kakav je postojao u prethodne dvije godine.

Prema podacima Hrvatske narodne banke (HNB), hrvatski je bruto domaći proizvod (BDP) u 2021. godini porastao 13,1 posto, a u 2022. godini 6,2 posto. Vlada u ovoj godini očekuje rast BDP-a od 2,2 posto.

Gospodarska aktivnost u EU i eurozoni znatno usporila

Istodobno, gospodarstvo eurozone i EU znatno je usporilo. Prema podacima Eurostata, rast BDP-a Unije u 2021. iznosio je 5,4 posto, a eurozone 5,3 posto, dok je gospodarski rast i u EU i u eurozoni lani iznosio 3,5 posto.

U ovoj godini, međutim, Međunarodni monetarni fond (MMF) očekuje rast BDP-a eurozone od samo 0,9 posto. Štoviše, BDP Njemačke, najveće članice EU i zone eura, trebao bi u 2023., prema novim prognozama MMF-a, pasti 0,3 posto.

U Europskoj komisiji očekuju i znatno usporavanje rasta na razini cijele EU pa bi rast BDP-a Unije u ovoj godini, prema prognozama Bruxellesa, u ovoj godini trebao iznositi samo jedan posto.

'Plaće u Hrvatskoj rastu znatno brže od produktivnosti'

Naravno da se takva kretanja odražavaju i na Hrvatsku i njene tvrtke. Hrvatska je, uostalom, članica EU i eurozone i njene tvrtke posluju na jedinstvenom europskom tržištu.

"Dio rezultata poslovanja hrvatskih kompanija u prvom polugodištu posljedica je inflatornog učinka koji je doveo do nominalnog povećanja prihoda za oko 15 posto. Kada je riječ o profitabilnosti, neke kompanije su imale rast dobiti, druge stagnaciju, a treće čak i pad. To je posljedica rasta troškova, posebno povećanja plaća zaposlenih zbog inflacije“, prokomentirao je za Euractiv rezultate poslovanja velikih hrvatskih kompanija ekonomski analitičar Damir Novotny, dodavši kako troškovi rada rastu znatno brže od produktivnosti.

Takvo je okruženje, kao i okruženje u EU, rezultiralo time da su kompanije koje su okrenute primarno domaćem tržištu, a na kojem potražnju podržava rast plaća i novac iz fondova EU, manje osjetile usporavanje gospodarstva te su ostvarile manje-više pristojne rezultate.

S druge strane, hrvatske kompanije koje su okrenute stranim tržištima, koja su usporila znatno više od našeg ili su već u recesiji, osjećaju posljedice usporavanja gospodarske aktivnosti.

To se, ističe naš sugovornik, posebno odnosi na IT kompanije. Upravo su te kompanije, može se reći, i najveći dobitnici proteklih 10 godina hrvatskog članstva u EU, no sada najviše osjećaju i teret krize na zapadnoeuropskim tržištima.

'Usporavanje rasta Hrvatsku ne bi trebalo gurnuti u recesiju'

Nastavak sličnih trendova Novotny očekuje i u nastavku godine. Ne očekuje, međutim, da će usporavanje gospodarskog rasta Hrvatsku gurnuti u recesiju.

U prilog tome, zaključuje, govori i velika potražnja za radnicima, kao i inflacija te povećanje plaća zaposlenih, ali i povlačenje novca iz fondova EU.