Skupinu sedam članica EU koje traže jačanje suradnje sa zemljama Zapadnog Balkana čine Italija, Austrija, Češka, Slovačka, Slovenija, Hrvatska i Grčka
Skupina sedam zemalja članica Europske unije, među kojima je i Hrvatska, poziva na tješnju suradnju sa Zapadnim Balkanom u području zajedničke vanjske i sigurnosne politike i ubrzanje pristupnog procesa s tim zemljama.
Skupinu koja se naziva “prijatelji zapadnog Balkana” čine Hrvatska, Slovenija, Austrija, Češka, Grčka, Italija i Slovačka.
'Non-paper' o Zapadnom Balkanu
“Mi ‘prijatelji Zapadnog Balkana’ imamo posebnu odgovornost da Zapadni Balkan držimo visoko na političkoj agendi EU i u potpori regiji na putu prema EU”, kaže se u non-paperu s kojim su ministri vanjskih poslova država članica EU upoznati prije sastanka u ponedjeljak u Bruxellesu.
“Pozivamo da se osnaži i ubrza pristupni proces i pozivamo institucije EU da predstave jasan program za postupnu i ubrzanu integraciju s konkretnim provedbenim koracima do 2024. i nakon toga, a na temelju pravednih i rigoroznih uvjeta i načela o vlastitim zaslugama”, dodaje se u dokumentu u koji je Hina imala uvid.
'Zapadni Balkan izložen malignim utjecajima trećih zemalja'
U non-paperu se navodi da je Zapadni Balkan izložen “destabilizirajućim čimbenicima, poput malignog utjecaja trećih zemalja, hibridnih prijetnji i ilegalnih migracija”.
Navodi se da EU treba dati novi poticaj za dublju suradnju u području zajedničke vanjske i sigurnosne politike i pojačati dijalog sa zemljama Zapadnog Balkana.
“Budući da od naših partnera očekujemo da se usklade s vanjskom politikom EU, vjerujemo da bi pojačani dijalog pridonio da oni bolje razumiju pozicije EU. Pojačana suradnja učinila bi nas učinkovitijima u suočavanju s vanjskim pritiscima i u suprotstavljanju ruskom i drugim štetnim narativima koji su nespojivi s vrijednostima EU i međunarodnim poretkom temeljenom na pravilima”, dodaje se u non-paperu.
Češći sastanci s čelnicima Zapadnog Balkana'
U svrhu jačanja suradnje, sedam članica EU, među ostalim, predlaže da se ministri vanjskih poslova država Zapadnog Balkana pozivaju na neformalne sastanke šefova diplomacija EU najmanje jednom u šest mjeseci i da se veleposlanici Zapadnog Balkana pozivaju na sastanke Političko-sigurnosnog odbora EU također barem jednom u šest mjeseci.
Također se zauzimaju za jačanje suradnje u područjima kritične infrastrukture i kibernetičke sigurnosti, kao i za daljnju potporu zemljama Zapadnog Balkana u području obrane u okviru Europskog instrumenta za mir.