Plaćanja iz novog instrumenta Europske unije za Zapadni Balkan bit će moguća pod uvjetom da zemlje Zapadnog Balkana provedu potrebne reforme

"Potencijal ovoga plana za rast je izvanredan i sljedećih deset godina mogao bi udvostručiti gospodarstva Zapadnog Balkana. Kombinacijom reformi i ulaganja, plan će omogućiti Zapadnom Balkanu da uskoro osjeti koristi od ključnih područja našeg jedinstvenog tržišta, uključujući slobodno kretanje robe, usluga i radnika, jedinstveno područje plaćanja u eurima, promet, energiju i jedinstveno digitalno tržište ”, rekla je predsjednica Komisije Ursula von der Leyen.

Dvije milijarde eura bespovratna pomoć, a četiri milijarde povoljni zajmovi

Instrument za reforme i rast Zapadnog Balkana za razdoblje od 2024. do 2027. težak je šest milijardi eura, od čega su dvije milijarde bespovratne pomoći, a četiri milijarde povoljni zajmovi.

Plaćanja iz tog instrumenta bit će moguća pod uvjetom da zemlje Zapadnog Balkana provedu potrebne reforme.

U Bruxellesu žele stvaranje Zajedničkog regionalnog tržišta Zapadnog Balkana

Plan predviđa jačanje ekonomske integracije s jedinstvenim tržištem Europske unije, pod uvjetom da se zemlje Zapadnog Balkana usklade s pravilima jedinstvenog tržišta i otvore relevantne sektore i područja svim svojim susjedima, u skladu sa zajedničkim regionalnim tržištem.

Komisija navodi da poticanje ekonomske integracije unutar Zapadnog Balkana kroz Zajedničko regionalno tržište, temeljeno na pravilima i standardima EU, može donijeti veliki rast njihovim gospodarstvima i pomoći u ubrzavanju temeljnih reformi, približavanju članstvu u EU, u privlačenju stranih investicija i jačanju regionalne stabilnosti.

Prijedlog Komisije trebaju usvojiti Vijeće i Europski parlament u okviru rebalansa višegodišnjeg proračuna. Kada se usvoji, zemlje Zapadnog Balkana trebat će izraditi vlastite reformske programe, koje će ocjenjivati Komisija.

Izvješće o napretku kandidata

Komisija je u srijedu zajedno s planom za rast Zapadnog Balkana objavila izvješće o napretku zemalja aspirantica za članstvo.

Komisija je ocijenila napredak u 10 zemalja, odnosno u šest zemalja Zapadnog Balkana - Bosni i Hercegovini, Srbiji, Crnoj Gori, Sjevernoj Makedoniji, Kosovu i Albaniji, zatim u tri istočnoeuropske zemlje Ukrajini, Moldaviji i Gruziji te u Turskoj.

Najvažnije odluke iz toga paketa jesu preporuke za otvaranje pregovora s Ukrajinom i Moldavijom, uvjetna preporuka za Bosnu i Hercegovinu te preporuka za kandidatski status Gruzije.