Čelnici Unije poručili su kako je budućnost svih zemalja koje to žele u EU, no kako se svaka od njih prethodno mora pripremiti za članstvo, kao što to mora uraditi i sama Unija

Ključna je to poruka s njihova neformalnog summita, održanog u petak u španjolskoj Granadi, koju su uvrstili i u deklaraciju koju su na skupu usvojili.

Summit šefova država ili vlada 27 članica Unije održan je dan nakon skupa Europske političke zajednice, također u Granadi.

'Proširenje je geostrateška investicija u mir i napredak' 

"Proširenje je geostrateška investicija u mir, sigurnost, stabilnost i napredak. Ono je pokretač poboljšanja ekonomskih i socijalnih uvjeta za europske građane, smanjenja razlika među zemljama i mora poštivati vrijednosti na kojima se temelji Unija“, ističe se u deklaraciji iz Granade koju je u petak popodne objavio ured predsjednika Europskog vijeća Charlesa Michela.

Izvor: Francisco J. Olmo / Zuma Press / Profimedia

U dokumentu se, međutim, upozorava kako za proširenje treba biti spremna i sadašnja Unija i zemlje koje teže članstvu u njoj.

"Zemlje koje teže članstvu u Uniji moraju ubrzati reforme, posebno u području vladavine prava, a u skladu s procesom pristupanja po zaslugama i uz pomoć EU. Usporedo s tim, Unija mora postaviti neophodne unutarnje temelje i provesti reforme. Postavit ćemo naše dugoročne ciljeve i načine kako da ih ostvarimo", ističe se u deklaraciji.

Blagoslov novim proširenjima Unije

Iako su formulacije iz deklaracije prilično neodređene, čelnici zemalja Unije ovim su, može se reći, ipak dali blagoslov daljnjem proširenju EU, kao i reformama koje Unija treba odraditi prije primanja novih članica.

U dokumentu se to izrijekom ne spominje, ali vrijedi podsjetiti da su i čelnici Unije i analitičari proteklih tjedana upozoravali da EU neće moći funkcionirati s 35 ili 37 članica na način na koji funkcionira sada, a to znači tako da se ključne odluke donose konsenzusom i da svaka od 27 članica ima pravo uložiti veto na odluku koja joj se ne sviđa.

Upozoravali su i da neriješena bilateralna pitanja među zemljama treba izbaciti iz pristupnih pregovora jer će, u protivnom, pregovori i dalje trajati beskonačno.

Sve više kandidata za članstvo u EU

Status kandidata za članstvo u EU trenutno ima osam država. Riječ je o Crnoj Gori, Srbiji, Sjevernoj Makedoniji i Albaniji, kao i o Turskoj, koja je kandidat još od 1999. godine. Status kandidata lani je priznat i Ukrajini i Moldaviji te Bosni i Hercegovini.

Svi kandidati, s izuzetkom BiH, Moldavije i Ukrajine, do sada su otvorili pristupne pregovore. U Sarajevu, Kišinjevu i Kijevu nadaju se da će pregovore o ulasku u EU otvoriti do kraja ove godine.

Pregovori o pristupanju Turske suspendirani su 2019. godine i za sada nema naznaka da bi mogli biti pokrenuti s mrtve točke.

Zahtjev za ulazak u EU prošle su godine podnijeli i Gruzija i Kosovo. No, Bruxelles još nije dodijelio kandidatski status ni Tbilisiju ni Prištini, pa se oni i dalje smatraju samo potencijalnim kandidatima.

Jedan od problema s kojim se suočava Gruzija je ruska okupacija njene dvije regije na sjeveru - Abhazije i Južne Osetije. Uz to, Bruxellesu je problematična i vladavina prava, stupanj demokracije i raširena korupcija u toj kavkaskoj državi.

Kada je riječ o Kosovu, njegovu neovisnost, osim Srbije, još ne priznaje ni pet članica EU (Španjolska, Slovačka, Rumunjska, Grčka i Cipar). Neovisnost Kosova ne priznaju ni svi kandidati za članstvo (BiH, Moldavija i Ukrajina). U takvim je uvjetima teško reći kada bi Bruxelles Prištini mogao odobriti kandidatski status.

I dalje nema odgovora na neka od ključnih pitanja u politici proširenja

Iako se deklaracija iz Granade može smatrati korakom naprijed u posljednjih godina gotovo zamrloj politici proširenja Unije, o čemu govori i poruka iz tog dokumenta da je "budućnost svih država aspirantica i njihovih građana u EU", vrijedi kazati kako se u dokumentu ne spominju nikakvi datumi ni rokovi.

Još nedavno, krajem kolovoza, Michel je na Bledu govorio o 2030. godini kao datumu do kojeg i EU i kandidati moraju biti spremni za novo proširenje. No, pojedini političari usprotivili su se takvom postavljanju datuma. Slična je poruka došla i iz Europske komisije, u kojoj su upozorili da se proširenje temelji na zaslugama kandidata.

U deklaraciji se ne pojašnjava ni hoće li kandidati u EU ulaziti u grupi, po uzoru na veliko proširenje iz 2004. godine, ili samostalno. Međutim, naglašava se da će se proces proširenja, kao i do sada, odvijati po načelu zasluga, iz čega se može izvući zaključak da nekog novog Big Banga vjerojatno neće biti.

'Za ulazak u EU nema prečaca' 

Na takav zaključak upućuje i izjava koju je medijima nakon sastanka u Granadi dala predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen.

"Proces pristupanja EU temelji se na zaslugama", istakla je von der Leyen, a prenio je Reuters.

Izvor: JORGE GUERRERO / AFP / Profimedia

Dodala je kako u pristupnom procesu "nema prečaca".

Drugim riječima, države koje žele u EU moraju se pripremiti za članstvo. Budući da se nalaze na različitim stupnjevima u procesu eurointegracija i da je riječ o dugotrajnim i opsežnim reformama, teško je očekivati da bi sve do određenog datuma mogle biti spremne za članstvo u Uniji.

Hrvatskoj najvažniji ulazak BiH u EU

Nešto konkretniji od von der Leyen bio je hrvatski premijer Andrej Plenković, koji je kazao da je summit u Granadi bio samo uvod u raspravu o novoj strategiji EU i pripremi za prihvaćanje novih članica.

Izvor: Ludovic MARIN / AFP / Profimedia

"Nije realno da uđu svi skupa, niti da bude nekog velikog vala, uvjeren sam u to. Jedino i isključivo politika individualnih zasluga svake zemlje treba biti temeljno načelo procesa proširenja jer ako krenemo to sve stavljati na kup, onda se uvijek negdje kriteriji olabave, a negdje zaoštre", kazao je Plenković novinarima, a prenijela je Hina.

Dodao je da je Hrvatskoj od zemalja u regiji najvažnija europska perspektiva BiH te je ponovio kako Zagreb snažno podržava otvaranje pregovora sa Sarajevom.

EU želi jačati transatlantske odnose

U deklaraciji iz Granade ponovno se potvrđuje i podrška EU Ukrajini u obrani od ruske invazije.

Poziva se i na jačanje transatlantskih odnosa.

Morawiecki i Orban protiv zajedničkog zaključka o migracijama 

Za razliku od proširenja, lideri članica Unije nisu uspjeli postići konsenzus oko migracija. Tome su se, kako su objavili svjetski mediji, suprotstavili poljski premijer Mateusz Morawiecki i njegov mađarski kolega Viktor Orban.

Izvor: Ludovic MARIN / AFP / Profimedia

"Kao ozbiljan političar, odbio sam cijeli pasus zaključaka summita o migracijama“, napisao je Morawiecki na društvenoj mreži X (bivši Twitter), a prenio je Reuters.

"Pravno gledajući, mi smo silovani. Ako si pravno silovan i prisiljen prihvatiti nešto što ti se ne sviđa, kako je moguć kompromis?", požalio se Orban, a prenijela je Hina.

Posebna izjava Michela o migracijama 

Zato pitanje migracija nije ni uvršteno u deklaraciju. Umjesto nje, predsjednik Europskog vijeća objavio je posebnu izjavu u kojoj ističe kako su "migracije izazov koji zahtijeva europski odgovor".

"Nećemo dopustiti krijumčarima da odlučuju tko ulazi u EU", poručio je Michel u svojoj izjavi o migracijama sa summita u Granadi.

Francuski predsjednik Emmanuel Macron poručio je, prema pisanju svjetskih medija, da to što se Poljska i Mađarska protive migracijskoj politici EU ne znači nužno i da će dogovor o njoj biti onemogućen.