INTERVJU: ANĐELKO MILARDOVIĆ, politolog: Kandidirat ću se za premijera, protiv sam 'loto ekonomije' koja nas uništava

Saborska većina u četvrtak je izglasala novi Zakon o izbornim jedinicama kojim se mijenjaju granice jedinica za izbor zastupnika u Sabor. Istodobno, politička retorika u zemlji sve je "oštrija", što ukazuje da smo već prilično duboko u predizbornoj kampanji. U prilog tome govori i sve češće isticanje stranačkih kandidata za premijera.

O tome smo razgovarali s Anđelkom Milardovićem, politologom i sociologom te autorom brojnih knjiga o politici i društvu. Milardović je i utemeljitelj i voditelj Instituta za europske i globalizacijske studije.

Ovih je dana najavio da će se i on kandidirati za premijera, iako je svjestan da Hrvatska nema premijerske izbore. U intervjuu za Euractiv kaže da mu je prvenstveni cilj potaknuti razgovor u hrvatskom društvu o bitnim pitanjima.

EURACTIV: Najavili ste kandidaturu za premijera. Je li to ozbiljno?

MILARDOVIĆ: Cijela priča je nastala vrlo spontano. Na pitanje novinara TV Jadran, koji me pitao što mislim o premijerskim kandidaturama onih koji su ih dosad istakli, odgovorio sam da mi nije jasno kako netko tko ima diplomu Pravnog fakulteta uopće može najavljivati premijersku kandidaturu u Hrvatskoj.

Potrebno je razlikovati direktnu od predstavničke demokracije, a mi imamo predstavničku demokraciju. Na tragu toga rekao sam da ću se i ja kandidirati za premijera.

EURACTIV: Jeste li onda premijerski kandidat ili niste?

MILARDOVIĆ: Izjavio sam što sam izjavio. Dakle, službeno jesam.

Izbori imaju više funkcija i ne mogu se svesti isključivo na izbore za neko političko tijelo. Postoje različiti akteri u izbornoj utrci. Kod mene je istaknuta funkcija prezentacije nove društvene paradigme i s tim ulazim u kampanju.

Bit je da se poradi na velikom resetu hrvatskog društva i države. Država i društvo su kolonizirani od strane jedne stranke i na dugi rok ova stara ekonomska i politička paradigma neće više moći funkcionirati.

EURACTIV: I sami znate da Hrvatska nema izbore za premijera, šefa vlade kod nas daje stranka ili koalicija koja ima većinu u Saboru?

MILARDOVIĆ: Naravno, ja samo koristim metodu kandidata koji su rekli da idu u utrku za premijera. Njima je glavni motiv borba za vlast, a meni da predstavim ideje, vrijednosti i vrijednosne orijentacije u odnosu na dosadašnju paradigmu.

Pokušavam nametnuti teme koje inače ne bi bile nametnute. Želim da se u kampanji govori o tim temama.

EURACTIV: Koje su to teme?

MILARDOVIĆ: Govori li itko u Hrvatskoj o "loto ekonomiji", kakvu imamo, i je li ona uopće održiva na dugi rok? "Loto ekonomija" je ekonomija koja se održava na europskim fondovima, doznakama iz inozemstva i turizmu. To je ekonomija koja se zapravo temelji na igrama na sreću. Takva ekonomija nije održiva.

Zagovaram tri javne politike - obrazovnu, znanstvenu i tehnološku, zatim poljoprivrednu i energetsku. Svaki društveni sustav koji počiva na tom trokutu, kojeg čine te tri politike, stabilan je, funkcionalan i rezistentan na krize.

Hrvatska je jako daleko od tog modela i zato zagovaram "model trokuta". Te tri politike trebaju biti u fokusu svake buduće hrvatske Vlade, a onda se na nju nadovezuju ostale politike.

EURACTIV: Na čijoj ćete se listi kandidirati? Kao što smo već rekli, premijer se u Hrvatskoj ne bira izravno, nego ga daje stranka ili koalicija koja ima parlamentarnu većinu…

MILARDOVIĆ: To još ne znam, o tome nisam razmišljao jer je sve ovo nastalo spontano. Imam digitalnu stranku i koristit ću tehnologiju 21. stoljeća. Stranka mi je registrirana, u cloudu, odnosno, po hrvatski, u "oblaku".

Zašto se, uostalom, do nove Vlade ne bi došlo metodom digitalne demokracije i digitalnog glasovanja? Zašto se politička elita u Hrvatskoj toga boji? Estonija to odavno ima i stabilna je država.

Problem je u glavama političke elite u Hrvatskoj jer putem digitalnog glasovanja ne može kontrolirati izborni proces, dok ga sada može kontrolirati kroz ovakav izborni sustav koji je rezultat prekrajanja granica izbornih jedinica.

EURACTIV: Sabor je izglasao izmjene Zakona o izbornim jedinicama pa na izbore idemo s istim brojem izbornih jedinica kao i do sada, njih 10, ali s bitno izmijenjenim granicama. Dobili smo tako i novoskrojenu sedmu izbornu jedinicu koja se sada prostire od Učke (općina Matulji) pa sve do Kutine. Kako to komentirate?

MILARDOVIĆ: To je klasičan gerrymandering, izborna geografija prilagođena potrebama vladajuće stranke.

EURACTIV: Kakav će biti ishod izbora s ovako prekrojenim izbornim jedinicama? Može li doći do kakvih promjena?

MILARDOVIĆ: Teško da može doći do većih promjena. HDZ ima najviše šanse da na izborima ponovno osvoji vlast. No, to je zapravo loša vijest i za HDZ jer je to put u provaliju, HDZ je zarobio državu. S time što moram reći da nemam ništa protiv ni HDZ-a ni bilo koje druge stranke.

Problem je što ljudi masovno iseljavaju, do posla se ne može doći bez stranačke iskaznice, cijene nekretnina su odletjele u nebo, ljudi ne mogu unajmiti ni stan… Bojim se da će nastavak tih trendova i takve politike biti demografski slom, a time i kraj Hrvatske.

EURACTIV: Dosadašnja istraživanja javnog mnijenja pokazuju da se ni nova vlada neće moći sastaviti bez koalicije. No, kakav je stvarni koalicijski potencijal HDZ-a, a kakav oporbe? Hoće li HDZ nakon izbora uopće imati s kime koalirati? I kako će se oformiti eventualna postizborna koalicija SDP-a i Možemo, kada i jedna i druga stranka već sada imaju svaka svog premijerskog kandidata?

MILARDOVIĆ: Nijedna stranka neće imati apsolutnu većinu ni u novom sazivu Sabora. Međutim, koalicijski potencijal i HDZ-a i oporbe je sličan, a to znači slab. I jedni i drugi će imati velikih problema sa stvaranjem postizbornih koalicija.

Isticanje premijerskih kandidata SDP-a i Možemo je predizborni PR. I u SDP-u i u Možemo zaboravljaju da izbori imaju i druge funkcije, a ne samo borbu za vlast. Sve ih to ograničava u postizbornom koaliranju.

EURACTIV: Treba li Hrvatskoj uopće ovakva personalizacija politike? To ipak nije u našoj političkoj tradiciji, barem ne posljednjih desetljeća?

MILARDOVIĆ: Personalizacija politike je samo priznanje činjeničnog stanja u Hrvatskoj i svijetu, priznanje trenda koji je počeo u zadnjih 10 do 20 godina u svijetu, a posebno u SAD-u i Europi. To je tako zbog krize stranačkih sustava koji su postali nekompatibilni sa suvremenim svijetom i zbog krize vodstava i pada povjerenja u njih.

Dodatni problem je politika bez politike. Politika je ispražnjena i svedena na PR. Danas se politika provodi preko personaliziranih stranaka i PR-a, ali nema više sadržaja.

Zato i želim sudjelovati u utrci na način da u politiku vratim svijet ideja, vrijednosti i vrijednosnih orijentacija. Tako nešto PR bojna ne zastupa, ona je samo u funkciji moći i proizvodnje opsjena i paralelne stvarnosti.

EURACTIV: Kako u takvim okolnostima na birališta izvući polovinu biračkog tijela koja više ni ne sudjeluje na izborima?

MILARDOVIĆ: Jako teško. Biračima se zgadila politike bez politike koju kompenzira PR.

Tome još treba dodati i teatralizaciju politike, pa do njene klaunizacije. Ljudi to ne žele gledati, traže konkretne odgovore na konkretna pitanja.

Zar u demokraciji nije sramotno da šef Vlade stalno govori kako "nema alternative"? To znači da je ovo "meka diktatura" jer ako nema alternative, ako nema oporbe, što je to onda nego "meka diktatura"?! Kako bi prošli političari u, recimo, Njemačkoj da tako nešto izjave? Takvim izjavama priznajete da je u Hrvatskoj cezarizam i "meka diktatura". A to ipak nećemo, to nije demokracija. To je cezaristički sindrom koji se temelji na ideji da 3,8 milijuna ljudi mora slijediti jednu osobu.

EURACTIV: Koje će teme dominirati u predstojećoj kampanji?

MILARDOVIĆ: One koje nametne PR bojna. Ja sam svoje teme već nametnuo. Nastavit ću nametati i nove.

EURACTIV: Hoće li jedna od tema na ovim parlamentarnim izborima biti i, primjerice, ilegalne migracije i Schengen?

MILARDOVIĆ: Naravno da hoće. Hrvatska je dio svijeta. U svijetu je jedan od velikih problema demografija i migracije. To je problem i kod nas.

Po projekcijama, Europa će do 2050. doživjeti demografski slom. Kako će se onda kompenzirati manjak radne snage? Kontroliranim, upravljanim migracijama.

EURACTIV: A pitanja odnosa sa susjedima?

MILARDOVIĆ: Kao i u dosadašnjim kampanjama, govorit će se i o tome. Slovenija i Mađarska su u EU, pa više i nisu neka tema za nas, ali problem nam ostaje s Bosnom i Hercegovinom, Srbijom i Crnom Gorom. Sve su to normalne vanjskopolitičke teme o kojima treba razgovarati.