Za Vladin prijedlog novog Zakona o izbornim jedinicama glasalo je 77 zastupnika, dok je 56 bilo protiv, oporba traži ocjenu ustavnosti zakona
Hrvatski sabor u četvrtak je donio novi Zakon o izbornim jedinicama za izbor zastupnika u Sabor koji ne mijenja postojeći izborni sustav, ali u određenoj mjeri mijenja karte izbornih jedinica, slijedom čega će oko petina birača (22 posto), promijeniti jedinicu u kojoj je sada.
Zakon je dobio potporu 77 zastupnika, 56 ih je bilo protiv.
Gledali broj birača u biračkom popisu
Buduće saborske zastupnike, njih 151, hrvatski birači će birati po postojećem modelu - u 10 izbornih jedinica po 14 zastupnika, osam zastupnika birat će pripadnici nacionalnih manjina, a tri hrvatska dijaspora, odnosno hrvatski državljani bez prebivališta u Hrvatskoj u posebnim izbornim jedinicama.
Novi Zakon, kako je opetovala Vlada koja ga je predložila, uvažava jednaku težina biračkog glasa u svakoj jedinici i udovoljava uvjetima iz odluke Ustavnog suda, koji je u veljači ove godine ukinuo postojeći Zakon o izbornim jedinicama koji prestaje važiti 1. listopada ove godine.
Deset novih izbornih jedinica određene su na način da je broj birača u zakonskom okviru od +/- 5 posto, odnosno niti u jednoj od jedinica odstupanja nisu veća +/- 2,20 posto. Kao polazište broja birača u svakoj izbornoj jedinici uzeti su podaci iz registra birača.
Umjesto u četiri, Zagreb od sada u tri izborne jedinice
Preslagivanje izbornih jedinica najveću promjenu donosi Zagrebu koji se, umjesto na četiri, dijeli na tri izborne jedinice. Zagreb po novome potpada pod prvu, drugu i šestu izbornu jedinicu.
Prva izborna jedinica obuhvaća središnje četvrti Zagreba, Veliku Goricu i još nekoliko općina.
Druga obuhvaća Bjelovarsko-bilogorsku županiju, južni dio Koprivničko-križevačke te Zagrebačku županiju i istočni dio grada Zagreba.
Treća je, kao i ranije, sastavljena od Varaždinske, Međimurske i Krapinsko-zagorske županije te nekoliko općina u Zagrebačkoj županiji.
Najveća sedma izborna jedinica
U četvrtu izbornu jedinicu spadaju Osječko-baranjska, Virovitičko-podravska i sjeverni dijelovi Koprivničko-križevačke županije.
Peta, kao i do sada, obuhvaća tri slavonske županije - Vukovarsko-srijemsku, Brodsko-posavsku i Požeško-slavonsku te istočne dijelove Sisačko-moslavačke županije.
Šestu izbornu jedinicu čini zapadni dio Zagreba te dijelovi Zagrebačke županije.
Sedma izborna jedinica, ujedno i najveća, predstavlja središnju Hrvatsku, odnosno dijelove države s najvećom depopulacijom - cijelu Ličko-senjsko županiju, sjeverni dio Zadarske, dijelove Primorsko-goranske, cijelu Karlovačku te zapadne i sjeverne dijelove Sisačko-moslavačke županije.
Izmijenjena i osma izborna jedinica
Osma uključuje Istarsku županiju, grad Rijeku i određene gradove i općine u Primorsko-goranskoj županiji.
U devetoj jedinici je sjeverozapadni dio Splitsko-dalmatinske, cijela Šibensko-kninska te dijelovi Zadarske županije, koji uključuju i grad Zadar.
U desetoj izbornoj jedinici su Dubrovačko-neretvanska i dijelovi Splitsko-dalmatinske županije.
Nakon Vlade, i Sabor je odbio oporbene amandmane da se drugačije "poslože" neke izborne jedinice, smanji broj zastupnika koje biraju nacionalne manjine, a dijaspori omogući dopisno i elektroničko glasovanje.
'Klasičan izborni inženjering'
Oporba je i danas ponovila svoje nezadovoljstvo konačnim izgledom zakona, procesom i transparentnošću njegova donošenja.
Sandra Benčić (Možemo) rekla je da se nikada do sada izmjene izbornog zakona nisu donosile na ovakav "bizaran" način, gdje opozicija nije bila uključena, nije bilo stručne radne skupine, a do danas se ne zna tko su članovi skupine koja ga je izradila.
Posljedica je klasični izborni inženjering u HDZ-ovu stilu, kazala je i najavila da će opozicija podnijeti zahtjev za ocjenu ustavnosti zakona.
'U popisu birača pola milijuna ljudi više nego odraslih građana'
Dalija Orešković (Centar) upire prstom u podatak da je u popisu birača 500.000 ljudi više nego imamo odraslih građana, pa traži treće čitanje zakona i sređivanje registra birača.
Da je zakon krojen kako odgovara HDZ-u i vladajućoj većini, tvrdi i Marijan Pavliček (Hrvatski suverenisti) pitajući se kakve veze imaju Hrvatska Dubica i Karlobag koji su u istoj jedinici, te zašto nije dozvoljeno dopisno glasovanje?
Matulji prebačeni u sedmu, a Bakar i Novi Vinodolski u osmu izbornu jedinicu
"Vratimo dite materi", poručio je Emil Daus (IDS), navodeći kako je 8. jedinica najbolji primjer izbornog inženjeringa.
Nema opravdanja da su Matulji u 7., a Bakar i Novi Vinodolski u 8. izbornoj jedinici, kazao je i ustrajao da dva grada ostanu u 7., a Matulji u 8. izbornoj jedinici.