Stručnjaci upozoravaju da nove stranke koje se u Hrvatskoj najavljuju moraju puno uložiti u organizaciju, rad na terenu i promociju

I dok vodeće stranke u zemlji – HDZ i SDP, pozorno prate ankete i svoj rejting u njima, na političkoj sceni pojavljuju se novi igrači.

Vanđelić i Jelić zajedno na izborima?

Prvi je u politički ring krenuo Damir Vanđelić, nekadašnji dugogodišnji menadžer Adris grupe i bivši šef Fonda za obnovu, koji je lani osnovao udrugu ZRIN. Iako se u medijima i političkim kuloarima od početka nagađalo kako je riječ o stvaranju platforme za njegov nastup na budućim parlamentarnim izborima, sam Vanđelić nikada to nije potvrdio. No, nije ni opovrgnuo.

Prema pisanju Večernjeg lista, Vanđelić i šibensko-kninski župan Marko Jelić ozbiljno razmišljaju o zajedničkom nastupu na izborima koji bi se trebali održati sljedeće godine.

Isti medij tvrdi i da bi Vanđelić u tom slučaju bio kandidat za premijera, a Jelić za predsjednika. Nova bi se koalicija fokusirala na biračko tijelo u centru političkog spektra.

I Todorić najavljuje ulazak u politiku 

Gužvu u centru mogao bi izazvati i nekadašnji šef Agrokora Ivica Todorić koji je također najavio osnivanje stranke i želju da sjedne za kormilo nove hrvatske Vlade.

Ni Todorić zasad ne otkriva koji su mu daljnji koraci, kao ni koga sve vidi u svom timu, ali ako je suditi po porukama, u fokus namjerava staviti ekonomska pitanja.

Slaba izlaznost na izborima

Obje nove opcije koje se sada najavljuju biračima – i Vanđelićevu i Todorićevu, mogli bismo nazvati novim pokušajem stvaranja "trećeg puta" u Hrvatskoj. Euractiv je stoga razgovarao s nekoliko stručnjaka i političara o izgledima novih stranaka na hrvatskom političkom tržištu.

Svi naši sugovornici slažu se u jednom: unatoč velikom broju stranaka, prostor za nove političke opcije u Hrvatskoj svakako postoji, o čemu dovoljno govori i slaba izlaznost na dosadašnjim izborima. Ipak, otvoreno je pitanje kakav uspjeh nove stranke mogu ostvariti u uvjetima kada su karte na političkom stolu već desetljećima prilično jasno posložene.

'U Hrvatskoj tehnokratski lideri nisu jako popularni' 

"Pojava tehnokratskih lidera nije nešto što je nepoznato u drugim zemljama, no u Hrvatskoj, u načelu, vlada podozrenje prema takvim ljudima. Naši ljudi, naime, baš i nisu spremni prepustiti svoju sudbinu bogatim ljudima. Svatko tko je u Hrvatskoj bogat i uspješan izaziva antipatiju i u javnosti se traže razlozi kako bi se moglo reći da svoje bogatstvo i uspjeh nije postigao vlastitim umijećem. Zato takvi ljudi imaju ograničenu domenu u glasačkoj bazi“, ocjenjuje za Euractiv politički analitičar i profesor na zagrebačkom Pravnom fakultetu Ivan Rimac.

Dodaje kako je za uspjeh na izborima, među ostalim, potrebno imati jasnu poruku, izgrađenu stranačku infrastrukturu i jasan model upravljanja koji će biti razumljiv prosječnom biraču.

No, neophodno je i osmisliti i provesti jaku izbornu kampanju, za što je, opet, potreban snažan tim koji će se znati probiti kroz šumu konkurentskih političkih poruka u medijima. Kriza tradicionalnih medija i uspon društvenih mreža, dodaje, dodatno otežava taj zadatak.

Uz to, poručuje Rimac, dosadašnje iskustvo pokazuje da se izbori u Hrvatskoj ne dobivaju ni na obećanjima o borbi protiv korupcije, na koju su ljudi, napominje, već oguglali, kao ni na ekonomskim temama. Drugim riječima, za rezultat je ipak ključna politička poruka.

"Osim toga, što je kriza teža, to su i ljudi manje skloni promjenama. Štoviše, boje se promjena, koliko god to paradoksalno zvučalo", ističe Rimac.

'Na političkoj sceni nema gužve za premijersku poziciju'

I jedan naš sugovornik s dugim političkim stažem, no koji je za Euractiv govorio pod uvjetom anonimnosti, kaže da je za izborni rezultat potrebna jaka infrastruktura. Također, dodaje, važna je i konkurencija u političkoj utakmici.

"Za Todorića mi je u ovom trenutku teško reći kakvu su mu šanse, mislim da je on ulazak u politiku najavio u afektu, no Vanđelić je druga priča, budući da već dugo radi na svom projektu. Važno je kazati i da na političkoj sceni baš i nema neke gužve za premijersku poziciju, što Vanđeliću objektivno ide u prilog“, kaže spomenuti izvor Euractiva.

Dodaje i kako vjeruje da na hrvatskom političkom tržištu postoji prostor za novi "treći put". Dosadašnji pokušaji stvaranja takve političke alternative, podsjetimo, uglavnom su loše završavali.

"Istraživanja pokazuju da postoji puno građana koji bi izašli na izbore, ali ne znaju za koga glasati. Stranke koje možemo smatrati 'trećim putom' na izborima redovito dobiju dvadesetak posto glasova. Stoga smatram da u Hrvatskoj postoji prostor za nekog novog na političkoj sceni, to pokazuju i ankete i povijest. Pitanje je samo koliko bi takva opcija bila uspješna, a za to ćemo ipak morati pričekati izbore", napominje naš sugovornik.

'Hrvati vole nove stranke, ali malo koja dugo opstaje na političkoj sceni'  

Još nekoliko sugovornika s kojima je razgovarao Euractiv vjeruje da u Hrvatskoj postoji prostor za nove stranke i nove kandidate.

"Hrvati vole nove stranke. Druga je stvar što one uglavnom ne opstaju dugo na političkoj sceni", kaže jedan naš sugovornik koji dugo prati političku scenu.

Na pitanje kako procjenjuje šanse najavljenih novih pretendenata na politički tron, i naš sugovornik ističe kako mu je "teško vjerovati da bi Todorić mogao osnovati stranku i upustiti se u izbornu utrku".

"Nacionalni izbori su jako teški. Nije to samo pitanje financija, nego i ideja i ljudi, potrebna je cijela vojska 'pješaka' na terenu. Osim toga, iako je Agrokor i politička tema, teško je vjerovati da na tome može dobiti veći broj glasova", kaže sugovornik Euractiva.

Nešto optimističnije gleda na izglede Vanđelića.

'Vanđelić bi mogao dobiti određeni broj glasova'

I politička komentatorica Ankica Mamić vjeruje da bi Vanđelić na izborima mogao polučiti određeni uspjeh.

"Vjerujem da bi mogao dobiti određeni broj glasova", kratko je Euractivu kazala Mamić.

O Todorićevim izbornim šansama nije željela govoriti.

'Dosta toga ovisit će o postizbornim koalicijama, kao i o ponašanju predsjednika'

Jedan naš sugovornik s velikim iskustvom u politici, koji je, međutim, za Euractiv također pristao govoriti samo pod uvjetom anonimnosti, upozorava da je još prerano za procjenu političkih šansi na predstojećim izborima.

Prve procjene, kaže, moći će se davati tek u drugom dijelu godine, kada krene politička kampanja. U ovom je trenutku, napominje, i dalje previše toga nejasno – od toga kako će se prekrojiti izborne jedinice, preko toga kada će se točno održati parlamentarni izbori i hoće li se odviti istodobno s izborima za Europski parlament, pa do toga koje će teme biti u fokusu i kako će se slagati koalicije.

Ipak, i on smatra kako su male su šanse da će ishod izbora određivati teme poput korupcije ili ekonomije. U prilog tome, ističe, govori dosadašnje iskustvo.

Također, podsjeća naš sugovornik, mandat za sastav nove Vlade, po Ustavu, u rukama je šefa države. Naravno, mandat pripada onome tko može dokazati da ima većinu zastupnika u Saboru, no s obzirom na stanje na hrvatskoj političkoj sceni i aktualne odnose predsjednika Zorana Milanovića i premijera i šefa HDZ-a Andreja Plenkovića, ne bi se trebalo čuditi ako se nakon izbora formiraju "vrlo čudne koalicije", na koje malo tko u ovom trenutku pomišlja.

Upozorava i kako mrvljenje glasova birača na veći broj stranaka i koalicija u praksi vodi k nestabilnijoj vlasti.

"Mislim da bi moglo biti iznenađenja i da će biti zanimljivo gledati razvoj događaja", zaključuje naš sugovornik, koji se povukao iz političkog života.

Pripreme za izborni tsunami u 2024. godini 

U svakom slučaju, Hrvatska polako počinje ploviti izbornim vodama koje će obilježiti cijelu 2024. godinu. Iako se politička elita sada tek priprema za godinu koju će obilježiti europski, parlamentarni i predsjednički izbori, na političkoj je sceni već vidljiva dinamika kakvu posljednjih godina nismo imali.

U nju se uklapaju i najave osnivanja novih stranaka i pojava novih kandidata.