U nevladinoj udruzi Gong optužili su vladajući HDZ da na Facebooku koristi lažne profile kako bi stvorio 'privid šire podrške', čime zavarava javnost

Hrvatska po tome nije nikakav izuzetak, budući da su društvene mreže već dugo ne samo platforme za objavu tekstova i videa "običnih“ građana, nego i političara, kao i kompanija.

Farme botova

Ipak, čini se da se politička borba na društvenim mrežama posljednjih dana u Hrvatskoj zahuktala. Na to je upozorila nevladina organizacija Gong iz koje su ocijenili, kako su rekli, da vladajući HDZ zloupotrebljava društvene mreže u političke svrhe.

Štoviše, optužili su premijera i predsjednika HDZ-a Andreja Plenkovića da se služi metodama srbijanskog predsjednika Aleksandra Vučića i putem društvenih mreža - u ovom slučaju Facebooka - vara građane, koristeći se farmama botova.

Izvor: Sanjin Strukic/PIXSELL/PIXSELL

"Mnoštvo botova, programa koji automatizirano izvršavaju zadatke s ciljem imitiranja ljudske aktivnosti, daje podršku HDZ-ovom vrijeđanju opozicije i manipulira građanima u superizbornoj godini“, upozorili su u utorak u Gongu, pozivajući se na rezultate analize koju su napravili.

Konkretni primjeri

U objavi za medije Gong je naveo i neke konkretne primjere.

"Jerko Jere Kotarac, Tino Topić Top i Tomo Toky Marinković neki su od profila koji lajkaju objave službene Facebook stranice HDZ-a, a zapravo se radi o stranačkim botovima - lažnim profilima s ukradenim profilnim fotografijama“, poručili su iz Gonga.

Dodali su kako analiza HDZ-ove Facebook stranice pokazuje da "njihove objave komentira, lajka i dijeli niz profila s neuobičajeno malim brojem pratitelja i aktivnosti“.

"Iako se na prvu čine kao privatni profili građana i građanki, svi su ti profili zapravo registrirani kao stranice, i to u nepovezanim kategorijama - komičar, satira, glazba, zdravlje i ljepota i slično. Također, datum izrade stranice se nerijetko ponavlja pa, primjerice, postoji nekoliko profila izrađenih na datume 13. lipnja 2023. i 9. veljače 2024. godine. Sve su to znakovi koji ukazuju na umjetno stjecanje naklonosti i stvaranja dojma popularnosti putem botova“, pojasnili su u Gongu.

Pretraga putem Google Images Searcha

Napominju i da su provukli fotografije određenih stranica kroz Google Image Search i utvrdili da nije riječ o izvornim fotografijama tih stranica, već o fotografijama raznih profila koji "plutaju internetom“ već 10 godina, i to na X-u, Pinterestu i raznim forumima.

Gong je i u srijedu optužio HDZ za stvaranje farme botova, no upozorio je da je vladajuća stranka, nakon što su u utorak objavljeni nalazi Gongova istraživanja, profilima promijenila imena i slike.

"Vladajuća stranka ne prestaje manipulirati građanima korištenjem botova na Facebooku u superizbornoj godini, želeći stvarati privid šire podrške i time zavaravajući javnost“, stoji u objavi Gonga od srijede.

'Nakon objave Gongove analize, HDZ preimenovao Facebook profile'

U Gongu poručuju kako je HDZ, nakon što su mediji prenijeli nalaze njihove analize, "istoga dana odlučio prikriti tragove svojih botova, no u tome nisu bili previše uspješni jer smo ih jednostavno razotkrili“. Za to su, kažu u toj nevladinoj udruzi, koristili funkciju transparentnost stranice na Facebooku.

"Tom smo metodom utvrdili da je, nakon što smo je razotkrili kao HDZ-ovog bota, Jerko Jere Kotarac postao Danijela Vrbelj. Isto tako smo utvrdili da Timo Topić Top nastavlja egzistirati kao Suzana Modrić, Tomo Toky Marinković se preobrazio u Darija Marića, Tomislav Tomo Raos se preobrazio u Tomislava Radoša, Ante Marić je postao Mate Anić, dok je stranica Hrvatski Sokol prekrštena u Sinovi ravnice“, navodi Gong u priopćenju od srijede.

U nastavku priopćenja objavio je i slike koje potvrđuju promjene naziva spomenutih Facebook profila.

'HDZ koristi metode kojima se služi Vučić'

"U konačnici, od 30 promatranih profila botova, njih 15 je promijenilo naziv, dok je profilnu fotografiju promijenilo njih 18. Nove smo profilne fotografije tih profila botova (stranica) pretražili kroz Google Image Search opciju te smo utvrdili da samo dva od 18 botova s promijenjenim profilnim slikama koriste izvorne fotografije. Ostalih je 16 svoje nove profilne fotografije preuzelo s raznih internetskih stranica, od kojih su neke stare godinama“, zaključuju u Gongu.

Ocjenjuju kako sve ukazuje na to da će „HDZ nastaviti koristiti ove vučićevske metode tijekom superizborne godine“.

'Građani mogu steći lažni dojam masovnosti podrške određenoj ideji i stavovima'

Podsjetimo, Hrvatsku u ovoj godini čekaju čak tri izborna ciklusa. Riječ je o izborima za Europski parlament, zatim za Sabor i, na kraju, za šefa države.

"U Gongu smatramo da je ovo neetična i netransparentna politička kampanja i manipulacija javnosti koja se nastavlja unatoč njenom razotkrivanju. Problematičnost njene primjene leži u činjenici da građani i građanke mogu lako zadobiti lažan dojam masovnosti podrške nekim idejama i stavovima putem konzumiranja sadržaja društvenih mreža“, zaključuju u Gongu.

U HDZ-u optužili Gong da je 'produžena ruka SDP-a'  

Nakon što je Gong objavio rezultate svoje analize, u srijedu kasno navečer reagirao je i HDZ.

"Zanimljivo je kako u točno određenim trenucima, kada treba dati vjetar u leđa ljevici, kvazineovisni Gong, kao produžena ruka SDP-a objavljuje razna istraživanja ili analize. Uglavnom i najčešće reciklirajući teme koje lažno pripisuju HDZ-u, da bi ih zatim oporbene stranke ljevice nastavile zlonamjerno interpretirati u javnom prostoru“, odgovorili su iz HDZ-a na upit Euractiva.

Ocijenili su kako Gongu "očito smeta većinska potpora koju HDZ uživa među hrvatskim građanima osmu godinu zaredom“.

'HDZ-ovi digitalni odredi'

Analitičari, pak, upozoravaju da su društvene mreže već dugo mjesto na kojem "operiraju“ političke stranke, pokušavajući privući birače. Njihove su aktivnosti na društvenim mrežama jake i izvan izbornih kampanja, a u vrijeme izbora posebno. 

Politolog i sociolog Anđelko Milardović kaže kako su na društvenim mrežama prisutne i druge stranke, a ne samo HDZ, iako je HDZ, zbog veličine stranke, najvidljiviji.

"Sve stranke će koristiti društvene mreže u kampanji, a HDZ posebno jer ima infrastrukturu, alate i vojsku članova, kao i botove kao svoje digitalne odrede. Cilj tih farmi botova je skrenuti pozornost s bitnih na nebitne stvari“, napominje Milardović za Euractiv.

'Politika je tehnika osvajanja i održavanja na vlasti'

Poručuje kako su društvene mreže odavno funkcioniraju i kao prostor u kojem se "love“ glasovi. Podsjeća da su ih u svojim kampanja koristili i američki predsjednički kandidati, poput Baracka Obame, a posebno njegova nasljednika Donalda Trumpa, kojima su društvene mreže pomogle u izbornoj pobjedi.

"Društvene mreže su u politici postale jako bitne jer one svakoj stranci donose određeni postotak glasova. Uostalom, danas su već skoro svi građani na društvenim mrežama. Mlađe generacije posebno, one su po 24 sata dnevno za računalom. Problem je jedino sa starijim generacijama koje su na društvenim mrežama slabije prisutne“, napominje Milardović.

Zaključuje kako se društvene mreže uklapaju u današnji obrazac politike jer nude mogućnost plasiranja "što kraće i gluplje poruke“. Time su postale i osnovno sredstvo "Twitter demokracije“.

"Politika je, uostalom, samo tehnika osvajanja vlasti i održavanja na njoj“, zaključuje Milardović.

Samo Bugarska ima slabiju raširenost interneta u EU od Hrvatske

Prema podacima Eurostata za prošlu godinu, internetom se na dnevnoj bazi u Hrvatskoj služi 78,6 posto građana.

To je znatno manje od prosjeka EU, u kojoj je svakodnevno korištenje interneta uobičajeno za 85,8 posto građana. Manji broj korisnika interneta od Hrvatske u EU ima samo Bugarska.

Znatno slabije korištenje interneta u Hrvatskoj nego u drugim članicama Unije u velikoj je mjeri posljedica negativnih demografskih trendova, budući da je hrvatsko stanovništvo sve starije, dok mladi iseljavaju.

Hrvatska po udjelu mladih koji koriste internet iznad EU prosjeka 

U prilog toj tezi govori i podatak eurostatističara da Hrvatska po udjelu mladih u dobi od 16 do 29 godina koji svakodnevno koriste internet bolje stoji čak i od prosjeka na razini EU. Naime, dok je u EU lani 96,9 posto mladih u dobi od 16 do 29 godina svakodnevno koristilo internet, u Hrvatskoj je taj udio još i veći i iznosi, prema podacima Eurostata, 98,1 posto.

Većina Hrvata na društvenim mrežama  

Istraživanja o korištenju društvenih mreža u Hrvatskoj je malo. Međutim, i ona koja su dostupna pokazuju da je većina stanovništva prisutna na njima.

Prema podacima portala DataReportal za 2023. godinu, na društvenim je mrežama bilo aktivno 2,94 milijuna od ukupno oko četiri milijuna stanovnika Hrvatske, odnosno 73,1 posto ukupne populacije.

Facebook u Hrvatskoj najpopularnija društvena mreža 

Ako zanemarimo YouTube, u Hrvatskoj je od "klasičnih“ društvenih mreža daleko najpopularniji Facebook, s 1,75 milijuna korisnika.

Instagram u Hrvatskoj ima 1,35 milijuna korisnika, LinkedIn 0,82 milijuna, a X (bivši Twitter) oko 0,3 milijuna, pokazuju podaci DataReportala.

Stručnjaci već godinama upozoravaju da popularnost pojedinih društvenih mreža ovisi i o dobi. Tako su, primjerice, srednje i starije generacije danas sklonije Facebooku, dok se mlađi okreću Instagramu i drugim društvenim mrežama.

X je postao mjesto na kojem se uglavnom izražavaju politički stavovi.

Obrazovanija populacija, pak, preferira LinkedIn, tvrde stručnjaci za IT.