Hrvatska se po stupnju razvoja demokracije u 2023. godini nalazila na 58. mjestu u svijetu, između Namibije i Mongolije, a ispred nje su sve članice EU, osim Rumunjske i Bugarske, pokazuje novo istraživanje EIU-a

Prema njihovom novom izvješću "Doba sukoba“, u kojem se daje ocjena stanja demokracije u svijetu, demokracija u Hrvatskoj u 2023. godini ocijenjena je sa 6,50 od mogućih 10 bodova.

Demokracija u Hrvatskoj stagnira

Riječ je o istoj ocjeni koju na indeksu demokracije, kojeg EIU objavljuje još od 2006., Hrvatska ima već četiri godine, odnosno od 2020. To znači da demokracija u našoj zemlji stagnira, odnosno da se ne razvija.

Unatoč tome, Hrvatska je na globalnoj ljestvici demokracije u 2023. godini napredovala za jedno mjesto pa se sada nalazi na 58. mjestu u svijetu. Ispred nje je Namibije, s ocjenom 6,52, a iza je Mongolija, s ocjenom 6,48.

Ispred Hrvatske 24 članice EU

Na ljestvici članica Europske unije, Hrvatska se po kvaliteti demokracije nalazi pri samom dnu. Ispred nje su, naime, 24 članice Unije.

Samo dvije članice Unije - Rumunjska i Bugarska, po stupnju demokracije u EU su iza Hrvatske. No, valja reći kako Rumunjska, s ocjenom 6,45, i Bugarska, kojoj je EIU dao ocjenu 6,41, ne zaostaju puno po kvaliteti demokracije za Hrvatskom. Naprotiv, i Rumunjska je na globalnoj demokratskoj ljestvici napredovala za jedno mjesto u odnosu na 2022. godinu. Bugarska je, s druge strane, u istom razdoblju potonula za čak pet mjesta.

Dobro stojimo kod pluralizma i izbornog procesa

Ako analiziramo svih pet kriterija na temelju kojih je Hrvatska dobila ocjenu kakvu je kod EIU-a dobila, može se reći da smo najbolje prošli pri ocjeni izbornog procesa i pluralizma. U toj smo kategoriji, naime, dobili 9,17 od mogućih 10 bodova.

Slijede građanske slobode, kod kojih smo dobili ocjenu 6,76, i političko sudjelovanje, koje je EIU ocijenio sa 6,11. Funkcioniranje vlasti ocijenjeno nam je sa 6,07.

Slaba politička kultura

Najmanju ocjenu, samo 4,38, imamo kod političke kulture.

Politička kultura je i inače problem na koji analitičari često ukazuju u Hrvatskoj, upozoravajući da premalo ljudi izlazi na izbore i da u našim političkim raspravama i dalje dominiraju teme iz prošlosti.

"Politička kultura kod nas i dalje je na dosta niskim granama. U Hrvatskoj mnogi i dalje na političkog neistomišljenika gledaju kao na neprijatelja, što u razvijenim demokracijama nije slučaj. Osim toga, naši građani se politički i dalje često politički opredjeljuju na temelju toga tko je za partizane, a tko za ustaše, dok u političkim raspravama u razvijenim zemljama dominiraju teme vezane uz životne uvjete i standard“, ocjenjuje za Euractiv poznati hrvatski politolog i nekadašnji veleposlanik u Švedskoj Branko Caratan.

'Samo postojanje višestranačja i provedba izbori ne znači da je zemlja konsolidirana demokracija'

Naglašava kako samo postojanje višestranačja i redovno održavanje izbora ne znači i da je zemlja konsolidirana demokracija.

Ona, naime, podrazumijeva i procedure, od kojih mnoge ni ne moraju biti zapisane u Ustavu, ali se podrazumijevaju, kao i uvid javnosti u političke procese. Na tim područjima, čini se, Hrvatska nije dovoljno odmakla.

"Među nepisanim pravilima koja se podrazumijevaju je i ono da vlast koja se nalazi pred krajem mandata ne može vršiti značajna imenovanja niti vući velike poteze“, naglašava Caratan.

Kao primjer kršenja tog pravila spominje i nedavno imenovanje Ivana Turudića za glavnog državnog odvjetnika, iako nas uskoro očekuju parlamentarni izbori. Naglašava kako je Turudić u više navrata davao poruke koje pokazuju da politički nije neovisan, već da je jasno vezan uz određenu stranku, odnosno uz HDZ.

'Mnogi i dalje u neistomišljenicima vide neprijatelje'

No, upozorava, za bolje funkcioniranje demokracije neophodna je i veća obrazovanost i svijest samih birača.

"Nama i to nedostaje. Dio našeg političkog tijela i dalje je podložan manipulacijama, a u onima koji drukčije misle vidi neprijatelje“, kaže Caratan.

I oporba upozorava na loše stanje demokracije u Hrvatskoj

Podsjetimo, stanje demokracije u Hrvatskoj, uz izbor Turudića za glavnog državnog odvjetnika i sveprisutnu korupciju, glavni su razlozi zbog kojih oporbene stranke s ljevice i centra u subotu u Zagrebu organiziraju prosvjed. U tim strankama ističu kako Hrvatska nazaduje u demokraciji te ocjenjuju da premijer Andrej Plenković i njegova Vlada "porobljavaju“ institucije koje bi trebale biti neovisne, stavljajući ih pod pasku Banskih dvora i vladajućeg HDZ-a.

Slične stavove o stanju demokracije u Hrvatskoj imaju i stranke s desne strane političkog spektra.

'Demokracije s greškom' i u okruženju Hrvatske

Među zemljama u okruženju Hrvatske, najveći skok u kvaliteti demokracije u godinu dana je, prema podacima EIU-a, ostvarila Crna Gora, koja je porasla za devet mjesta i sada se nalazi na 52. mjestu u svijetu. Ocjena demokracije u Crnoj Gori za prošlu godinu iznosi 6,67 i bolja je od one u Hrvatskoj.

Od zemalja u okruženju, stanje demokracije bolje od onog u Hrvatskoj analitičari EIU-a vide i u Sloveniji, koja je dobila ocjenu 7,75, što ju je svrstalo na 31. mjesto u svijetu, koje dijeli s Portugalom.

Bolju ocjenu, 6,72, ima i Mađarska Viktora Orbana, što je našeg sjevernog susjeda svrstalo na 50. mjesto u svijetu. I Mađarska je, inače, u 2023. napredovala na svjetskoj demokratskoj ljestvici, i to za šest mjesta.

Ipak, i Slovenija i Mađarska su, baš kao i Hrvatska, u kategoriji zemalja koje imaju "demokraciju s greškom“. Isto vrijedi i za Crnu Goru.

I Srbija među manjkavim demokracijama

Zanimljivo, u istoj se skupini, prema podacima EIU-a, nalazi i Srbija Aleksandra Vučića, u kojoj je demokracija u prošloj godini ocijenjena sa 6,33, isto kao i u godinu prije. Po stupnju demokracije, Srbija je u 2023. zauzela 64. mjesto na EIU-ovoj svjetskoj ljestvici, što nije daleko od pozicije na kojoj se nalazi Hrvatska.

Kako su izbori u Srbiji, oko kojih se spore vlast i oporba, održani tek potkraj prošle godine, nije poznato jesu li ih u EIU-u uzeli u obzir ili će ih, s obzirom na razvoj događaja, uključiti tek u istraživanje za 2024. godinu. 

BiH među hibridnim režimima

Od hrvatskih susjeda, najslabiju ocjenu demokracije dobila je Bosna i Hercegovina, kojoj je EIU dao ocjenu 5, isto kao i u 2022. godini. Po toj ocjeni, BiH zauzima tek 94. mjesto u svijetu i jedna je od najgore ocijenjenih europskih država.

Klasifikacija demokracija koju koristi EIU govori da BiH spada u hibridne režime.

Najdemokratskije skandinavske države i Novi Zeland

Najdemokratskiju vlast u Europi i svijetu ima Norveška. Stupanj demokracije u toj skandinavskoj zemlji EIU je u prošloj godini ocijenio s 9,81, što je vrlo blizu "savršene“ demokracije.

Slijedi Novi Zeland, u kojem je demokracija ocijenjena s 9,61.

Na trećem mjestu u svijetu i drugom u Europi je Island. Stupanj demokracije u toj otočnoj zemlji analitičari EIU-a su ocijenili s 9,45.

I sljedećih nekoliko mjesta na demokratskoj ljestvici zauzimaju europske zemlje, koje su, uz to, i članice EU. Tako se na četvrtom mjestu nalazi Švedska, s ocjenom 9,39, zatim Finska (9,30) i Danska (9,28) te Irska (9,19).

I Tajvan među top 10 demokratskih zemalja u svijetu

Švicarska se nalazi na osmom mjestu u svijetu i sedmom u Europi s ocjenom 9,14, dok deveto mjesto u svijetu i osmo u Europi drži Nizozemska (9,00).

Na desetom mjestu u svijetu po stupnju razvoja demokracije je Tajvan. "Republici Kini“, kako se Tajvan službeno zove i kojeg još priznaje samo 12 zemalja u svijetu, EIU je po demokratičnosti dodijelio ocjenu 8,92.

Njemačka, Velika Britanija i Francuska potpune, a Italija manjkava demokracija

Od većih europskih zemalja, u krug zemalja koje imaju potpunu demokraciju, Njemačkoj je EIU dodijelio ocjenu 8,80, što ju je svrstalo na 12. mjesto u svijetu.

Velika Britanija je dobila ocjenu 8,28, što kvalitetu demokracije na Otoku svrstava na 18. mjesto u svijetu, kojeg dijeli s Austrijom.

Francuska je na 23. mjestu, isto kao i Španjolska. Obje su zaradile ocjenu 8,03.

Italija se, kao i Hrvatska i Slovenija, nalazi u kategoriji zemalja s manjkavom demokracijom. Ocjena koju joj je dodijelio EIU iznosi 7,69.

I SAD manjkava demokracija

No, u kategoriju manjkavih demokracija već godinama spada i SAD.

S ocjenom stupnja demokracije 7,85, najsnažnija država svijeta, kojoj je na čelu Joe Biden, nalazi se tek na 29. mjestu EIU-ove ljestvice.

Rat izazvao eroziju demokracije u Ukrajini

Stupanj demokracije u Turskoj Recepa Tayyipa Erdogana analitičari EIU-a ocijenili su s 4,33, što tu državu svrstava tek na 102. mjesto u svijetu i u kategoriju hibridnih režima.

Zbog rata i sve veće koncentracije vlasti u rukama predsjednika Volodimira Zelenskog, Ukrajina je u odnosu na prošlogodišnje istraživanje pala za četiri mjesta te se sada, s ocjenom demokracije 5,06, isto tako nalazi među hibridnim režimima.

Rusija među državama s autoritarnim režimima

Stupanj demokracije u Rusiji u 2023. je ocijenjen samo s 2,22, što je najveću zemlju svijeta svrstalo tek na 144. mjesto svjetske ljestvice.

Režim Vladimira Putina u Rusiji EIU ocjenjuje kao autoritaran.

Stanje demokracije najgore u Afganistanu

Na ljestvici indeksa demokracije najgore je u istraživanju za 2023. prošao Afganistan. Ocjena stupnja demokratičnosti u toj zemlji, u kojoj su se 2021. na vlast vratili talibani, iznosi samo 0,26.

Po tome, Afganistan je na 167. mjestu na ljestvici koje je obuhvatilo istraživanje EIU-a, a koje nije obuhvatilo mikro i male države, kakvih je u svijetu prilično.

Tek neznatno iznad Afganistana, po stupnju demokracije nalaze se Mjanmar i Sjeverna Koreja.

Skok Grčke na svjetskoj ljestvici demokracije

U EIU-u ističu je svjetski trend posljednjih godina stagnacija ili čak nazadovanje u demokraciji. Uspon hibridnih i autoritarnih režima posebno je vidljiv u zemljama Trećeg svijeta, s naglaskom na Bliski istok, Afriku i Srednju Ameriku.

Izuzetaka, naravno, ima i u tim dijelovima svijeta. Među pozitivnim primjerima se posebno ističu Kostarika u Srednjoj Americi, zatim Mauricijus, Bocvana i Južna Afrika, uz već spomenutu Namibiju, na afričkom kontinentu te Indija i Malezija u Aziji.

U Europi je na demokratskoj listi posebno skočila Grčka, kojoj je EIU dao ocjenu 8,14, što tu zemlju svrstava na 20. mjesto u svijetu, kojeg dijeli s Mauricijusom. Grčka je u odnosu na 2022. po stupnju demokracije skočila za pet mjesta.

Kvaliteta demokracije u svijetu nastavila se smanjivati u prošloj godini  

Ukupna svjetska ocjena stanja demokracije u 2023. godini iznosila je, ističe se u istraživanju EIU-a, 5,23. To je nešto manje nego u 2022., kada je ocjena bila 5,29.

"Prema našem mjerenju demokracije, gotovo polovina svjetskog stanovništva, 45,4 posto, živi u nekom obliku demokracije. Samo 7,8 posto živi u potpunim demokracijama, što je manje nego u 2015., kada ih je bilo 8,9 posto. Taj postotak se smanjio nakon što je SAD degradiran iz potpune u manjkavu demokraciju 2016.. Više od trećine svjetske populacije, 39,4 posto, živi pod autoritarnom vlašću“, zaključuju u EIU-u.

Bujanje populističkih pokreta

No, zaključuju, demokratski poredak sve je ugroženiji i u zemljama koje su potpune demokracije. Razlog tome je snažan uspon populizma u tim zemljama.

Populizam je u velikoj mjeri posljedica snažnim migracija prema Europi i ostalim razvijenim dijelovima svijeta, posebno prema Sjevernoj Americi. 

I Caratan upozorava na rast populističkih stranaka i pokreta u zapadnoeuropskim zemljama. Naš sugovornik zaključuje kako se nada da će ipak doći do jačanja demokracije. Ipak, upozorava, riječ je o dugoročnom procesu.