Dok su HDZ i njegovi koalicijski partneri zadovoljni izborom Ivana Turudića za glavnog državnog odvjetnika, u oporbi kažu da je HDZ time 'prešao Rubikon'

Turudić bi kormilo Državnog odvjetništva (DORH) od Zlate Hrvoj Šipek trebao preuzeti u svibnju. Dužnost glavnog državnog odvjetnika obnašat će naredne četiri godine.

Za izbor Turudića 78 saborskih ruku

Turudićev izbor podržalo je 78 saborskih zastupnika, dok ih je 60 bilo protiv, te dvojica suzdržana. Pojednostavljeno rečeno, za Turudića su glasali članovi vladajuće koalicije predvođene HDZ-om, uključujući i većinu predstavnika manjina, dok su zastupnici oporbe bili protiv.

Time se obistinila najava premijera Andreja Plenkovića da će u sabornici imati dovoljan broj ruku za izbor Turudića na mjesto glavnog državnog odvjetnika. Šef Vlade to je poručio nakon što se u utorak sastao s predstavnicima vladajuće većine koji su mu potvrdili da će podržati Turudićev izbor.

Prije glasanja o Turudiću, u sabornici je izbio pravi verbalni rat između zastupnika vladajućih i oporbe. Dok su zastupnici HDZ-a i ostalih članova vladajuće koalicije tvrdili da je Turudić pravi izbor za glavnog državnog odvjetnika jer je uspješno vodio neke od najpoznatijih sudskih slučajeva u Hrvatskoj, zastupnici oporbe su upozoravali na Turudićeva poznanstva s osumnjičenicima i optuženicima za kaznena djela i njegovu bliskost s HDZ-om te su ocijenili da ga HDZ želi instalirati na čelo DORH-a kako bi se Plenković, ako na sljedećim parlamentarnim izborima izgubi vlast, osigurao od kaznenog progona.

'Minuta šutnje za hrvatsko pravosuđe'

Nakon što je saborska većina povjerila Turudiću mandat na čelu DORH-a, šef SDP-a Peđa Grbin pozvao je oporbene zastupnike da minutom šutnje odaju počast hrvatskom pravosuđu. Oporba je to, uz negodovanje vladajućih, i učinila, nakon čega je izašla iz sabornice.

Na zajedničkoj konferenciji za novinare lijevo-liberalnih stranaka, oporbeni su čelnici ustvrdili da je izborom Turudića "HDZ prešao Rubikon“ i pokazao političko nasilje.

U Vladi se hvale 'dosad najtransparentnijim izborom' glavnog državnog odvjetnika 

Izbor novog glavnog državnog odvjetnika već je danima vodeća tema u hrvatskoj javnosti i politici. Uz to je i tema koja je dodatno podijelila ionako podijeljenu hrvatsku političku scenu.

Podsjetimo, Vlada je 25. siječnja Saboru predložila Turudića za tu poziciju, tvrdeći da se radi o dosad najtransparentnijem izboru glavnog državnog odvjetnika, budući da je Turudić za tu poziciju izabran na natječaju, a ne, kao što se ranije radilo, samo na temelju prijedloga izvršne vlasti zakonodavnoj.

S druge strane, oporba je ukazivala da je sam Turudić javno govorio kako je blizak HDZ-u te da nije ni skrivao svoju povezanost s bivšim šefom Dinama Zdravkom Mamićem, koji je 2018. nepravomoćno osuđen za izvlačenje novca iz Dinama i nanošenje štete državnom proračunu, ali i s Josipom Pleslić (ranije Rimac), bivšom gradonačelnicom Knina i državnom tajnicom u Ministarstvu pravosuđa i uprave, koja je 2020. godine optužena za korupciju.

Milanović protiv Turudića i Plenkovića

Protiv izbora Turudića za glavnog državnog odvjetnika u više se navrata izjasnio i predsjednik Zoran Milanović, koji je još u siječnju ocijenio da se radi o "najopasnijem Plenkovićevom nasrtaju na neovisne institucije“.

Nakon što je u subotu održao konferenciju za novinare na temu imenovanja Turudića za glavnog državnog odvjetnika, na kojoj je govorio o sastancima Turudića i Mamića pod okriljem noći, Jutarnji list je u nedjelju objavio prepisku putem Vibera između Turudića i Rimac, koja ukazuje na dublju povezanost Turudića s glavnom osumnjičenom u aferi Vjetroelektrane.

Milanović se oglasio i u srijedu, nakon što je saborska većina dala Turudiću mandat na čelu DORH-a.

"Tko god je glasao za njega danas za mene ne voli ovu državu, neprijatelj je Hrvatske“, ocijenio je Milanović, a prenio je HRT.

Možemo organizirao prosvjed na Markovu trgu

Iako je praktično cijela oporba bila protiv imenovanja Turudića za glavnog državnog odvjetnika, najdalje je u svom protivljenju, čini se, otišla stranka Možemo.

Zastupnica te stranke Sandra Benčić najavila je, naime, prije nekoliko dana da će Plenkovićevu Vladu prijaviti Europskoj komisiji, i to zbog kršenja pravne stečevine EU u segmentu pravosuđa i ljudskih prava, kao i zbog kršenja Ugovora o pristupanju Hrvatske EU, u kojem, objasnila je, kao i u slučaju Rumunjske i Bugarske, postoji klauzula o zabrani retrogradnosti standarda postignutih tijekom pristupnih pregovora.

Uoči glasanja o Turudiću u Saboru, Možemo je organizirao i prosvjed na Markovom trgu.

Mač s dvije oštrice

Euractiv je u srijedu pokušao dobiti izjavu Sandre Benčić o daljnjim potezima stranke kojoj je na čelu prema institucijama EU, no do zaključenja ovog teksta nismo dobili odgovor.

Analitičari s kojima smo razgovarali smatraju, pak, da se svatko u Hrvatskoj kao članici EU može obratiti za pomoć institucijama Unije, ali upozoravaju da taj mehanizam može biti mač s dvije oštrice.

'Ključno je pobijediti na domaćem terenu, a ne u Bruxellesu'

"Osobno mislim da je to pogrešan put za jednu političku stranku. Oni moraju raditi na dobivanju podrške na domaćem terenu, dok se pisanje Europskoj komisiji može tumačiti kao iskaz nemoći i traženje podrške od višeg autoriteta. Osim toga, ako Europska komisija ocijeni da je Plenković bio u pravu, to bi bio poraz opozicije“, ocijenio je za Euractiv politički analitičar Božo Kovačević, ukazujući na Plenkovićeve veze u institucijama EU.

Dodao je kako ne osporava pravo nikome da zaštitu traži u Bruxellesu, no ističe kako je u ovom slučaju ipak ključno izboriti pobjedu u domaćoj političkoj areni - mobilizacijom glasača.

Inače, Kovačević smatra da je slučaj Turudić pokazao da je u Hrvatskoj na djelu "ekstremna politička polarizacija“, i to na način da se zbog političkih interesa u potpunosti zanemaruju argumenti koje bi u razvijenim demokracijama bilo teško braniti.

"Plenković inzistira na tome da je Turudićeva prepiska ilegalno objavljena, no to ne eliminira njen sadržaj i činjenicu da se ona dogodila“, poručuje Kovačević.

'Od Europske komisije ne treba puno očekivati'

Ni politolog i sociolog Anđelko Milardović ne očekuje da bi traženje pomoći od Europske komisije moglo uroditi plodom.

"Ne vjerujem da bi to moglo dati rezultate. Čak bi moglo biti i kontraproduktivno za oporbu ako u Bruxellesu podrže Plenkovića“, ističe Milardović za Euractiv.

I on smatra da se politička borba oko izbora Turudića za glavnog državnog odvjetnika mora riješiti na hrvatskoj političkoj sceni. Upozorava da se u razvijenim demokracijama ostavke podnose i zbog puno manjih prijestupa od održavanja odnosa s osumnjičenicima i osuđenicima.

Gong: Plenković nastavlja zarobljavati neovisne institucije 

Na izbor Turudića za glavnog državnog odvjetnika u srijedu je reagirao i Gong. U toj nevladinoj organizaciji upozoravaju da je imenovanjem Turudića "Plenković nastavio zarobljavanje neovisnih institucija“, dodavši kako se time "ustrajno bavi od početka svog mandata“.

"Što su dulje na vlasti HDZ i Plenković, to su vladavina prava i liberalna demokracija u Hrvatskoj slabiji. Političar koji je želio mijenjati HDZ, ne samo da nije promijenio svoju stranku, nego je unazadio dosegnute standarde vladavine prava u Hrvatskoj. Umjesto neovisne i nepristrane osobe, glavni državni odvjetnik Turudić blizak je HDZ-u, prijateljuje s uskočkim optuženicima kojima odaje podatke iz istrage i s kojima 'svojata' pojedine suce, što je znak za uzbunu o stanju pravosuđa. Državno odvjetništvo trebalo bi štititi interese Republike Hrvatske, ali kako će to biti moguće ako je na čelu tog tijela kompromitirana osoba, postavljena kako bi još jedna neovisna institucija postala taocem vlade Andreja Plenkovića?“, zapitao se Gong u priopćenju.

U toj udruzi podsjećaju da je povjerenje hrvatskih građana u pravosuđe na vrlo niskim granama.

"Kako graditi to povjerenje kada je za novog državnog odvjetnika izabrana osoba koja višekratno u javnosti ne govori istinu? Pardon, koja je reducirana u izričaju“, navodi Gong u priopćenju, koristeći Plenkovićeve riječi kojima je prije nekoliko dana kazao da Turudić nije lagao o svom odnosu s Rimac, nego da je bio „reduciran u svom izričaju“.

'Plenković upozorio na 'pravosudni voajerizam'

Inače, Plenković već danima govori kako je Turudić "tri puta prošao sigurnosne provjere“.

Za objavu njegove prepiske s Rimac optužio je strukture unutar DORH-a te je ocijenio da se radi o privatnim porukama u kojima, po njemu, nema ničeg spornog. Zbog svega toga, premijer je poručio da je riječ o "pravosudnom voajerizmu“.

'Građani moraju osvijestiti da je velik dio odgovornosti na njima'

No, u Gongu upozoravaju da Plenkovićeva vlada već godinama udaljava Hrvatsku od standarda koje je usvajala prilikom pristupanja EU. U priopćenju nabrajaju i slučajeve koje smatraju spornima - od slabljenja Povjerenstva za sprječavanje sukoba interesa, preko izmjena Zakona o izbornim jedinicama, koje su brojni stručnjaci već okarakterizirali kao gerrymandering (iako im je Ustavni sud u utorak dao zeleno svjetlo), pa do lexa AP, kojim je Vlada željela ušutkati medije.

"Žele li živjeti u boljoj državi, hrvatski građani moraju osvijestiti da je veliki dio odgovornosti na njima - promjene su moguće samo ukoliko značajan dio građana bude politički aktivan“, zaključuje Gong u priopćenju, misleći očito na činjenicu da je izlaznost birača na izbore u Hrvatskoj mala.