Podaci o migrantima na granici će se unositi u biometrijsku bazu podataka Eurodac, a u Bruxellesu računaju i na suradnju sa zemljama koje nisu članice EU, objasnio je hrvatski eurozastupnik iz redova HDZ-a i EPP-a Karlo Ressler

Temelj za to je Migracijski pakt, skup od pet dokumenata o kojima je u prosincu postignut politički dogovor Vijeća EU i Europskog parlamenta, a čije se usvajanje očekuje u travnju, pred raspuštanje sadašnjeg saziva Europskog parlamenta.

Borba protiv krijumčarenja ljudi 

Riječ je o uredbama o postupku azila, zatim o provjerama državljana trećih zemalja na vanjskim granicama i o Eurodacu, europskoj bazi biometrijskih podataka, kao i o uredbama o upravljanju azilom i migracijama te kriznim situacijama i situacijama više sile.

Cilj je Pakta o migracijama i azilu da se demotiviraju ilegalne migracije prema EU, kao i krijumčari ljudima, kazao je u petak Karlo Ressler, hrvatski zastupnik u Europskom parlamentu iz redova HDZ-a i Europske pučke stranke (EPP).

Odvojiti ekonomske migrante

Također, cilj je da se razdvoje oni koji doista traže azil u EU jer su u strahu od progona u matičnim zemljama od onih koji su zapravo ekonomski migranti, a takvih je, kaže Ressler, najviše.

"Danas je i najnaivnijima jasno s čim se suočavamo i u kojoj su se mjeri intenzivirale migracije. Podaci Eurobarometra pokazuju da sedam od 10 Europljana ilegalne migrante vidi kao izvor nesigurnosti i nestabilnosti. To se ne može ignorirati“, kazao je Ressler.

Dodao je kako cilj novih migracijskih propisa nije sprječavati dolazak ljudi koji, u strahu od progona u matičnim zemljama, traže međunarodnu zaštitu u EU, ali da se ne može dopustiti masovan priljev ljudi iz drugih krajeva svijeta koji nisu politički progonjeni, već u EU dolaze iz ekonomskih razloga, a na područje Unije najčešće ulaze ilegalno, izbjegavajući granične prijelaze.

"EU ne dovodi u pitanje sigurnost onih koji doista traže zaštitu. No, velika većina ljudi koji dolaze na europske granice nisu osobe koje bi ostvarivale pravo na azil, već su to ekonomski migranti. EU ne može biti rješenje za sve nepravde svijeta“, ocijenio je Ressler.

EU računa i na suradnju s okolnim državama

Naglasio je da je cilj Migracijskog pakta demotivirati nezakonite migracije prema europskim granicama.

Unija u tome računa i na pomoć okolnih zemalja koje nisu njene članice, a preko čijeg teritorija u nju dolaze migranti.

Brža procedura s jasnim pravilima igre

Prema novom Migracijskom paktu, na granicama EU uvela bi se jednostavnija i brža procedura s jasnim pravilima igre. Među ostalim, objasnio je Ressler, uvela bi se svojevrsna trijaža, u kojoj bi se razdvajali oni koji ostvaruju pravo na azil od onih koji po međunarodnim propisima to pravo ne ostvaruju.

Time bi se pravo traženja azila prebacilo na vanjske granice EU, dok sada migranti azil najčešće traže u zemlji u kojoj žele živjeti, odnosno, budući da je riječ o najbogatijim i najrazvijenijim zemljama, u dubini teritorija Unije.

'Ne dovodi se u pitanje pravo azila za one koji doista ostvaruju pravo na njega'

Sam proces odobravanja azila sada je spor. Iako se mnogima na kraju uskrati azil, jer vlasti procijene da je riječ o ekonomskim migrantima, a ne o osobama kojima treba međunarodna zaštita, velik broj njih se vraća u EU i državu u kojoj žele živjeti, često koristeći i krijumčarske rute.

"Oni koji ostvaruju pravo na međunarodnu zaštitu, dobit će je. Migrantski pakt ne ugrožava ljudska prava, već se temelji na zdravom razumu“, istakao je Ressler, ističući kako treba razdvojiti stvarne tražitelje azila od ekonomskih migranata koji ilegalno pokušavaju ući u Uniju.

Biometrijska baza podataka o migrantima

Novost je i uvođenje biometrijske baze podataka u koje bi se unosili biometrijski podaci tražitelja azila.

Podaci bi se unosili na vanjskim granicama EU, a bili bi dostupni svim članicama. Ta bi baza podataka trebala služiti za identifikaciju tražitelja azila.

'Mehanizam solidarnosti'

Migracijski pakt planira i uspostavu "mehanizma solidarnosti“. Taj bi mehanizam omogućio državama članicama Unije da dio migranata presele u druge članice, no radi se, objasnio je Ressler, o najviše 30.000 ljudi na godišnjoj razini u cijeloj EU.

Uz to, "mehanizam solidarnosti“ predviđa i mogućnost financijske pomoći jedne članice drugoj.

U obzir se uzimaju i krizne situacije

Uredbom o kriznim situacijama predviđaju se i postupanja u posebnim situacijama. U njih spadaju masovni priljev migranata na granice EU ili dolasci ljudi zbog prirodnih nepogoda, ali i slučajevi instrumentalizacije migranata, kakvima svjedočimo.

Izvor: Guillaume Origoni / AFP / Profimedia

U njih se ubrajaju i, primjerice, neusklađeni vizni režimi u zemljama Zapadnog Balkana s onim u EU.

'Dobar i snažan mehanizam i za Hrvatsku'

Novi bi Migracijski pakt, naglasio je Ressler, posebno trebao pomoći članicama Unije koje se nalaze na vanjskim granicama, a na koje je najveći pritisak migranata. Među njima je i Hrvatska, iako se sa sličnim problemom suočavaju i Grčka, Bugarska, Malta, Italija, Španjolska i druge zemlje.

"Za Hrvatsku je ovo posebno dobar i snažan mehanizam jer se temelji na solidarnosti članica EU“, zaključio je Ressler.

Očekuje da će nova pravila igre znatno smanjiti migrantski pritisak na hrvatske granice.

Ipak, ocijenio je da će se EU još dugo suočavati s pritiskom ilegalnih migracija.

U prvih devet mjeseci 2023. azil u EU tražilo preko 800.000 ljudi, najveći dio njih prvi put 

Prema podacima Eurostata, u prvih devet mjeseci 2023. godine azil je u EU zatražilo više od 803.000 ljudi. Od tog broja, njih preko 746.000 azil su tražili prvi put.

Samo u rujnu u EU je azil prvi put zatražilo više od 98.000 ljudi. To je 10 posto više nego u rujnu 2022. godine, kada je azil u EU prvi puta tražilo nešto više od 89.000 ljudi.

Među migrantima najviše Sirijaca, Turaka i Afganistanaca

Najviše tražitelja azila su državljani Sirije, kojih je u rujnu bilo preko 19.000.

Slijede državljani Turske (nešto više od 10.000), Afganistana (preko 9000) te Venezuele (oko 5000) i Kolumbije (također oko 5000).

Hrvatska za najveći dio migranata tranzitna zemlja

U Hrvatskoj je, prema podacima eurostatističara, azil u prvih devet mjeseci prošle godine zatražilo nešto više od 1300 stranaca. Od toga, više od 1200 bilo ih je koji su azil tražili prvi puta.

Hrvatska se i time potvrđuje kao primarno tranzitna zemlja na putu migranata prema razvijenijim članicama EU. Naime, migrantski pritisak na hrvatske granice je snažan, no najveći dio migranata kroz Hrvatsku ipak samo prolazi i nastavlja put prema zemljama zapadne, srednje i sjeverne Europe.

Maratonski pregovori o Migracijskom paktu

Problem ilegalnih migracija već godinama je jedno od ključnih pitanja u EU. Posljedica toga je i jačanje populističkih stranaka i pokreta.

Do sada, međutim, članice Unije na nisu uspijevale naći odgovor na pitanje kako zaustaviti ilegalne migracije, dijelom i zato što su uglavnom svaka za sebe odlučivale što će i kako poduzeti.

Sada bi se, međutim, to trebalo promijeniti. Pregovori o novom paketu propisa o migracijama trajali su godinama i bili su, može se reći, maratonski.

U njima je sudjelovao i Ressler kao član tima europskih pučana. U radu se fokusirao uglavnom na Uredbu o europskoj bazi biometrijskih podataka (Eurodac).

Očekuje da će većina eurozastupnika podržati nova pravila o migracijama 

Na konferenciji za novinare u petak, Ressler je istakao i kako stranke zelenih i ljevice u Europskom parlamentu ne žele podržati Migracijski pakt. Sličan je stav i brojnih nevladinih udruga koje strahuju od ugrožavanja ljudskih prava migranata.

Unatoč tome, Ressler vjeruje da će većina eurozastupnika podržati Pakt o migracijama i azilu. Pritom ističe kako se njime ne dovode u pitanje prava onih koji stvarno traže međunarodnu zaštitu u EU, već se nastoje suzbiti ilegalne ekonomske migracije i oslabiti pritisak ilegalnih migranata na vanjske granice Unije.