Sudionici panela upozorili su kako je u pitanju ilegalnih migracija potrebno zanemariti ideološke razlike i iznjedriti zajednički jezik političkih stranaka

Hrvatska i BiH imaju kopnenu granicu dužu od tisuću kilometara, što je i jedna od najdužih kopnenih granica u Europi te u Europskoj uniji.

'Zbog ilegalnih migracija, u Europi jačaju krajnje desne stranke'  

Granica Hrvatske i BiH posljednjih se godina nalazi pod stalnim pritiskom ilegalnih migranata koji preko nje nastoje ući na područje EU i otići u razvijenije članice na sjeveru i zapadu kontinenta.

Božinović je, stoji u priopćenju Ureda Europskog parlamenta u Zagrebu, na panelu upozorio da je zapadnobalkanskom ili istočno mediteranskom rutom lani prošlo 43 posto ukupnog broja migranata koji su ušli na područje EU.

Ukazao je i da u državama koje su krajnje odredište za velik broj migranata, poput Italije i Švedske, jačaju krajnje desne stranke.

'Na krijumčarenju ljudima zaradi se kao i na trgovini kokainom'

U Austriji, koja je također konačno odredište za velik broj migranata, stvara se, pak, "sentiment da je Europa omogućila nekontrolirani ulazak", kazao je Božinović. Podsjetio je da je Beč krajem prošle godine blokirao ulazak Rumunjske i Bugarske u Schengen upravo zbog velikog broja migranata koji prolaze tim članicama Unije.

Govoreći o kriminalnim i interesnim skupinama koje zloupotrebljavaju migrante, Božinović je istakao da se na krijumčarenju ljudi, prema policijskim procjenama, zaradi jednako kao i na trgovini kokainom. Što se Hrvatske tiče, ocijenio je Božinović, najviše vremena i resursa odlazi upravo na borbu protiv ilegalnih migracija.

'Pojedine države instrumentalizirale su migrantske rute'

Hrvatski eurozastupnik Karlo Ressler ocijenio je da EU, ako želi imati zajedničku politiku migracija i azila, mora krenuti od nadzora i zaštite granica.

Ressler je pritom podsjetio da je Europski parlament na prošlotjednoj plenarnoj sjednici potvrdio pregovarački mandat za razgovore s državama članicama o ključnom zakonodavstvu reforme europskog sustava azila i mjerama kojima bi se olakšale zakonite migracije te kojima bi se uspostavila učinkovita, humanitarna i sigurna europska migracijska politika.

"Pokazuje se da je moguće doći do zajedničkog nazivnika između različitih političkih opcija u Europskom parlamentu oko ključnih pitanja. Ali bitno je i za nas u Hrvatskoj da shvatimo da smo, s obzirom na najdužu vanjsku kopnenu granicu, država kojoj je posebno u interesu da o tome zajedno raspravljamo. To je i strateško nacionalno pitanje te moramo nadići ideološke razlike koje postoje kako bismo izbjegli podilaženje ekstremnim pozicijama i s lijeve i s desne strane ove debate", poručio je Ressler.

Ponovio je da su migrantske rute instrumentalizirane od strane pojedinih država, poput Bjelorusije i Turske. S obzirom na narušenu sigurnosnu arhitekturu u Europi, u fokusu moramo imati i činjenicu da se migrantski kampovi uspostavljaju u BiH, i to u neposrednoj blizini hrvatske granice, kazao je Ressler.

'Potrebno naći formulu koja će zaštiti europski način života i humanitarni aspekt'

I predsjednik saborskog Odbora za obranu Franko Vidović smatra da se u upravljanju migracijama treba izbjegavati ideologija. Veliki priljev ljudi može jako radikalizirati Europu i zato političke stranke trebaju naći zajednički jezik, napomenuo je Vidović.

"U Europi moramo naći formulu da zaštitimo naš način života, a da pritom sačuvamo humanitarni aspekt", naglasio je Vidović.

Dodao je kako bi Unija trebala proaktivno djelovati na susjedstvo. To, među ostalim, znači i da od zemalja zapadnog Balkana treba tražiti da usklade vizni režim s onim u EU, ističe se u priopćenju.

'Ideja Dublina nije bila da se u zemlji prvog ulaska podnose stotine tisuća zahtjeva za zaštitom'

Voditelj Ureda Međunarodne organizacije za migracije u Hrvatskoj Ivan Piteša poručio je da nijedan sustav koji je dizajniran za regularne procese nije spreman za masovne pojave. Kao primjer je spomenuo Dablinsku uredbu koja je uvela pravilo da je za razmatranje podnesenih zahtjeva za azil primarno odgovorna ona članica kroz čije je granice pojedini tražitelj azila prvi put stupio na teritorij Unije.

„No ideja Dublina nije bila da se u zemlji prvog ulaska podnose stotine tisuća zahtjeva za zaštitom“, zaključio je Piteša.

Naglasio je kako je potrebno raditi na informiranju svih sudionika procesa kako bi objektivne informacije bile raspoložive svima koji sudjeluju u migracijskim procesima.