Podaci Eurostata pokazuju da je broj tražitelja azila u Hrvatskoj lani znatno porastao, ali i da Hrvatska spada među članice EU koje najviše odbijaju zahtjeve za azilom

Riječ je o rastu od gotovo 340 posto u odnosu na 2021. godinu, kada je azil u našoj zemlji, prema istim podacima, zatražilo 2930 državljana trećih zemalja.

Velik rast broja novih tražitelja azila u Hrvatskoj

Najveći dio podnositelja zahtjeva za azilom u Hrvatskoj u 2022. godini, njih 12.750, bili su novi tražitelji azila, oni koji azil traže prvi puta. Među njima je najviše bilo Iračana, 2425.

Slijede Rusi kojih je 2060 u prošloj godini zaštitu zatražilo u Hrvatskoj. Rusi koji su u našoj zemlji lani tražili azil činili su preko 16 posto ukupnih novih tražitelja azila, odnosno šestinu novih azilanata.

I ti podaci potvrđuju da je dio Rusa koji su lani, nakon početka ruske invazije na Ukrajinu, a posebno nakon što je ruski predsjednik Vladimir Putin proglasio djelomičnu mobilizaciju, za mjesto svog novog života odabrao Hrvatsku. Dio njih u Hrvatskoj je ionako prethodnih godina ljetovao, a nemali broj Rusa u Hrvatskoj posjeduje i nekretnine.

Znatan broj tražitelja azila u Hrvatskoj prošle su godine činili i državljani Burundija, kojih je također 2060 u našoj zemlji zatražilo međunarodnu zaštitu. Među tražiteljima azila u Hrvatskoj velik je i broj državljana Turske, 1550, kao i Afganistana, 1330, pokazuju podaci Eurostata.

Hrvatska među članicama EU koje najviše odbijaju zahtjeve za dobivanjem azila

Podaci koje je objavio Eurostat ne otkrivaju koliko je tražitelja azila lani doista i dobilo azil u Hrvatskoj. Ipak, pokazuju da je Hrvatska među članicama Unije u kojima se zahtjevi za dobivanjem azila najviše odbijaju, i to u preko 80 posto slučajeva.

Sličan udio odbijenih zahtjeva azila imaju i Mlata i Cipar.

Azil u EU lani tražilo gotovo milijun ljudi, najviše od 2016.  

Iako je Hrvatska u prošloj godini zabilježila velik porast broja tražitelja azila, broj onih koji su u njoj pokušali dobiti azil zanemariv je u odnosu na razvijene članice EU.

Zaštitu u Uniji, inače, lani je zatražilo više od 962.000 građana trećih zemalja. To je i najveća brojka tražitelja azila u EU još od 2016. godine, kada je spas u Uniji tražilo preko 1,2 milijuna ljudi.

Među tražiteljima azila u EU u prošloj je godini njih više od 881.000 azil tražilo prvi put. I broj novih tražitelja azila u EU lani je bio najveći od 2016. godine, kada je prvi put azil na području Unije pokušalo dobiti više od 1,1 milijuna ljudi.

Azil se najviše traži u Njemačkoj  

Naravno, najviše zahtjeva za azilom, gotovo 218.000 ili četvrtina ukupnog broja na području EU, podnesena je u Njemačkoj.

Slijedi Francuska, u kojoj je zaštitu u prošloj godini po prvi puta zatražilo oko 138.000 ljudi ili nešto manje od 16 posto ukupnog broja zahtjeva u EU.

Na trećem je mjestu Španjolska, u kojoj je zahtjev za azilom po prvi puta podnijelo preko 116.000 ljudi.

Četvrto mjesto drži Austrija, u kojoj je zahtjev za međunarodnom zaštitom u prošloj godini podnijelo preko 106.000 državljana trećih zemalja.

Najmanje tražitelja azila u Mađarskoj

S druge strane, najmanje novih zahtjeva za azilom u prošloj je godini zabilježeno u Mađarskoj, samo 45.

Tek nešto veći broj zahtjeva podnesen je u Slovačkoj, 500, i u Latviji, 545, pokazuju podaci Eurostata.

U Hrvatskoj lani znatno više novih tražitelja azila nego u Sloveniji

U rang članica Unije u kojima se najmanje traži međunarodna zaštita još 2021. godine spadala je i Hrvatska. No, lani se, ako je suditi po podacima Eurostata, i to promijenilo, budući da je azil prvi puta u Hrvatskoj zatražilo čak 10.025 više državljana trećih zemalja nego godinu ranije. Riječ je o rastu novih tražitelja azila od čak 367,9 posto, izračunali su u Eurostatu. Veću stopu rasta broja novih tražitelja azila u EU je lani imala jedino Irska, 421,8 posto, pokazuju dostupni podaci eurostatističara.

Vrijedi spomenuti i da je broj novih tražitelja azila u susjednoj Sloveniji lani bio upola manji nego u Hrvatskoj i iznosio je 6645. Ipak , i to je više nego u 2021. godini, kada je zahtjev za azilom u Sloveniji prvi put zatražilo 5220 državljana trećih zemalja, pokazuju podaci Eurostata.

Sve više tražitelja azila iz Latinske Amerike

Među novim tražiteljima azila na području EU i lani je najviše bilo Sirijaca, gotovo 132.000 ili 15 posto ukupnog broja.

Slijede Afganistanci kojih je više od 113.000 u 2022. godini prvi puta podnijelo zahtjev za dobivanjem azila u Uniji, što čini 13 posto ukupnog broja novih tražitelja azila u prošloj godini.

Velik broj tražitelja azila - oko 50.000 iz svake zemlje - u prošloj je godini stiglo od državljana Venezuele i Turske. Na petom mjestu, s oko 42.000 novih zahtjeva, bili su državljani Kolumbije.

U Uniji lani 40 posto više odobrenih azila nego u 2021. godini

Naravno, broj odobrenih azila u EU znatno je manji od broja ljudi koji traže zaštitu. Tako je, također prema podacima Eurostata, u Uniji lani odobren azil za nešto više od 384.000 tražitelja, što je, međutim, 40 posto više nego u 2021. godini, kada je azil u članicama Unije odobren za 275.000 državljana trećih zemalja. Otprilike polovina odobrenih azila odnosi se na status izbjeglica.

Zanimljivo je da su među članicama Unije u kojima se u najvećem broju slučajeva, odnosno za 80 ili više posto tražitelja azila, odobrava međunarodna zaštita, Bugarska, Mađarska, Estonija, Nizozemska i Irska.

Među državljanima trećih zemalja koji su lani dobili azil na području Unije najviše je bilo Sirijaca, oko 110.000 ili 29 posto ukupnog broja novih azilanata u EU.

Slijede državljani Afganistana, kojih je lani gotovo 88.000 dobilo azil na području Unije, dok su na trećem mjestu državljani Venezuele, s preko 22.000 odobrenih zahtjeva.

Četvrto mjesto drže državljani Iraka, s nešto više od 13.000 odobrenih zahtjeva za azilom, pokazuju podaci Eurostata.

Najviše novih azila u EU odobrile Njemačka, Francuska, Italija i Španjolska

Među članicama Unije u kojima je prošle godine odobren najveći broj azila prednjači Njemačka, s gotovo 160.000 novih azilanata. To je 41 posto ukupnog broja novih azilanata u EU u 2022. godini.

Na drugom je mjestu Francuska, u kojoj je lani azil dobilo oko 50.000 državljana trećih zemalja, dok treće mjesto, s nešto manje od 40.000 novih azilanata, drži Italija.

Španjolska je, s odobrenih oko 35.000 azila, lani bila na četvrtom mjestu u Uniji, pokazuju podaci Eurostata.