Zastupnik iz redova HDZ-a i EPP-a u razgovoru za Euractiv ističe da je Hrvatska zainteresirana za mirno i stabilno susjedstvo, ali upozorava i da se na europskom jugoistoku odvijaju procesi koji ga udaljuju od euroatlantskih integracija

Ressler je za zastupnika u Europskom parlamentu izabran na izborima 2019. godine na listi HDZ-a, odnosno Europske pučke stranke (EPP), dio koje je i HDZ. Prije toga bio je aktivan u domaćoj politici.

Kao eurozastupnik, Ressler posljednjih mjeseci upozorava da je Hrvatska pod hibridnim napadima s istoka, što povezuje i s ruskom agresijom na Ukrajinu. Zalaže se i za promjenu i jasno definiranje migrantske politike EU. Zagovornik je jačanja hrvatske i europske obrambene industrije.

Na domaćoj političkoj sceni, Ressler je dio radne skupine za promjenu granica izbornih jedinica. Ustavni je sud, naime, ukinuo Zakon o izbornim jedinicama i naložio promjenu njihovih granica, s obzirom na to da su se dosadašnje izborne jedinice jako razlikovale po broju birača.

Sve su to bile teme našeg razgovora s Resslerom.

EURACTIV: Nedavno ste ocijenili da je Hrvatska žrtva hibridnih napada s istoka, a kao konkretne primjere naveli ste srpsko svojatanje dubrovačke književnosti i migrantsku krizu. Smatrate li da iza takvih hibridnih napada stoje i neke druge zemlje, poput Rusije, ili je riječ samo o nečemu što se događa u režiji zemalja europskog jugoistoka - Srbije i Bosne i Hercegovine?

RESSLER: I Hrvatska i Europa izložene su takvim hibridnim nasrtajima. To uključuje i instrumentalizaciju migranata i pritisak na europsku granicu, ali i korištenje energetike kao instrumenta ucjene ruskog režima na cijelu Europu.

U našem susjedstvu nerijetko svjedočimo i svojatanju hrvatskog kulturnog nasljeđa, ratnohuškačkim tonovima, pokušajima širenja kaznenopravne jurisdikcije na druge suverene države, orkestriranim pokušajima propagandističkih napada na ugled naše države u svijetu, uključujući i zloupotrebom povijesti.

O takvim temama i novim sigurnosnim ugrozama nedavno smo govorili na predstavljanju Zagreb Security Foruma u Europskom parlamentu, okupivši vodeće stručnjake za nacionalnu sigurnost. Jedina dugoročno inteligentna politika obrane hrvatskog nacionalnog interesa i odbacivanja takvih napada na hrvatsku državu danas je politika osnažene Hrvatske u sigurnoj Europi.

EURACTIV: Kako ocjenjujete ruski utjecaj u regiji, posebno u našim istočnim susjedima - BiH, Srbiji i Crnoj Gori? I kakve izazove taj ruski utjecaj u regiji stavlja pred Hrvatsku te kako možemo odgovoriti na njih?

RESSLER: Ruska agresija na Ukrajinu narušila je sigurnosnu arhitekturu Europe, a jasno je da je Hrvatska najzainteresiranija za stabilnost svoga susjedstva.

Nažalost, na jugoistoku Europe postoje akteri koji dovode u pitanje neovisnost pojedinih država, njihovu državnu opstojnost i europsko opredjeljenje. Manipulacijom društvenih sentimenata nastoji se trajno promijeniti način na koji građani gledaju na euroatlantska savezništva, mir, ustavni poredak, vladavinu prava.

Potrebno je, prije svega, osvijestiti što se događa i argumentirano raskrinkati pokušaje dezinformacijskih kampanja. Moramo zaštititi svoj kibernetički prostor, uključujući i kritičnu infrastrukturu, pomoći u tome i drugima, ali i jasno komunicirati koristi od pripadanja klubu najrazvijenijih i najsigurnijih država svijeta. Živimo u Europi, najboljem mjestu za život na svijetu i borimo se za opstanak Europe kakvu znamo.

EURACTIV: Kako ocjenjujete odgovor EU i NATO-a na rusku agresiju na Ukrajinu? Dojam je dijela javnosti da sankcije u segmentu energetike koje su uvedene Moskvi više štete nanose EU nego samoj Rusiji, kao i da, općenito, slabo i sporo djeluju?

RESSLER: Odgovor je bio brz, snažan i nedvosmislen, a bilo je očito da je to iznenadilo režim u Moskvi. Računalo se na podijeljenu Europu, na britansko odsustvo, na njemačko kalkuliranje, američku pasivnost. Računalo se na brz slom ukrajinskih branitelja. Ništa od toga se nije obistinilo, naprotiv.

Što se tiče sankcija - one djeluju tamo gdje moraju djelovati. Prije svega, njihovo uvođenje je onemogućilo da Europa osnažuje i financira ruski ratni stroj. Jasno je da sankcije same ne mogu odlučiti ishod rata. To mogu samo i isključivo oružane snage na terenu, ukrajinski branitelji i narod koji se sada već više od godinu dana hrabro suprotstavlja agresoru.

Cijelom svijetu su pokazali da se za slobodu vrijedi boriti. Europa će Ukrajinu u tome i dalje podupirati i zbog toga što će ishod rata imati učinak na sve europske građane.

EURACTIV: Kakve perspektive hrvatskoj obrambenoj industriji otvara novi projekt jačanja europske vojne industrije? Hrvatska ima prilično jaku proizvodnju oružja, ali to se ipak ne može reći i za proizvodnju streljiva…

RESSLER: Kao jedan od najuspješnijih hrvatskih izvoznih brendova, hrvatska vojna industrija se već dokazala na ključnim svjetskim obrambeno-industrijskim adresama. S ostatkom europske obrambene industrije sada treba i dobit će još snažniju europsku podršku.

Uspostava obrambenog fonda i sufinanciranje zajedničke javne nabave oružja otvara novo poglavlje europske suradnje u području obrane. Za Hrvatsku je to sjajna prilika da povećamo dodanu vrijednost koju imamo od naše vojne industrije koja je u različitim nišama globalno konkurentna i uspješna.

Izvor: Europski parlament

EURACTIV: Za kakve se reforme u politici azila EU zalažete?

RESSLER: Sadašnja situacija je potpuno neodrživa. Za preko 70 posto Europljana migracije danas predstavljaju izvor zabrinutosti jer je sve očitiji kontinuirani migracijski pritisak na europske granice, recepcijske centre i društva. I najnaivnijima je danas jasno da je ovo pitanje puno šire od humanitarnoga, s dugoročnim učinkom na europska društva, način života i sigurnost.

Treba nam zajednički europski sustav koji može odgovoriti na krizu, koji je odgovoran, solidaran za one koji su doista u potrebi, ali i odlučan prema krijumčarskim skupinama i onima koji zloupotrebljavaju sustav.

Treba nam više dugoročnog promišljanja, strategije, demokršćanskih vrijednosti pravednosti i pravičnosti, a manje emotivne histerije i ucjene neodgovornih aktera koji neodgovornom politikom pomažu onima koji profitiraju na nesretnim ljudskim sudbinama.

Treba pomoći onome tko bježi od rata, nasilja, smrti - starcu, ženi, djetetu. Istodobno, nije odgovorno ni solidarno žrtvovati vlastite građane i njihovu sigurnost radi ideološkog hira, osobito s lekcijama koje smo već itekako trebali naučiti.

EURACTIV: S obzirom na to da se član radne skupine za izmjenu radnoga zakonodavstva, kakve izmjene u izbornim jedinicama možemo očekivati? I kakve nas još promjene očekuju u novom izbornom sustavu?

RESSLER: Kao Hrvatska demokratska zajednica, imamo jasnu odgovornost doprinijeti usklađivanju Zakona o izbornim jedinicama s odlukom Ustavnog suda. Glas svakog hrvatskog birača, neovisno o tome iz kojeg kraja dolazi, mora jednako vrijediti.

Izborni sustav nije nekakva igračka ili sredstvo jeftinog politikantskog nadglasavanja, kako ga očito zamišlja dio oporbe, nego skup osnovnih pravila za demokratsku zastupljenost u Hrvatskom saboru. Ako nemate značajnu podršku hrvatskih birača, neće vam pomoći nikakav izborni model. A ne mijenja se čak niti cijeli izborni model nego detalji izbornih jedinica.

Poštovat ćemo odluku Ustavnog suda i predložiti smjernice novog propisa koji će osigurati jednakost biračkog prava.