Predstavnici zemalja Zapadnog Balkana trebali bi se češće sastajati s kolegama iz EU kako bi se uskladili sa zajedničkom vanjskom i sigurnosnom politikom Unije, stoji u neslužbenom dokumentu o "dubljoj suradnji" s regijom.

"Pozivamo institucije EU da predstave jasan program za postupnu i ubrzanu integraciju, s konkretnim provedbenim koracima, do 2024. godine i nakon nje", stoji u dokumentu kojeg potpisuju Austrija, Češka, Grčka, Hrvatska, Italija, Slovačka i Slovenija i koji su poslale ostalim članicama uoči ministarskog sastanka sa šest država Zapadnog Balkana u Bruxellesu.

Pokretač Austrija

Dokument je pokrenula Austrija, čvrsta zagovornica proširenja, koja je ovog ljeta aktivno lobirala za slične poteze i čak pokrenula skupinu nazvanu Prijatelji Zapadnog Balkana.

"Proširena suradnja učinila bi nas učinkovitijima u suočavanju s vanjskim pritiscima i suprotstavljanju ruskim i drugim štetnim diskursima u toj regiji koji nisu u skladu s vrijednostima EU i međunarodnim poretkom temeljenom na pravilima", navodi se u neslužbenom dokumentu.

Budući da se ta regija suočava s problemima poput vanjskih uplitanja, širenja dezinformacija i nezakonitih migracija, europski ministri tvrde da je potrebno "uspostaviti redovnu i strukturirarnu razmjenu mišljenja s našim partnerima, kroz postojeće procedure i politike EU".

Češći sastanci s kolegama iz zemalja Zapadnog Balkana 

To konkretno znači poziv ministrima Zapadnog Balkana da se pridruže službenim i neslužbenim sastancima Vijeća za vanjske poslove EU "barem jednom u semestru" i veleposlanicima tih zemalja da se pridruže neformalnim sastancima Političkog i sigurnosnog odbora (PSC) kad se govoi o "temama od zajedničkog interesa, barem jednom u semestru".

Usklađivanje zemalja kandidatkinja sa zajedničkom vanjskom i sigurnosnom politikom Unije (CFSP) jedan je od preduvjeta za pristupanje EU.

Razgovori o sljedećim koracima

Prema dokumentu, diplomatska služba EEAS također bi "na zahtjev" mogla pružati lines-to-take (LTT) - unaprijed pripremljena stajališta namijenjena za komuniciranje s medijima i javnošću - ministrima iz država Zapadnog Balkana prije njihovih sastanaka s trećim zemljama, kako bi se uskladili s europskom politikom.

Pojačani napori za približavanje također bi uključivali i "redovitije i koordiniranije posjete" toj regiji, i to od strane šefa europske diplomacije Josepa Borrella, kao i redovitije sastanle diplomata i državnih službenika.

Dokument u kojem su navedeni ovi prijedlozi pojavio se neposredno prije sastanka ministara vanjskih poslova EU s kolegama iz Albanije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Kosova, Sjeverne Makedonije i Srbije u ponedjeljak, 13. studenog, na kojem je predviđen razgovor o sljedećim koracima u njihovom usklađivanju s vanjskom i sigurnosnom politikom Unije.

Podrška u regiji

Euractiv doznaje da su te ideje naišle na veliku podršku u regiji, s obzirom na to da su neke od zemalja Zapadnog Balkana tijekom protekle godine javno i privatno pokrenule to pitanje.

Neki ministri iz zemalja Zapadnog Balkana ranije su izrazili frustraciju zbog toga što se konstantno pomiču ciljevi u procesu proširenja EU, i zagovarali postupno uvođenje "progresivne integracije", u koje spada pristup jedinstvenom tržištu EU, i razna područja kao što su energetika ili promet, a prije samog članstva u EU.

"Imat ćemo zaseban sastanak s ministrima vanjskih poslova Zapadnog Balkana, kako bismo pokazali koliko je ova regija važna i kako bismo razgovarali o nedavnim prijedlozima Komisije te kako bismo inzistirali na potrebi da i te zemlje prate našu vanjsku politiku", rekao je Borrell uoči sastanka.

"Neke države nemaju baš sjajne rezultate u usklađivanju s našom vanjskom politikom i politikom sankcija," dodao je Borrell.

Problem uvođenja sankcija Rusiji

Iako je ruska invazija na Ukrajinu dovela do čak jedanaest paketa sankcija za Moskvu, zemlje poput Srbije i Turske dosad još uvijek nisu preuzele jedinstvenu europsku politiku prema Rusiji.

Ministarski sastanak EU i Zapadnog Balkana stiže samo tjedan dana nakon što je Europska komisija objavila godišnja izvješća o napretku proširenja i nekoliko tjedana prije nego što se očekuje da će se čelnici EU sastati s kolegama iz regije na summitu EU i Zapadnog Balkana sredinom prosinca.

(Preveo David Spaić-Kovačić. Originalan članak pročitajte ovdje: ‘Friends of Western Balkans’ push for more cooperation with region on EU foreign policy)