U dijelu oporbe smatraju i kako je vrijeme da Hrvatska, po uzoru na druge zemlje, uvede i 13. mirovinu

Božo Petrov (Most) smatra da 50 eura koje će kao "jednokratnu kap kiše" dobiti obitelj za jedno dijete nije dovoljno kada se zna da su troškovi do sada zbog inflacije rasli više od 450 eura mjesečno.

"Oni će dobiti 50 eura jednokratno i to su odnosi", poručio je.

'Plenković odavno nije bio u trgovini' 

Naveo je kako je Vlada kroz dosadašnje pakete pomoći podijelila milijardu eura, ali je i u zadnje dvije godine zaradila oko dvije milijarde eura zbog inflacije i 'preko leđa' građana.

Smatra kako premijer Andrej Plenković "nije u realitetu" jer, kako kaže, odavno nije osobno otišao u trgovinu. Stoga ga je pozvao da se prošeće do trgovine "gdje bi mu građani mogli dati par realnih i korisnih savjeta koje mu njegovi plaćeni savjetnici ne znaju dati".

Petrov smiješnim drži i ograničavanje cijena 30 proizvoda kako bi se uštedjelo 12,50 eura, a troškovi su rasli 450 eura kroz dvije godine.

Čelnik Mosta smatra i da Vlada ima sredstava kako bi omogućila univerzalni fiksni dječji doplatak, da se najniže mirovine indeksiraju po stopi inflacije te ima i prostora da smanji porez na dohodak kako bi poduzetnici mogli zaposlenicima dati veću plaću.

'Proračun je najveći profiter inflacije'

Sandra Benčić (Možemo) je ocijenila kako premijer jučer predstavljenim mjerama "lijepi flastere" s obzirom na to da je državni proračun najveći profiter inflacije.

"Kada Plenković to predstavlja kao da je on stvorio ta sredstva pa ih onda dijeli onome kome misli da treba, zapravo se radi o tome da se samo dio novca koji je državni proračun profitirao na račun inflacije, vraća onima koji su taj novac uplatili jer su im povećane cijene", navela je.

Upitala je zašto mjere nisu tako naciljane da u većoj mjeri pomognu onima koji imaju niži dohodak i viši stupanj inflacije, nego idu horizontalno prema svima, uključujući i one za umirovljenike.

Benčić je ocijenila kako je u Hrvatskoj inflacija veća od prosjeka Europske unije iako je Vlada intervenirala zato što se nama inflacija "lijepi" na strukturne, sustavne probleme koje "HDZ namjerno i sustavno ne rješava 30 godina".

Smatra kako je za sustavno smanjenje inflacije važno jačanje Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja, izrada modela potrošačke košarice od strane Državnog zavoda za statistiku, ali i produžavanje zakona o ekstraprofitu na 2023. i najave i za 2024. godinu.

'To nisu socijalne mjere'

Katarina Peović (Radnička fronta) rekla je kako se odbijaju uhvatiti u raspravu oko jučer predstavljenih mjera u "maniri TV prodaje", dok istovremeno, ministar Gordan Grlić Radman zarađuje dva milijuna eura i plaća na to porez od samo 12 posto.

"Navodna socijalna osjetljivost tih mjera i socijalna osjetljivost mini reformiranog poreznog sustava apsolutno nije nikakva socijalna mjera i nije suprotstavljanje onome što svi ekonomski stručnjaci govore - da imamo vrlo regresivni porezni sustav koji preferira bogataše, a diskriminira siromahe", rekla je Peović.

Radnička fronta stoga predlaže da se oporezuju najbogatiji - uvođenjem poreza na neto bogatstvo koji bi zahvatio imovinu oko jedan posto najbogatijih hrvatskih kućanstava ili njih 12 do 15 tisuća. Predlaže da vrijednosna granica od koje se počinje obračunavati porez na neto bogatstvo bude 700.000 eura.

'I dalje smo među najgorima u Europi'

Vladine mjere, posebice ograničavanje cijena 30 osnovnih proizvoda, nisu se dojmile ni reformista Radimira Čačića.

"Jasno je da odabran trenutak za taj igrokaz, poslije sezone, u njoj smo imali pojačanu potrošnju zbog turista, sada se svodimo na našu kupovnu moć, cijene moraju stati i djelomično se spuštati", kazao je, dodavši da to tržište regulira i bez Vlade.

Čačić kaže kako je Hrvatska i nakon postojeća četiri i novog paketa mjera, druga najgora u EU, da su se, osim Slovačke, svi drugi uspješnije borili s inflacijom, bitno snažnije i bolje pomogli svojim građanima. Ova Vlada je bila izrazito neuspješna, prosječna inflacija u eurozoni je 5,3, a naša je 7,8 posto, naveo je i naglasio da inflaciju najviše osjećaju a umirovljenici.

Najveći dio zemalja ima 13. mirovinu, Španjolska i Austrija i 14., kazao je i poručio kako je vrijeme da to sada učini i naša Vlada.