To bi bila jasna poruka države da neće tolerirati 'lov u mutnom' do kojeg je kod dijela poduzetnika došlo nakon uvođenja eura, a sam porez bio bi jednokratan, objašnjava za Euractiv Branko Grčić

Osim cijena, raste i broj nezaposlenih kojih je sada, prema podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ), ponovno preko 100.000.

Rastu, doduše, i plaće, no zbog divljanja cijena, koristi od njihova povećanja su male, pogotovo zato što najveći rast cijena imamo upravo kod proizvoda koji su neophodni za život - hrane, pića i energenata. Posljednjih mjeseci izražen je i rast turističkih i ugostiteljskih usluga, posebno na Jadranu.

U oporbenom SDP-u smatraju da glavni razlog povećanja cijena leži u velikim maržama trgovaca. Slična upozorenja dolaze i od drugih sudionika u javnom životu. Stoga SDP predlaže oporezivanje velikih marži.

O tome, kao i o drugim temama, razgovarali smo s Brankom Grčićem, profesorom na splitskom Ekonomskom fakultetu i članom Ekonomskog tima SDP-a.

Osim akademskog i političkog iskustva (u SDP-u i Saboru), Grčić ima i iskustvo rada u izvršnoj vlasti, budući da je u Vladi Zorana Milanovića bio potpredsjednik za gospodarstvo i ministar regionalnog razvoja i fondova EU.

EURACTIV: Inflacija je ponovno u uzletu, a Hrvatska već mjesecima ima drugu najveću stopu inflacije u eurozoni, iza Slovačke. Kako to objašnjavate?

GRČIĆ: Nema uopće spora oko toga da je u Hrvatskoj turistička sezona "podgrijala" inflaciju.

Međutim, kada gledate krivulju inflacije u zadnje dvije i pol godine, onda se jasno vidi da tu postoje dvije faze. U prvoj fazi, do proljeća prošle godine, inflacija u Hrvatskoj bila je ista kao i u EU, što pripisujem činjenici da je energetski šok jednako djelovao na sve članice EU pa je i rast cijena u Hrvatskoj manje-više bio isti kao onaj u EU. No, od proljeća prošle godine događa se skok i cijene u Hrvatskoj rastu brže nego u EU.

Svi akteri su procijenili da je najveći doprinos tome dao rast profitnih marži. O tome je govorio i guverner Boris Vujčić. Bojim se da se taj efekt održao do danas, a posebno u ovih nekoliko mjeseci turističke sezone, budući da, posebno na Jadranu, bilježimo velik rast cijena.

Pritom dvije komponente bilježe veliki rast. U ugostiteljstvu su cijene kumulativno, od početka inflacije, rasle preko 50 posto. U isto vrijeme, rast cijena prehrambenih proizvoda iznosio je kumulativno preko 35 posto.

Ono što je indikativno u kolovozu je da se ponovno budi rast cijena energije. One su bile primirene, posebno mjerama Vlade, ali činjenica je da cijene energije sada opet rastu. Nisu to velike stope rasta, ali ni zanemarive - tri do četiri posto.

Želim vjerovati da će smirivanje tog obujma inozemne potražnje, odnosno turističke potražnje, u ostatku godine djelovati na smirivanje cijena, posebno kod turističkih usluga. No, nije dobro da pada poljoprivredna proizvodnja, što je novi problem za prehrambenu industriju, a posljedica čega bi bio i nastavak visokih cijena hrane.

Dakle, inflacijski impuls je snažan. Dio uzorka će se u vremenu pred nama vjerojatno smiriti, ali postoji povratni učinak svega toga na proizvodni sektor. Sam taj poremećaj ponude i potražnje mogao bi dio cijena i dalje održati na visokoj razini.

EURACTIV: Dio razloga za takvo divljanje cijena u Hrvatskoj vjerojatno leži i u uvođenju eura?

GRČIĆ: Kada se usporedi uvođenje eura u Hrvatskoj i u drugim zemljama koje su ga uvele, treba reći da je Hrvatska euro uvodila u bitno drukčijim uvjetima od njih. Mi smo, naime, euro uveli u vremenu visoke inflacije. Mnogi su, nažalost, činjenicu da se suočavamo s visokim rastom cijena i da prelazimo na novu valutu iskoristili kako bi podigli cijene svojih proizvoda i usluga, čime su dolili ulje na inflacijsku vatru.

Izvor: Zvonimir Barisin/PIXSELL/PIXSELL

I kada šećem po svom Splitu iznenadim se kada vidim koliko su ove godine na Rivi porasle cijene ugostiteljskih usluga i cijene smještaja u apartmanima u centru. Ne vidim nijedan suvisli argument da je u tako velikim postocima došlo do rasta cijena, a ti postoci su nerijetko i 100 i više posto. Dakle, očigledno je da se dogodilo nešto neuobičajeno, nešto što nema utemeljenja u normalnim ekonomskim procesima.

EURACTIV: Predlažete uvođenje poreza na visoke marže. Kako bi to u praksi izgledalo i što bismo time dobili? Nije li i oporezivanje ekstraprofita koje je uvela Vlada na određeni način također oporezivanje marži jer upravo marže generiraju dobit?

GRČIĆ: Ono što imamo sada - ili smo imali, jer je to bio jednokratni porez - je jednokratno oporezivanje ekstraprofita. No, nitko se nije potrudio analizirati gdje se ostvaruju ekstraprofiti, nego smo zapravo imali ekstraporez na profit. To nije samo igra riječi, nego suštinska stvar. Jednostavno se uzelo da veće tvrtke koje ostvaruju značajan rast dobiti moraju platiti dodatni porez.

Mi u SDP-u smatramo da bi trebalo barem malo dublje ući u strukturu što se zapravo dogodilo. Može se, recimo, uzeti uzorak tvrtki i na njemu se može analizirati situacija. Državni inspektorat, Porezna uprava i druge institucije trebale bi imati takve baze podataka.

Suština je da se, zbog nespornog ostvarenja većih ekstraprofita zbog većih marži, treba proširiti bazu oporezivanja, a stopu oporezivanja smanjiti. Zalažemo se, dakle, za proširivanje porezne baze, ali za bitno smanjenje stope oporezivanja. Tako bi se ljudima koji su neopravdanim povećanjem marži pokušali doći i došli do određenih zarada poslala jasna poruka da to ne čine.

U prošloj i ovoj godini profiti su značajno rasli. S druge strane, plaće su prošle godine rasle jako malo, a značajniji rast plaća dogodio se tek ove godine. Proizlazi da su mnogi poduzetnici profitirali u vremenu inflacije.

To je ono što se zove "lov u mutnom". Nisu, naravno, svi, ali mnogi jesu. Oni koji se bave proizvodnjom vjerojatno nisu ili su profitirali malo, a oni koji se bave trgovinom i pružanjem usluga, posebno turizmom i ugostiteljstvom, ostvarili su to puno lakše.

Tu treba vratiti određeni balans. Država tu ne može napraviti puno, ali oporezivanjem visokih marži država bi barem poslala poruku da se to ne smije raditi. To bi onda utjecalo i na smanjenje inflacije.

EURACTIV: Bi li oporezivanje visokih marži bilo trajno ili jednokratno?

GRČIĆ: To bi bila privremena mjera dok se stvari u gospodarstvu i društvu u cjelini ne stabiliziraju.

Trebalo bi razmisliti i o privremenom jednokratnom oporezivanju banaka koje također ostvaruju velike profite. Te im profite omogućuju mjere Europske središnje banke (ECB) kojima im se omogućava da ubiru velike kamate na vlastite rezerve kod HNB-a, za što mnogi kažu da je eksces i da je neprirodno. Istodobno, kamate na štednju građana rastu malo ili nimalo. No, naglašavam, oporezivanje tako stečene dobiti trebala bi biti privremena, jednokratna mjera, a ne trajna.

EURACTIV: Vlada je najavila da će uskoro izaći s novim paketom mjera za očuvanje standarda u uvjetima inflacije. Što očekujete od tih mjera?

GRČIĆ: S obzirom na žilavost inflacije u Hrvatskoj, očekujem da će se gro postojećih mjera produžiti. Posebno one mjere koje se tiču pomoći građanima.

Kod poduzetnika je jako teško utvrditi tko lovi u mutnom i tko je čak i državne subvencije za energente prelio u profit. Međutim, bilo bi idealno kada bi se moglo uvjetovati potpore fer ponašanjem poduzetnika, fer ponašanjem u odnosu na tržište i potrošače. No, to je teško provesti.

Ako nas pitate kako rješavati problem inflacije, tu postoje dva smjera. Jedan je poslati poruku svima koji su iskoristili inflaciju za vlastite probitke da država ima instrumente za raspodjelu njihovih velikih zarada onima kojima je to najpotrebnije, a to su na prvom mjestu umirovljenici i socijalno ugroženi. Drugi smjer je da, paralelno s tim, treba raditi na ublažavanju posljedica inflacije. Tu inzistiramo na potpuno novom pristupu umirovljenicima i mirovinama koje treba povećati.

Naravno da, osim mirovina, trebaju rasti i plaće u javnom i privatnom sektoru, što znači da poduzetnici moraju napraviti balans kod pitanja profita, investicija i plaća. Ovako je dojam da najveći dio novca iz tvrtki negdje odlazi, a da se ne koristi za pošteno i pravedno plaćanje zaposlenih, kao i da se ne investira u razvoj i rast koji Hrvatskoj jamči daljnju dinamiku rasta.

EURACTIV: U Hrvatskoj ponovno raste i nezaposlenost, što je ponajprije posljedica odluke Vlade da se nezaposleni moraju prijaviti na burzu rada kako bi zadržali zdravstveno osiguranje. Doduše, nezaposlenost je u Hrvatskoj i dalje niska, ali ipak je neuobičajeno da raste usred ljeta, kada radne snage jako nedostaje. Prijeti li nam to neka nova recesija?

GRČIĆ: Ne bih zazivao recesiju. Dobro je da je Hrvatska iznad površine vode za razliku od nekih naših trgovinskih partnera, poput Njemačke koja već pokazuje znakove recesije.

Prednost Hrvatske je u činjenici da na raspolaganju ima ogromna sredstva za javne investicije koje se financiju iz fondova EU i to nas drži iznad vode. Trebalo je određeno vrijeme, ipak smo mi nova članica, ali sada smo se već "uhodali" u korištenju fondova EU i to je dobro.

Međutim, posljednji podaci pokazuju da izvoz pada, industrijska proizvodnja je u stagnaciji, a poljoprivredna proizvodnja također u padu. Takvim stanjem stvari ne možemo biti zadovoljni.

Međutim, uvijek nas izvlači turizam, kao i javne investicije. Nažalost, investicija u privatnom sektoru je malo i stagniraju, a realno - umanjeno za inflaciju - čak i padaju. To se nadomješta kontinuiranim rastom javnih ulaganja, što je rezultat ulaska u EU i korištenja fondova EU.

EURACTIV: Kada će biti parlamentarni izbori?

GRČIĆ: To još ne znamo, o tome odlučuje saborska većina koja bi trebala izglasati raspuštanje Sabora. Nakon toga kreće procedura sukladno zakonskim rokovima. Očigledno je da će izbori biti u sljedećoj godini.

Izvor: Patrik Macek/PIXSELL/PIXSELL

EURACTIV: Ima, međutim, i onih koji vjeruju da bismo već do kraja ove godine mogli na birališta?

GRČIĆ: Do kraja godine su ostala još nepuna četiri mjeseca pa ne vjerujem da ćemo imati izbore u 2023., iako nas ništa ne bi trebalo iznenaditi. Ipak, mislim da je aktualnoj Vladi ostalo još nekoliko bitnih stvari koje mora odraditi, tako da ne vjerujem da bi izbori mogli biti u ovoj godini.

EURACTIV: Mislite li da će nakon izbora, kad god se održali, doći do promjena na hrvatskoj političkoj sceni? Naime, vidimo da od predizborne koalicije SDP-a i Možemo nema ništa, dok se u političkim krugovima i medijima sve više govori o približavanju HDZ-a i Domovinskog pokreta. S druge strane, pojedine manje stranke se "ljuljaju", a najavljuju se i neke nove političke opcije…

GRČIĆ: Struktura većine će se sigurno promijeniti, bilo da je riječ o trenutno vladajućima, bilo da se formira vlada lijevoga centra. No, u ovom trenutku je još rano tako nešto prognozirati.

Mi u SDP-u nastojimo napraviti sve što možemo kako bismo ostvarili što bolji rezultat na izborima. Mislim da će postizborno vrijeme biti jako zanimljivo jer ni HDZ, ako bude prva stranka po broju mandata, ne vjerujem da će ovoga puta moći tako lako sastaviti Vladu.

U svakom slučaju, SDP očekuje što bolji rezultat na izborima. Nakon izbora ćemo vidjeti možemo li sklopiti većinu s nama bliskim, prirodnim strankama i formirati Vladu. To je uvijek ključni politički cilj, nikome tko se bavi politikom nije cilj biti u oporbi.