Cijeli novi, peti po redu Vladin paket mjera za pomoć građanima i tvrtkama vrijedan je 464 milijuna eura, a na snazi će biti do kraja ožujka sljedeće godine

Nove Vladine mjere primjenjivat će se od početka listopada ove godine pa do kraja ožujka sljedeće godine. No, njima valja pribrojiti i postojeći paket antiinflacijskih mjera vrijedan 551 milijun eura, koji je još na snazi jer su mjere usvojene na godinu dana i primjenjuju se do kraja ožujka sljedeće godine.

Prošireni osnovni potrošački paket sa zamrznutim cijenama

I novi Vladin paket mjera obuhvaća zamrzavanje cijena električne energije, kao i jednokratne novčane naknade za socijalno ugrožene, umirovljenike i nezaposlene. Ipak, u fokusu novog paketa je zamrzavanje maloprodajnih cijena 30 artikala, a što na snagu stupa već u ponedjeljak, 18. rujna.

Vlada je u ranijim paketima antiinflacijskih mjera zamrznula cijene devet proizvoda. U novom paketu nastavljaju se ograničavati cijene osam od tih devet proizvoda (među proizvodima čije se cijene zamrzavaju nema više svinjske lopatice), a na popis su dodana još 22 proizvoda.

Litra mlijeka i dalje 0,98 eura

Tako će za litru jestivog suncokretova ulja ostati na snazi dosadašnja cijena od najviše 1,72 eura. Cijena litre mlijeka s 2,8 posto masnoće neće smjeti prelaziti 0,98 eura, dok će kilogram glatkog brašna i dalje koštati najviše 0,80 eura, a oštrog brašna 0,83 eura.

Cijena kilograma šećera ostaje zamrznuta na 1,33 eura. Cijena kilograma pileta i dalje će iznositi najviše 3,32 eura, dok će kilogram svinjskog mljevenog mesa nastaviti koštati 4,11 eura.

Smanjuju se cijene jogurta, hrenovki i špageta

Na popis osnovnih proizvoda čije se cijene sada smanjuju dodaju se jogurt, čija cijena po bočici neće smjeti prelaziti 0,49 eura, zatim polutvrdi sir Gouda, s najvišom dopuštenom cijenom od 6,49 eura po kilogramu te riža, s najvišom dopuštenom cijenom od 2,29 eura po kilogramu, kao i špageti, čija će cijena za pakiranje od pola kile iznositi maksimalno 1,09 eura.

Svinjski vrat bez kosti zamijenit će svinjski vrat s kosti koji je bio u ranijoj košarici osnovnih prehrambenih namirnica sa zamrznutom cijenom. Najveća dopuštena cijena svinjskoga vrata bez kosti iznosit će 5,49 eura po kilogramu. Juneći vrat s kosti koštat će najviše 6,99 eura po kilogramu.

Kilogram pilećih ili purećih hrenovki koštat će 2,69 eura po kilogramu, dok će 10 komada svježih jaja imati najveću dopuštenu cijenu od 2,45 eura. Najveća moguća cijena za kilogram slanine hamburger bit će 6,99 eura.

Pojeftinjuju i limun, jabuke i krumpir

Osim mesa, Vlada je odlučila regulirati i cijene pojedinih vrsta povrća i voća. Tako će pet kilograma krumpira moći koštati najviše 3,99 eura, kilogram mrkve u rinfuzi 0,89 eura, kilogram šarenog graha 1,99 eura, a 500 mililitara pasirane rajčice u tetrapaku maksimalno 1,09 eura.

Izvor: Dusko Jaramaz/PIXSELL/PIXSELL

Kilogram limuna prodavat će se po najvišoj cijeni od 1,49 eura, a jabuke Gala po cijeni od 1,39 eura.

Jeftinija i čokolada 

Tabla mliječne čokolade težine 80 do 100 grama moći će koštati najviše 1,29 eura.

Cijena litre sirupa sa šećerom neće smjeti prelaziti 2,99 eura, odlučila je Vlada.

Niže cijene i gela za tuširanje, paste za zube i toaletnog papira

U Banskim su dvorima odlučili ograničiti i cijene pojedinih kozmetičkih i higijenskih potrepština. Tako će 250 mililitara gela za tuširanje moći, kao i pakiranje paste za zube od 125 mililitara, koštati najviše 2,99 eura. Cijena litre šampona neće smjeti prelaziti 3,49 eura.

Troslojni toaletni papir trgovci će moći prodavati po cijeni od najviše 2,99 eura za 10 rola, komad higijenskih uložaka neće smjeti koštati više od 0,25 eura, a komad standardnih pelena koštat će najviše 0,30 eura.

Administrativno regulirane cijene nosit će posebnu oznaku

Prema riječima premijera Andreja Plenkovića, do ovakvog se rješenja došlo nakon razgovora s trgovačkim lancima i raznim udrugama te sindikatima.

Plenković je poručio kako cijene spomenutih 30 proizvoda na policama trgovina mogu biti i niže te je izrazio očekivanje da će trgovački lanci u narednom razdoblju smanjiti i cijene brojnih drugih proizvoda.

Inače, 30 artikala kojima je Vlada ograničila cijene nosit će oznaku na kojoj će pisati da je riječ o proizvodu s ograničenom cijenom. To će, kaže Plenković, potrošačima olakšati kupnju.

Ušteda od 23,49 eura u odnosu na kraj prošle godine 

Vladine kalkulacije pokazuju da će košarica koju čini spomenutih 30 proizvoda po novome koštati 76,19 eura, dok je posljednjeg dana prošle godine ista košarica stajala 99,68 eura ili 23,49 eura više. Riječ je o smanjenju od 23,57 posto.

"Inflacija se može smanjiti s aspekta monetarne politike, a to su kamatne stope, zatim mjerama fiskalne politike, a to su porezi, i administrativnim ograničenjem cijena proizvoda", pojasnio je Plenković.

U Hrvatskoj druga najveća inflacija u eurozoni

Podsjetimo, Hrvatska je (i) u kolovozu imala drugu najveću stopu inflacije u eurozoni, iza Slovačke. U našem slučaju, godišnja stopa inflacije, mjerena harmoniziranim indeksom cijena, koji olakšava usporedbu među zemljama, u kolovozu je, prema prvoj procjeni Eurostata, iznosila 8,5 posto, što je više nego u srpnju, kada je iznosila osam posto.

Usporedbe radi, stopa inflacije u Slovačkoj u kolovozu je iznosila 9,6 posto, a u srpnju 10,3 posto.

Na razini eurozone u cjelini, godišnja stopa inflacije u kolovozu iznosila je 5,3 posto, isto kao u srpnju.

Podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS) donekle se razlikuju od onih koje objavljuje Eurostat, no i oni pokazuju jačanje inflacijskih pritisaka u kolovozu. Tako je, kako pokazuje prva procjena državnih statističara, stopa inflacije u Hrvatskoj u kolovozu iznosila 7,8 posto na godišnjoj razini, dok je u srpnju iznosila 7,3 posto. No, DZS za izračun inflacije koristi indeks potrošačkih cijena (CPI), koji se metodološki donekle razlikuje od harmoniziranog indeksa potrošačkih cijena koji koristi Eurostat.

Cijene osnovnih prehrambenih proizvoda pale bi i bez intervencije Vlade

I dok u Vladi očekuju da će administrativno smanjivanje cijena niza proizvoda usporiti i dinamiku rasta cijena u Hrvatskoj, stručnjaci kažu da bi do tog usporavanja došlo i bez toga.

Naime, završetkom turističke sezone - a kolovoz je jedan od ključnih mjeseci u turističkoj industriji u Hrvatskoj, dok rujan ne spada u tu kategoriju - u trgovinama u Hrvatskoj cijene se tradicionalno smanjuju, a samim time usporava i inflacija. Barem u dijelu osnovnih živežnih namirnica.

'Trebalo je smanjiti PDV ili proširiti krug proizvoda sa sniženom stopom PDV-a'

"Osobno se ne bih odlučio na ograničavanje cijena, već bih odabrao put smanjenja PDV-a ili povećanja broja proizvoda na koje se obračunava snižena stopa PDV-a od pet ili 13 posto. To je uradila i Španjolska, pri čemu je tamošnja vlada inzistirala na tome da trgovci smanje cijene", kaže za Euractiv stručnjak za maloprodaju i nekadašnji šef Konzuma Drago Munjiza.

Ipak, dodaje, državne intervencije su posljednjih godina, još od koronakrize, ponovno "u modi", pa ga ovakav potez Vlade ne iznenađuje. I trgovci bi, kaže, u inflacijskim uvjetima morali imati svijest o socijalnoj odgovornosti, iako je logično da rade za profit.

Postoje mogućnosti zaobilaženja mjera i rasta 'sive ekonomije'

Međutim, upozorava Munjiza, Vladine mjere same po sebi ne znače da neće biti i njihova zaobilaženja, a vjerojatno i zloupotreba. Trgovci bi, primjerice, mogli kupcima "gurati" dvoslojni toaletni papir, koji nije obuhvaćen Vladinim mjerama, a troslojni, čija je cijena ograničena, mogao bi biti maknut u stranu.

Isto tako, kaže naš sugovornik, nije isključeno da će doći do jačanja sive ekonomije, iako bi njene posljedice vjerojatno više osjetile okolne zemlje. Tako bi, recimo, netko mogao kupiti proizvode po sniženim cijenama u Hrvatskoj, a onda ih prodavati u susjednoj Bosni i Hercegovini.

Ne može se isključiti ni da će dio trgovaca povećati cijene proizvoda koji nisu obuhvaćeni Vladinim mjerama, iako će takvih vjerojatno biti malo. Naime, ističe Munjiza, sada će porasti interes potrošača za cijenama pa će oni češće i promatrati i uspoređivati, a u takvim se uvjetima velik broj trgovaca ipak ne bi usudio riskirati reputaciju povećanjem cijena ostalih proizvoda.

Očekuje se pad marži trgovaca

"U biti, sve ovo će samo dodatno smanjiti marže trgovaca. Taj trend je bio primjetan i kada je Vlada u ranijoj rundi ograničila cijene manjeg broja proizvoda. Vlada je ovim mjerama zapravo potaknula potrošače da uspoređuju cijene i time bi mogla suzbiti inflaciju“, napominje Munjiza.

Upozorava, međutim, kako bi zbog rasta cijena moglo doći i do smanjenja potrošnje, a to onda vodi prema padu bruto domaćeg proizvoda (BDP).

'Vladine mjere nisu u skladu s tržišnom ekonomijom'

"Ovo nije mjera ekonomske politike, nego čista administrativna mjera. Mislim da premijer Plenković nije ni trebao čitati nove cijene mrkve i drugih proizvoda, već je trebao samo najaviti mjeru, a samo čitanje novih cijena prepustiti nekom tko je niže rangiran", ocjenjuje za Euractiv profesor emeritus za zagrebačkom Ekonomskom fakultetu i bivši ministar gospodarstva Ljubo Jurčić.

Kaže kako Vladine mjere administrativnog ograničavanja maloprodajnih cijena pojedinih proizvoda nisu u skladu s tržišnom ekonomijom, u kojoj se cijene formiraju na tržištu.

"To su mjere kratkoga daha. Malo će usporiti inflaciju, ali neće riješiti uzroke inflacije", pojašnjava Jurčić.

'Predizborni potez'

Dodaje i kako je riječ o predizbornom potezu.

"Premijer se, čitajući nove cijene mrkve, zapravo obraćao svojim biračima slabije platežne moći", ističe Jurčić, napominjući kako je riječ o "politikanstvu".

I Jurčić kaže da bi cijene u Hrvatskoj, ako situacija u svijetu ostane kakva je sada, odnosno bez većih šokova, do kraja godine oslabila, tim više što je završila turistička sezona. Kaže i da se stopa inflacije do 10 posto u ekonomiji i ne smatra prevelikim problemom, no slaže se da je problem u tome što su plaće u Hrvatskoj male.

Jednokratne naknade umirovljenicima, nezaposlenima i socijalno ugroženima

Administrativno snižavanje cijena 30 proizvoda za koje je Vlada procijenila da spadaju u kategoriju najosnovnijih samo je dio paketa antiinflacijskih mjera koje je u četvrtak usvojila Plenkovićeva Vlada. Cijeli antiinflacijski paket mjera težak je, naime, 116 milijuna eura, a obuhvaća i potpore umirovljenicima, "teške" 72 milijuna eura, zatim potpore korisnicima dječjeg doplatka, u vrijednosti od 11 milijuna eura, te jednokratne novčane naknade socijalno ugroženima, nezaposlenima i braniteljima.

Tako će oko 720.000 umirovljenika s mirovinom do 700 eura dobiti jednokratnu naknadu od 60 do 160 eura, ovisno o visini mirovine koju primaju.

Za 112.000 obitelji u kojima je 220.000 djece koja primaju dječji doplatak isplatit će se posebna novčana naknada u iznosu od 50 do 300 eura, ovisno o broju djece.

Jednokratna novčana naknada od 100 eura namijenjena je za 73.000 nezaposlenih koji ne ostvaruju primanja po nekoj drugoj osnovi iz socijalne skrbi.

Pravo na jednokratnu novčanu naknadu od 150 eura ostvarit će više od 173.000 osoba, od kojih 140.000 s invaliditetom. U tu kategoriju spadaju i nezaposleni branitelji i civilne žrtve Domovinskog rata, kao i ugroženi kupci energenata.

Cijene struje se ne mijenjaju

Poseban dio Vladinog paketa mjera odnosi se na ograničavanje cijena energije, za što su Banski dvori izdvojili 288 milijuna eura.

Tako će cijene struje za kućanstva od početka listopada do kraja ožujka sljedeće godine ostati iste kao i do sada, uz tu razliku što se u novom paketu mjera povećava polugodišnji prag potrošnje s 2500 na 3000 kilovatsati. Potrošnja do 3000 kilovatsati plaćat će se po cijeni od 0,059 eura po kilovatsatu, a ona preko 3000 kilovatsati po cijeni od 0,088 eura po kilovatsatu.

Struja u Zagrebu skuplja jedino od one u Budimpešti 

Plenković je naglasio kako je Hrvatska i do sada imala jednu od najnižih cijena električne energije u Europskoj uniji. Tako je cijena za 100 megavatsati struje u Zagrebu u srpnju iznosila 66 eura, dok je prosjek na razini EU iznosio 141 euro. Manje račune za struju među metropolama u EU imala je samo Budimpešta, 14 eura za megavatsat. Najvišu cijenu, čak 349 eura po megavatsatu, imao je Dublin.

Izvor: Igor Kralj/PIXSELL/PIXSELL

Vladine računice pokazuju prosječna godišnja potrošnja struje od 3500 kilovatsati hrvatsko kućanstvo s mjerama Vlade stoji 40,49 eura mjesečno, dok bi bez tih mjera mjesečni račun iznosio 75,33 eura. To znači da prosječno hrvatsko kućanstvo na struji mjesečno uštedi 34,84 eura, a godišnje 418,03 eura, tvrde u Vladi.

Ista cijena struje kao i do sada zadržava se i za javni i neprofitni sektor, u koji spadaju i vrtići, škole, fakulteti, institucije, knjižnice, muzeji, bolnice, zdravstvene ustanove i starački domovi, kao i udruge i vjerske zajednice te općine, gradovi, županije i komunalna poduzeća. Svima njima cijena kilovatsata struje do kraja ožujka ostaje 0,062 eura po kilovatsatu, i to za polugodišnju potrošnju do 250.000 kilovatsati.

Cijena ostaje ista, 0,062 eura za kilovatsat, i za malo poduzetništvo, također za polugodišnju potrošnju do 250.000 kilovatsati. Veća potrošnja ugovara se po tržišnim uvjetima.

Pomoć poljoprivrednicima

U sklopu novog paketa mjera su i potpore i poticaji za poljoprivrednike, za koje je Vlada izdvojila 60 milijuna eura. Cilj tih mjera je ublažiti posljedice prirodnih nepogoda i afričke svinjske kuge te ruske agresije na Ukrajinu.

Plenković je dodao i kako će banke povećati kamatne stope na štednju. Dodao je i kako je Vlada dobila obećanje bankara da rast pasivnih kamatnih stopa, onih na štednju, neće kompenzirati povećanjem aktivnih kamatnih stopa, odnosno onih na kredite.

Dosadašnji paketi Vlade teški 6,8 milijardi eura

Vladine računice pokazuju da je novi paket mjera ukupno težak 464 milijuna eura. Kada se tome dodaju i nove alokacije za energetsku učinkovitost zgrada, vrijedan više od 1,2 milijarde eura, ukupan iznos pomoći stanovništvu i gospodarstvu znatno je veći.

Ukupan iznos dosadašnjih paketa mjera Vlade od proljeća 2020. godine, kada smo se suočili s pandemijom koronavirusa, pa do proljeća ove godine, iznosi 6,8 milijardi eura, napominju u Vladi.