Gotovo 12.000 migranata zaustavljeno je u 2022. na hrvatskim granicama, a još oko 40.000 migranata koji su ilegalno boravili u Hrvatskoj moralo je napustiti njen teritorij, pokazuju podaci Eurostata

Od toga broja, svaki 12. državljanin trećih zemalja, odnosno njih 11.800, zabranu je "zaradio" na hrvatskoj granici s Bosnom i Hercegovinom, Srbijom i Crnom Gorom, što je ujedno i vanjska granica Unije, pokazuju novi podaci Eurostata.

Više od Hrvatske ulazak u EU branile samo Poljska i Mađarska

Hrvatska je, prema tim podacima, lani bila treća po redu članica po broju izdanih zabrana ulaska u EU.

Ispred nje, naime, bile su samo Poljska, s ukupno 23.330 zabrana, i Mađarska, čije su granične službe zabranile ulazak na područje EU za 15.780 državljana trećih zemalja.

Ukrajinci, Albanci i Rusi najviše ograničavani pri pokušajima ulaska u EU 

Iako to može zvučati čudno, s obzirom na to da je Unija širom otvorila svoje granice za milijune izbjeglica iz Ukrajine, prošle je godine zabranu ulaska u EU dobilo najviše upravo ukrajinskih državljana.

Podaci Eurostata pokazuju da je na vanjskim granicama Unije spriječen ulazak 28.890 nositelja ukrajinskih putovnica, i to uglavnom pod izgovorom da su u šestomjesečnom razdoblju već tri mjeseca boravili na području EU ili uz obrazloženje da nemaju valjanu dozvolu boravka. Ipak, valja reći kako je broj Ukrajinaca koji su spriječeni u pokušaju prelaska granice Unije lani smanjen za čak 43 posto u odnosu na 2021. godinu.

Na drugom mjestu po broju zabrana na područje Unije bili su državljani Albanije, kojih je 15.630 u 2022. godini ostalo pred vratima EU.

Treće mjesto drže državljani Rusije, kojih je lani 10.860 spriječeno da uđu na teritorij Unije, pokazuju podaci Eurostata.

Samo Francuska više od Hrvatske protjerivala ilegalne imigrante zatečene na svom području

Hrvatska se nalazi i među članicama Unije koje su tijekom 2022. godine najviše otkrivale i protjerivale ilegalne migrante zatečene na području EU. 

Naime, od 1,08 milijuna ilegalnih migranata otkrivenih na području EU, njih 422.400 dobilo je naredbu da napuste Uniju. To je gotovo za četvrtinu više nego u 2021. godini.

Svaki deseti protjerani ilegalni migrant koji je zatečen na području Unije izgon iz EU dobio je upravo u Hrvatskoj.

Podaci eurostatističara pokazuju da su hrvatske vlasti lani protjerale 40.550 ilegalnih migranata koje su zatekle na svom području. Više ilegalnih migranata protjerano je jedino iz Francuske, 135.650, dok je po broju protjeranih ilegalnih useljenika iza Hrvatske Grčka, čije su vlasti prognale 33.500 ilegalnih migranata otkrivenih na području te zemlje, pokazuju podaci Eurostata.

Hrvatska se lani ubrzano pripremala za Schengen

Stručnjaci s kojima smo razgovarali kažu da se povećanje broja migranata koji su morali otići iz Hrvatske ili su spriječeni da uđu na njen teritorij ponajprije može objasniti pripremama za ulazak u Schengen.

U prilog tome govori i podatak Eurostata, prema kojem je samo u posljednjem lanjskom tromjesečju Hrvatsku moralo napustiti gotovo 20.000 migranata koji su u njoj ilegalno boravili, odnosno gotovo polovica onih kojima je Hrvatska pokazala izlaz.

'Mentalitet granice'

"Sigurno je da se cijela ta situacija može promatrati u kontekstu Schengena, ali i u povijesnom kontekstu. Hrvatska je uvijek bila granična zemlja, a i danas je tako. Stoga se cijela priča može promatrati i u povijesnom kontekstu, odnosno kroz mentalitet granice nekog velikog carstva, kakvo je danas EU", kratko je za Euractiv objasnio Dražen Lalić, profesor na zagrebačkom Fakultetu političkih znanosti.

Iz njegovih riječi proizlazi usporedba s nekadašnjom Vojnom krajinom po kojoj je Hrvatska bila poznata u Europi u vrijeme turskih osvajanja, a zbog čega je na zapadu i prozvana "predziđem kršćanstva".

Među ilegalnim migrantima u EU najviše Sirijaca i Afganistanaca

Inače, među ilegalnim migrantima koji su lani zatečeni na području EU najviše je bilo Sirijaca, ukupno 175.960. Slijede Afganistanci, kojih je otkriveno 119.520. 

No, među državljanima trećih zemalja koji su lani morali napustiti EU najviše je bilo Alžiraca, 33.535. Za njima slijede državljani Maroka, kojih je 30.510 dobilo nalog za napuštanje teritorija EU, te Pakistana, kojih je 25.280 moralo napustiti područje Unije, pokazuju podaci Eurostata.

Mnogi su se vratili u EU iako su iz nje protjerani

Ipak, sam nalog za napuštanje Unije ne znači da su svi doista i trajno otišli. Podaci, naime, pokazuju da se velik broj ilegalnih migranata kojima je ranije naređeno da napuste Uniju vratio u nju, iako ne nužno u članicu u kojoj su zatečeni i koja ih je protjerala. Takvih je, prema podacima Eurostata, lani bilo čak 96.795. 

Najviše takvih slučajeva zabilježeno je u Francuskoj, 14.240. Slijede Njemačka, s 13.130 ilegalnih povratnika, te Švedska, u koju se vratilo 10.490 ilegalnih migranata.

Među državljanima trećih zemalja kojima je prošle godine najviše uspijevalo vratiti se na područje EU najviše je bilo Albanaca, 9950.
Slijede državljani Gruzije, kojih se 8040 vratilo u EU, te Sirije, kojih se 5590 ponovno vratilo u Uniju, pokazuju podaci Eurostata.