Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen povezala je napade na Židove u Europi s aktualnim ratom na Bliskom istoku te je poručila kako se antisemitski ispadi ne mogu tolerirati

Von der Leyen je pritom podsjetila da je napad Hamasa na Izrael 7. listopada prošle godine i rat koji je taj teroristički čin izazvao doveo i do novih napada na Židove diljem Europe, zbog čega se oni ponovno osjećaju nesigurnima.

'Europski Židovi opet žive u strahu'

"Europski Židovi opet žive u strahu, a nijedan se roditelj ne bi trebao bojati poslati svoju djecu u školu. Židove se zlostavlja, uznemirava i napada na ulici, u školama i sveučilištima. Sinagoge su izložene vandalizmu. Oskvrnjuju se židovska groblja. Nezabilježen porast antisemitskih djelovanja koja smo vidjeli širom Europe podsjeća na najmračnije vrijeme naše povijesti“, ocijenila je predsjednica Europske komisije u izjavi za medije.

Naglasila je kako antisemitizmu nema mjesta u Europi, niti se on može opravdati.

"Tri generacije nakon holokausta moramo osigurati da je židovska kultura i dalje javno prisutna i dobrodošla. Neprihvatljivo je da Židovi moraju skrivaju svoj identitet. Njegovanje židovskog načina života u središtu je naše strategije EU za suzbijanje antisemitizma“, naglasila je von der Leyen, podsjetivši na smrt šest milijuna Židova tijekom holokausta u Drugom svjetskom ratu.

Sjećanje na dan oslobođenja Auschwitza

Međunarodni dan sjećanja na žrtve holokausta obilježava se 27. siječnja. Tog je dana 1945. godine Crvena armija oslobodila Auschwitz-Birkenau, najveći nacistički koncentracijski logor i jedan u nizu logora u kojima su tijekom Drugog svjetskog rata ubijani Židovi, Romi i pripadnici ostalih naroda koje je nacistički režim smatrao "rasno manje vrijednima“.

Prema podacima memorijalnog centra i muzeja Auschwitz-Birkenau, koji se nalazi oko 70 kilometara zapadno od Krakova u Poljskoj, na lokaciji na kojoj se do 1945. nalazio logor, u tom je logoru ubijeno preko 1,1 milijun ljudi, od čega je oko milijun Židova iz svih dijelova Europe. Osim Auschwitza, diljem okupirane Poljske i Europe postojali su i brojni drugi koncentracijski logori u kojima su također ubijani Židovi i ostali koje je nacistički režim smatrao "nepodobnima“.

Dan sjećanja na holokaust obilježen i u Hrvatskoj

Dan sjećanja na žrtve holokausta obilježen je i u Hrvatskoj. Na zagrebačkom Mirogoju su predsjednik Sabora Gordan Jandroković i potpredsjednik Vlade Davor Božinović, kao i šef SDP-a Peđa Grbin, te predstavnici drugih stranaka, položili vijence na spomenik Mojsiju.

Izvor: Filip Kos/PIXSELL/PIXSELL

Dostupni podaci i procjene povjesničara govore da je na prostoru kvislinške NDH, koja je 1941. stvorena na području većeg dijela današnje Hrvatske, kao i cijele Bosne i Hercegovine i Srijema, prije Drugog svjetskog rata živjelo oko 40.000 Židova. U holokaustu je stradalo njih oko 30.000. Najveći dio Židova pogubljen je u koncentracijskom logoru Jasenovac.