Ipak, na zagrebačkom Filozofskom fakultetu kažu kako postoji interes za studiranjem ruskog jezika i da aktualna politička zbivanja ne treba miješati s potrebom izučavanja drugih jezika i kultura

Zaključak je to koji proizlazi iz razgovora s čelnim ljudima nekoliko škola za učenje stranih jezika.

U posljednja dva semestra bez tečaja ruskog jezika

"U posljednja dva semestra nemamo nijedan tečaj ruskoga jezika. Možda je to povezano s ratom u Ukrajini, možda nije“, kratko je za Euractiv kazala Nedjeljka Batinović, ravnateljica Svijeta jezika, poznate škole stranih jezika u Vodnikovoj ulici u Zagrebu.

No, dodaje, bilo je razdoblja kada tijekom pet ili čak više godina nisu imali tečajeve ruskoga, a onda se odjednom pojavio interes za učenjem tog jezika.

"Čini nam se da je ruski, po broju polaznika u Hrvatskoj, općenito 'mali' jezik", ocjenjuje Batinović.

Manji interes za učenjem ruskoga zbog rata u Ukrajini, ali i inflacije 

U Intellecti, još jednoj zagrebačkoj školi za učenje stranih jezika, kažu da ruski, kao i ostali slavenski jezici, spada među jezike koji uobičajeno imaju najmanji broj polaznika. 

Dio razloga za to vjerojatno se može tražiti u bliskosti slavenskih jezika koji su, unatoč znatnim razlikama, ipak međusobno prilično razumljivi pa mnogi ni ne smatraju da bi ih trebalo posebno učiti. Isto vrijedi i za ruski jezik.

Umjesto slavenskih jezika, ističe direktor Intellecte Igor Lukić, među tečajevima stranih jezika dominiraju engleski i njemački jezik. Slijede romanski jezici, i to prvenstveno talijanski, a potom francuski i španjolski. Na trećem su mjestu skandinavski jezici – švedski i norveški.

Među slavenskim jezicima, otkriva Lukić, u posljednje vrijeme raste interes za učenjem slovenskog jezika, posebno u poslovnom sektoru. U porastu je i učenje hrvatskoga jezika, što je povezano sa sve većim brojem stranaca koji dolaze živjeti i raditi u Hrvatsku.

"Ruski jezik, kao i drugi slavenski jezici, pripada četvrtoj skupini po udjelu u prodaji. Ono što mogu istaknuti jest da nije došlo do smanjenja interesa za učenjem ruskoga jezika među polaznicima koji su počeli učiti ruski jezik prije početka ruske invazije na Ukrajinu. Ipak, broj novih polaznika koji počinju učiti ruski jezik smanjio se nešto više od broja polaznika koji počinju učiti druge slavenske jezike", kaže Lukić za Euractiv, dodajući kako škola ne objavljuje točan broj upisanih polaznika po jeziku. 

Napominje i kako o razlozima manjeg broja upisanih polaznika ruskoga jezika može samo nagađati.

"Po mom profesionalnom mišljenju, uzroci se podjednako nalaze u ruskoj invaziji na Ukrajini i inflaciji, kao i u drugim mogućim čimbenicima", napominje Lukić.

Na studiju rusistike ističu da postoji interes studenata za ruskim jezikom 

Srećom, nešto je bolje stanje sa studiranjem ruskog jezika i književnosti.

Predstojnica Katedre za ruski jezik na Odsjeku za istočnoslavenske jezike i književnosti zagrebačkog Filozofskog fakulteta Branka Barčot ističe da je upisna kvota za prvu godinu preddiplomskog studija ruskoga jezika i književnosti na tom fakultetu već godinama 40 studenata. 

"Ona je nepromijenjena dugi niz godina i svake godine smo je uspješno popunjavali, pa tako i zadnje tri godine, a obično se dogodi da imamo dva do tri studenta iznad te brojke. Upisi u tekuću akademsku godinu 2022/23. bili su neizvjesni zbog rata, no kvotu smo i ove godine popunili s 38 upisanih", napominje Barčot za Euractiv.

Iznosi i razloge zbog kojih se dio studenata odlučuje na studij ruskog jezika i književnosti. 

"Ruski jezik je najveći slavenski jezik po broju govornika, a znanstvena područja u kojima je Rusija ostavila trag u povijesti najšireg su spektra. Među njima je i humanistika. Dakle, interes za studijem ruskoga jezika, ruske književnosti te ruske kulture objašnjavamo upravo tim činjenicama", napominje Barčot.

Podsjeća i da je na kulturnu i društvenu važnost ruskoga jezika i književnosti još u 17. stoljeću ukazao hrvatski teolog, pisac i slavist Juraj Križanić.

"Društvene se potrebe modificiraju, geopolitička zbivanja diktiraju promjene, pa se tako zahtjevi tržišta mijenjaju, ali ostaje neosporna činjenica da je proučavanje druge, bliske, a opet daleke kulture, preko sustavnog proučavanja jezika i književnosti, kakvo se provodi na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, od velike važnosti. Društvena razmjena stalna je potreba hrvatske kulture i hrvatskoga društva u cjelini", naglašava Barčot.

Tvrdnje o rusofobiji u Hrvatskoj nemaju uporište u realnosti

Unatoč nešto manjem broju polaznika ruskoga jezika u školama za strane jezike, valja reći kako interes za učenjem tog jezika u Hrvatskoj i dalje postoji. Uz to, postoji i značajan interes za studiranjem ruskog jezika i književnosti.

Iz svega toga može se izvući zaključak kako tvrdnje o raširenoj rusofobiji u Hrvatskoj i Europskoj uniji, o kojima stalno govori Kremlj, nemaju uporište u stvarnosti. Barem ne onoj u Hrvatskoj.

Ni u vrijeme socijalizma u Hrvatskoj ruski se nije masovno učio

S druge strane, valja reći kako ruski jezik u Hrvatskoj nikada nije uživao status kakav je imao u drugim republikama bivše Jugoslavije, s izuzetkom Slovenije, a kamoli u drugim bivšim socijalističkim državama. Naime, i u vrijeme socijalističke Hrvatske u školama je među stranim jezicima primat držao engleski jezik, dok su za njim dolazili njemački i talijanski. Francuski i ruski jezik bili su tek na začelju po broju učenika koji su ih učili.

Slična je situacija s učenjem stranih jezika bila i u Sloveniji. U ostalim bivšim jugoslavenskim republikama u školama je, pak, među stranim jezicima uglavnom dominirao ruski jezik.

Orijentaciju hrvatskoga školstva na engleski, njemački i talijanski kao glavne strane jezike stručnjaci uglavnom objašnjavaju snažnim turizmom koji je u Hrvatskoj postojao i u vrijeme Hladnoga rata.

Osim toga, njemačko i talijansko govorno područje nalaze se u neposrednoj blizini Hrvatske, a s njih je na hrvatsku obalu i tada dolazilo najviše stranih turista. S Njemačkom, Austrijom i Italijom postoje i snažne povijesne i kulturne veze.

Mnogi Hrvati su trbuhom za kruhom još za vrijeme bivše Jugoslavije i selili upravo u Njemačku, Austriju i Švicarsku, odnosno u zemlje njemačkog govornog područja.

Ne čudi stoga da su, pored engleskog, njemački i talijanski i prije pada Berlinskog zida u Hrvatskoj držali kultni status. I tada su francuski i ruski bili u drugom planu, iako ih je manji dio učenika učio.

Hrvatska među članicama EU u kojima se najmanje uči ruski

Stvari se kod popularnosti stranih jezika u Hrvatskoj nisu puno promijenile ni nakon pada komunizma i raspada Jugoslavije, osim što je engleski jezik postao još dominantniji u školama. No, osim engleskog, u hrvatskim školama se i dalje solidno drže i njemački i talijanski jezik. Kolateralne žrtve toga su francuski i ruski jezik.

Prema podacima Eurostata za 2020. godinu, samo 0,4 posto hrvatskih srednjoškolaca učilo je ruski jezik. To je jedan od najmanjih udjela u EU i isti je kao i udio srednjoškolaca u Italiji koji uče ruski. 

Istodobno, prema podacima eurostatističara, gotovo svi srednjoškolci u Hrvatskoj danas uče engleski jezik. Na drugom je mjestu njemački, kojeg uči tri petine srednjoškolaca, dok francuski i španjolski imaju znatno manje udjele, svaki pod 4,5 posto učenika u srednjim školama.

Naravno, učenici danas u pravilu uče više stranih jezika.

Povratak ruskih turista početkom 2000-ih potaknuo učenje ruskoga jezika u Hrvatskoj

Sve to, međutim, ne znači da je ruski jezik u Hrvatskoj nepoznat i nepotreban. Upravo suprotno, podsjeća bivši hrvatski veleposlanik u Moskvi Božo Kovačević, kod dijela stanovništva još iz vremena socijalizma postoji tradicija učenja ruskog jezika, bilo da je riječ o školama, bilo da se radi o tečajevima.

Naime, mnoge hrvatske tvrtke tada su imale, a imaju i danas, svoja predstavništva u Rusiji i bivšem SSSR-u. Osim toga, dio ljudi iz Hrvatske je i studirao u Rusiji. Svemu tome valja pridodati i određeni interes za učenjem ruskog jezika zbog njegove važnosti za europsku kulturu.

Ipak, čini se da je učenje ruskoga jezika u Hrvatskoj najviše potaknuo povratak ruskih turista na Jadran početkom 2000-ih godina. Mnoge su turističke tvrtke tada tražile radnike sa znanjem ruskoga jezika, no teško su ih nalazile.

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS), u Hrvatskoj se 2019. godine odmaralo oko 140.000 ruskih turista koji su ostvarili preko 845.000 noćenja. Iako to nisu velike brojke u odnosu na turiste iz Njemačke, Austrije, Italije, Slovenije ili Mađarske, ruski su turisti u Hrvatskoj ostali zapamćeni kao dobri potrošači. Najviše ih je posjećivalo Istru i područje Dubrovnika.

Ruski su turisti, napominje Kovačević, Hrvatsku odabirali kao destinaciju za odmor ponajviše zbog bliskosti jezika, odnosno zbog mogućnosti sporazumijevanja u Hrvatskoj bez korištenja nekog trećeg jezika.

Također, mnogi su u Hrvatsku, posebno u Istru, dolazili i kako bi posjetili obližnju Italiju, s obzirom na to da je Italija skuplja od Hrvatske, dok su talijanska kultura i jezik među Rusima jako popularni.

Građani sposobni razdvojiti politiku od kulture

Na naše pitanje kako komentira određeni pad interesa za učenjem ruskoga jezika u Hrvatskoj u posljednjih godinu dana, Kovačević kaže kako bi se, zbog invazije Rusije na Ukrajinu i negativnog imidža koji Rusija sada ima, moglo očekivati i znatno veće smanjenje interesa za ruskim jezikom.

"Unatoč tome, u Hrvatskoj interes za učenjem ruskoga jezika i dalje postoji, što pokazuje da su ljudi ovdje itekako svjesni da je ruska kultura sastavni dio europske kulture", napominje Kovačević za Euractiv. 

Štoviše, dodaje, interes za učenjem ruskog jezika pokazuje da su hrvatski građani sposobni razdvojiti trenutnu političku situaciju u Europi i svijetu od važnosti poznavanja nekog stranog jezika i kulture. To se posebno odnosi na jezik i kulturu zemlje koja je europskoj kulturi dala neka od najvećih imena i najznačajnijih djela.

Pravi pad interesa za ruskim jezikom izgledan u budućnosti

Ipak, upozorava naš sugovornik, realna je opasnost da će se interes za učenjem ruskoga jezika u budućnosti osjetno smanjiti. 

"To će, bojim se, biti posljedica posvemašnje izolacije Rusije prema Zapadu. Samodostatnost Rusije, koju promovira predsjednik Vladimir Putin, tako će se pretvoriti i u njenu kulturnu izolaciju u odnosu na ostatak Europe“, zaključuje Kovačević.