Dostupni podaci o tržištu rada u siječnju ukazuju na to da se i kriza iz Njemačke i zapadne Europe počela 'prelijevati' na Hrvatsku i njeno tržište rada
Prodavači, kuhari, konobari, vozači i čistači već su godinama najtraženija zanimanja u Hrvatskoj, a potražnja za njima neprekidno raste.
Pokazuju to podaci Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ), kao i OVI indeks kojeg, u suradnji s portalom Moj posao, izrađuje zagrebački Ekonomski institut.
Velike 'rupe' na hrvatskom tržištu rada
Potražnja za zanimanjima slabijeg obrazovnog profila, kažu ekonomisti, posljedica je sezonskog karaktera hrvatske ekonomije, u kojoj se glavnina gospodarske aktivnosti odvija u ljetnim mjesecima i u kojoj su turizam i ugostiteljstvo te trgovina već odavno postali vodeće gospodarske grane.
No, rezultat je i masovnog iseljavanja hrvatske radne snage otkako se Hrvatska "utopila“ u jedinstveno europsko tržište rada, zbog čega su mnogi odlučili sreću potražiti na bolje plaćenim poslovima u Njemačkoj, Austriji, Irskoj i drugim razvijenijim članicama Europske unije. To se posebno odnosi upravo na zanimanja u turizmu, ugostiteljstvu, trgovini i drugim uslužnim djelatnostima, kao i u građevinarstvu, što je posljednjih godina stvorilo velike "rupe“ na hrvatskom tržištu rada.
One se, doduše, nastoje popuniti uvozom radne snage iz zemalja Zapadnog Balkana i dalekih zemalja, poput Indije, Nepala i Filipina, a u posljednje vrijeme i Bangladeša i Egipta. No, i uvoz radne snage sve češće se pokazuje samo kao privremeno rješenje, budući da i strani radnici koji dobiju radnu dozvolu i dozvolu boravka u Hrvatskoj često nakon nekoliko mjeseci odlaze u druge, bogatije i razvijenije članice Unije, u kojima su i veće plaće. Stoga se poslodavci, posebno oni u turizmu, svake godine nalaze na istim mukama kao i godinu ranije - gdje, kako i po kojoj cijeni naći potrebne radnike s kojima će "izgurati“ nadolazeću turističku sezonu.
'Spirala rasta plaća koja nema veze s produktivnošću'
"U zanimanjima kakva su prodavači, konobari i kuhari vlada velika mobilnost radne snage. To su i inače zanimanja kojih u Hrvatskoj jako nedostaje. Čim jedan poslodavac u tim sektorima poveća plaće, radnici odlaze kod njega, što drugog poslodavca stavlja u poziciju da i on mora povećavati plaće i tražiti nove radnike. To je, nažalost, spirala rasta plaća koja nema veze s produktivnošću, a kroz koju mi prolazimo posljednjih godina“, objašnjava za Euractiv neovisni analitičar tržišta rada Predrag Bejaković.
Dodaje kako je u drugim, "jačim“ zanimanjima, za koje je potreban i veći stupanj obrazovanja, znatno manja mobilnost radnika. To se posebno odnosi na uredske i druge srodne poslove, u kojima manjak radnika nije ni izbliza tako izražen, pa je i dinamika rasta plaća u njima znatno manja.
Prosječna i medijalna plaća u 8 godina porasle za 60 posto
Prema podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS), prosječna neto plaća u Hrvatskoj u studenom prošle godine, što su posljednji dostupni podaci, iznosila je 1208 eura. U usporedbi sa studenim 2015. godine, kada je prosječna neto plaća iznosila 755 eura, prosječna neto primanja zaposlenih porasla su za 453 eura ili za 60 posto.
Znatan rast u posljednjih osam godina imala je i medijalna plaća, koja pokazuje srednju vrijednost plaća u zemlji. Podaci državne statistike pokazuju da je medijalna neto plaća u studenom prošle godine iznosila 1030 eura, dok je, primjerice, u siječnju 2016. godine, što su prvi dostupni podaci, iznosila samo 656 eura. To znači da je medijalna neto plaća u nešto manje od osam godina porasla za 374 eura ili za 57 posto.
Niska nezaposlenost
Istodobno, znatno se smanjila stopa nezaposlenosti koja je u Hrvatskoj u prosincu 2023., prema podacima Eurostata, iznosila 6,4 posto, što je na razini prosjeka eurozone i tek neznatno više od prosjeka EU, koji je u prosincu iznosio 5,9 posto.
Prema podacima HZZ-a, na burzi rada u Hrvatskoj trenutno je prijavljeno tek nešto više od 119.000 radnika, dok ih je na kraju 2023. godine bilo malo manje od 115.000. Usporedbe radi, prosječan broj nezaposlenih prijavljenih na burzi rada u 2014. godini iznosio je preko 328.000, a u 2015. godini nešto manje od 286.000.
Znatno se smanjila i stopa nezaposlenosti čiji je prosjek za 2014. godinu iznosio 17,3 posto, a za 2015. godinu 16,3 posto, pokazuju podaci HZZ-a.
Takvo smanjenje broja nezaposlenih i stope nezaposlenosti posljedica je masovnog iseljavanja hrvatskih radnika u razvijenije članice EU, ali i snažnog jačanja gospodarske aktivnosti, posebno nakon koronakrize, kada je Hrvatska ostvarila neke od najvećih stopa gospodarskog rasta u Europi. Također, na smanjenje broja nezaposlenih utjecale su i aktivne mjere zapošljavanja, posebno državni poticaji za otvaranje tvrtki i obrta, odnosno za pokretanje vlastitih poslova.
U Hrvatskoj i dalje naglasak na otvaranju radnih mjesta u turizmu i trgovini
Unatoč tome, opći je zaključak da se u Hrvatskoj razmjerno malo otvaraju kvalitetnija radna mjesta, odnosno ona koja traže veći stupanj obrazovanja i čije obavljanje rezultira većom dodanom vrijednošću.
Upravo suprotno, u Hrvatskoj je i dalje naglasak na otvaranju radnih mjesta u turizmu, ugostiteljstvu i trgovini te u građevini, odnosno na zanimanjima za koja se ne traži veći stupanj obrazovanja i u kojima je dodana vrijednost mala. To potvrđuju i podaci HZZ-a i OVI-ja.
Snažan pad potražnje za radnicima u siječnju
No, podaci OVI-ja ukazuju na još jedan problem. Naime, vrijednost tog indeksa u siječnju je pala za 2,4 posto u odnosu na prosinac, što je šesti mjesec pada indeksa u proteklih godinu dana. U odnosu na siječanj prošle godine, pad vrijednosti indeksa još je veći i iznosi 6,7 posto. To je, primjećuju na Ekonomskom institutu, najveći pad vrijednosti indeksa u protekle tri godine.
"Nakon što je prošle godine OVI indeks rastao po stopi od 3,6 posto i njegova se stopa rasta smanjivala iz tromjesečja u tromjesečje, sudeći prema desezoniranim podacima za siječanj ove godine, rast na kvartalnoj razini bi u prvom tromjesečju ove godine trebao dodatno usporiti, iako bi za veću razinu pouzdanosti trebalo pričekati barem još podatke za veljaču“, ističe se u priopćenju Ekonomskog instituta.
Recesija u Njemačkoj sve više se osjeća i na hrvatskom tržištu rada
Neovisni ekonomisti za siječanjski pad potražnje za radnicima imaju jednostavnije objašnjenje, a to je usporavanje gospodarske aktivnosti u razvijenim članicama EU koje su vodeći vanjskotrgovinski partneri Hrvatske, što se posebno odnosi na Njemačku, čije je gospodarstvo potonulo u recesiju. Naime, slaba ekonomska aktivnost u najvećoj europskoj ekonomiji znači i pad narudžbi za njemačku industriju u Hrvatskoj, ali i manji broj njemačkih turista na Jadranu, kao i slabiju potrošnju onih koji će doći ovdje na odmor.
"Usporavanje potražnje za radom u Hrvatskoj može se povezati s krizom u Njemačkoj, jer se ona odražava i na nas. Osim toga, siječanj se teško može smatrati pokazateljem kretanja na tržištu rada kod nas, budući da je turistička sezona još daleko, iako tvrtke već traže radnike za nju“, napominje Bejaković.
Pad potražnje za radom u razvijenijim dijelovima zemlje
Inače, podaci OVI-ja pokazuju da je u siječnju došlo do još nekih promjena na tržištu rada, mada i dobar dio njih možemo pripisati upravo tome da nas od turističke sezone dijele još mjeseci, što je u sezonskoj ekonomiji kakvu ima Hrvatska itekako važno.
Tako je, pokazuju podaci OVI-ja, u siječnju došlo do rasta broja oglasa za posao u kojima se nudi stalan radni odnos pa su ugovori o radu na neodređeno vrijeme sada dominantni. Istodobno, smanjio se broj ugovora o radu u kojima se nudi zapošljavanje na određeno vrijeme pa su oni u siječnju bili u manjini.
U odnosu na siječanj prošle godine, u siječnju ove godine porastao je broj oglasa u kojima se traži srednja stručna sprema, dok je donekle smanjen broj oglasa u kojima se traži niska stručna sprema, a udio visoke stručne spreme ostao je nepromijenjen.
Vrijedi spomenuti i da raste broj oglasa za posao u istočnoj Hrvatskoj, kao i na južnom Jadranu, dok je broj oglasa na sjevernom Jadranu, koji je i vodeća turistička destinacija u Hrvatskoj, te u središnjoj Hrvatskoj, gdje je najviše industrije u zemlji, zamjetno pao.
I ti pokazatelji potvrđuju sezonski karakter hrvatske ekonomije. U kojoj mjeri je na hrvatsko tržište rada utjecala kriza u Njemačkoj i stagnacija na zapadu Europe, pokazat će naredni mjeseci, iako nema sumnje u to da će ostaviti traga i u Hrvatskoj.
Manja potražnja za programerima, veća za knjigovođama
Podaci OVI-ja pokazuju još neke promjene na tržištu rada čije bi se posljedice mogle značajnije osjetiti u budućnosti.
Primjerice, na ljestvici najtraženijih zanimanja u godinu dana najviše su pali programeri i teleoperateri, za čak sedam mjesta. S druge strane, najviše su skočili, također za sedam mjesta, ekonomisti. Inače, programera i teleoperatera više nema ni među top 10 zanimanja koja se traže preko HZZ-a.
Pad potražnje za programerima Bejaković objašnjava kao svjetski trend. Naime, posljednjih se desetak godina velik broj ljudi, posebno mladih, okrenuo STEM zanimanjima pa je programera i drugih IT stručnjaka sada na tržištu rada dovoljno, a u nekim segmentima i previše.
S druge strane, rast potražnje za ekonomistima može se objasniti odlaskom u mirovinu "stare garde“, kao i sve većim brojem tvrtki koje se osnivaju uz poticaje države. Zato i raste potražnja za, primjerice, knjigovođama, koji sada, prema podacima OVI-ja, spadaju među najtraženija zanimanja.