Istraživanje pokazuje da su glavni razlozi davanja otkaza male plaće, ali i loši međuljudski odnosi, kao i osjećaj da poslodavci ne cijene rad svojih zaposlenika

Na davanje otkaza češće su se odlučivali zaposlenici u srednjoj životnoj dobi, od 31 do 40 godine. Oni čine gotovo polovicu, odnosno 49 posto, onih koji su odlučili zatvoriti vrata kod starog poslodavca i sreću potražiti na nekom drugom radnom mjestu, pokazuje istraživanje.

Promjeni posla skloniji ljudi u srednjim godinama 

Taj podatak iznenađuje s obzirom na to da je promjena posla lakša u mlađim godinama, kada najveći dio zaposlenika još nije u kreditima i nema obitelj koju mora prehraniti.

Ipak, istraživanje pokazuje da je samo 24 posto ispitanika mlađih od 30 godina u posljednje tri godine promijenilo posao. Istodobno, oko 50 posto ispitanika starijih dobnih skupina odlučilo se za promjenu posla.

Otkaze češće davali zaposleni u komunikacijskim i IT djelatnostima od onih u industriji i administraciji

Ako se u obzir uzme obrazovna struktura, među radnicima koji su u protekle tri godine promijenili posao većina je, 51 posto, visokoobrazovana. Zaposleni sa srednjom stručnom spremom činili su, pak, 38 posto onih koji su od izbijanja koronakrize odlučili promijeniti posao.

Na otkaz su se u najvećoj mjeri odlučivali zaposleni u komunikacijskim, umjetničkim, humanističkim i informatičkim djelatnostima. U tim djelatnostima udio zaposlenih koji su u protekle tri godine promijenili posao kreće se u rasponu od 50 posto u informatičkim djelatnostima pa do 67 posto u komunikacijskim djelatnostima, pokazuje anketa.

S druge strane, posao su u najmanjem broju slučajeva mijenjali zaposleni u preradi hrane, zdravstvu, industriji i ugostiteljstvu te u administraciji. Kod tih zanimanja, prema istraživanju, udjeli radnika koji su dali otkaz kreću se u rasponu od samo 18 posto u preradi hrane pa do 35 posto u administrativnim djelatnostima.

Mnogi u posljednje tri godine promijenili tri ili čak više poslova 

Istraživanje pokazuje i da su se na promjenu posla gotovo podjednako odlučivali i muškarci i žene. Ipak, kod muškaraca je nešto veći postotak zaposlenih koji su odlučili dati otkaz.

Ispitanici koji su u posljednje tri godine dali otkaz u većini slučajeva, 48 posto, promijenili su samo jednog poslodavca.

No, znatan broj promijenio je i dva ili više poslodavaca. Tako je dva posla promijenila gotovo trećina, ili 30 posto, ispitanika. Posao je tri ili više puta promijenila petina ispitanika, odnosno njih 22 posto.

Male plaće samo dio razloga za promjenu posla

Kao glavne razloge davanja otkaza kod starog poslodavca, većina ispitanika, njih 49 posto, navodi premale plaće. No, velik je broj i onih koji su se na promjenu posla odlučili zbog loših međuljudskih odnosa na starom radnom mjestu. Njih je, prema istraživanju, 45 posto.
Puno ispitanika žali se i na nemogućnost profesionalnog napretka ili, pak, kaže da tvrtka nije cijenila njegov doprinos radu i razvoj kompanije. Takvih je u obje kategorije po 42 posto. Na loše uvjete rada žalilo se 41 posto ispitanika koji su dali otkaz, a na zasićenost, odnosno burnout, njih 27 posto.

Već i ti podaci potvrđuju staru tezu da je visina plaće važan, ali nije jedini razlog zbog kojeg radnici odlučuju dati otkaz. S druge strane, podatak koji nam otkriva istraživanje ukazuje na problem kvalitete upravljanja ljudskim resursima u kompanijama, na što stručnjaci sve češće upozoravaju.

Velik broj onih koji su promijenili posao sada žali zbog toga

Unatoč tome, istraživanje portala Moj posao pokazuje da gotovo četvrtina radnika koji su u protekle tri godine dali otkaz, ili njih 23 posto, smatra kako su donijeli krivu odluku. Zbog promjene poslodavca nešto više žale žene nego muškarci, dok po obrazovnoj strukturi veći udio imaju zaposleni sa srednjom stručnom spremom od visokoobrazovanih.

Gotovo dvije trećine, ili 64 posto, ispitanika koji žale zbog davanja otkaza kažu da je to zbog toga što "novi posao nije toliko dobar" kako su se nadali. 

Polovica ispitanika kaže i da im nedostaju bivši kolege, a otprilike jednak broj žali se na loše međuljudske odnose i na novom poslu, kao i na loš menadžment. Mnogi su nezadovoljni i plaćom koju primaju na novom radnom mjestu.

Ipak, gotovo polovica radnika koja žali zbog promjene posla i dalje je na tom poslu. Druga polovica u međuvremenu je ponovno promijenila poslodavca.

Istraživanje pokazuje i da bi se većina onih koji žale zbog promjene posla, njih 60 posto, vratila bivšem poslodavcu kada bi za tako nešto imali prilike.

Gotovo polovica radnika u narednih godinu dana namjerava dati otkaz 

Zanimljivo je i da 45 posto radnika, odnosno gotovo svaki drugi, u idućih godinu dana namjerava dati otkaz.

Davanju otkaza nešto su skloniji muškarci nego žene, ispitanici sa srednjom stručnom spremom i zaposlenici u srednjim godinama života, pokazuje anketa.

I kod prelaska na novi posao najvećem broju kandidata najvažnija je bolja plaća. Kao razlog promjene posla tako nešto, naime, navodi čak 71 posto ispitanika.

No, čak 60 posto ispitanika ističe i da im je važan imidž tvrtke, odnosno žele otići raditi u tvrtku za koju znaju da brine o zaposlenicima. Gotovo polovica ispitanika napominje da su im bitni i drugi financijski uvjeti, poput bonusa, božićnice i regresa.

Svaki treći zaposlenik, odnosno njih 35 posto, kao razlog zbog kojeg bi promijenio poslodavca navodi fleksibilno radno vrijeme. Nešto manje od četvrtine ispitanika, 22 posto, navodi mogućnost rada od kuće, pokazuje istraživanje.