Posljedice rata u Jemenu na inflaciju u EU i eurozoni tek ćemo vidjeti u podacima za siječanj, a mogle bi biti velike
Nakon nekoliko mjeseci slabljenja inflacijskih pritisaka, inflacija je u prosincu u Europskoj uniji i eurozoni ponovno počela rasti.
Kako pokazuju novi podaci eurostatističara, godišnja stopa inflacije u EU u prosincu je iznosila 3,4 posto, što je više nego u studenom, kada je iznosila 3,1 posto.
Inflacijski skok u eurozoni
Još veći inflacijski skok u posljednjem je mjesecu prošle godine zabilježila eurozona. Naime, cijene na malo u zoni eura u prosincu su bile veće za 2,9 posto u odnosu na isti mjesec godinu ranije, dok je prosječna godišnja stopa inflacije u euro bloku u studenom iznosila 2,4 posto, pokazuju podaci Eurostata.
U odnosu na studeni, godišnja stopa inflacije u prosincu se ubrzala u 11 članica EU. Uglavnom je riječ o manjim članicama i o manjem porastu stope inflacije.
Jačanje inflacije u Njemačkoj i Francuskoj
Ipak, zabrinjava što je među njima Njemačka, zemlja s najvećom ekonomijom u zoni eura i EU, u kojoj je stopa inflacije u prosincu zabilježila snažan skok s 2,3 posto u studenom na 3,8 posto.
Jačanje inflacije zabilježila je i Francuska, koja ima drugo po veličini gospodarstvo u eurozoni i EU, no u njoj je rast inflacijskih pritisaka ipak bio puno skromniji nego u Njemačkoj. Naime, godišnja stopa inflacije u toj zemlji porasla je s 3,9 posto, koliko je iznosila u studenom, na 4,1 posto u prosincu.
Usporavanje inflacije u Hrvatskoj
Hrvatska spada među članice u kojima se i u prosincu nastavila smanjivati stopa inflacije, iako znatno sporijim tempom nego prethodnih mjeseci.
Tako je, prema podacima Eurostata, godišnji rast maloprodajnih cijena u Hrvatskoj u prosincu iznosio 5,4 posto, dok je u studenom iznosio 5,5 posto.
Austrija po stopi inflacije pretekla Hrvatsku
Po stopi inflacije, Hrvatska je i u prosincu spadala među članice zone eura s najvećim rastom cijena. Ispred nje je, naime, i dalje Slovačka, s godišnjom stopom inflacije od 6,6 posto u prosincu, te od prošloga mjeseca Austrija, u kojoj su eurostatističari registrirali stopu inflacije u prosincu od 5,7 posto.
Kada je riječ o poretku na inflacijskoj ljestvici EU u cjelini, u prosincu je nastavljen trend promjene pozicije članica. Mađarsku, koja je godinu dana čvrsto držala inflacijski tron u EU, još je u studenom preskočila Češka.
Češka postala inflacijski rekorder u EU, Slovačka i dalje prva u eurozoni
Češka je i u prosincu ostala inflacijski rekorder u EU, s godišnjom stopom inflacije od 7,6 posto. Ipak, i takva stopa inflacije manja je od one koju je Češka registrirala u studenom, kada je iznosila osam posto.
Po dinamici rasta cijena, ispred Mađarske su sada i Rumunjska, u kojoj je godišnja stopa inflacije u prosincu iznosila sedam posto, zatim već spomenuta Slovačka, s inflacijom od 6,6 posto, što je i najveća inflacija u eurozoni, te Poljska, s inflacijom od 6,2 posto, kao i Austrija, u kojoj su cijene na malo, kako smo rekli, u prosincu porasle za 5,7 posto na godišnjoj razini.
Maloprodajne cijene u Hrvatskoj u prosincu za 0,3 posto manje nego u studenom
Hrvatska se u prosincu po dinamici rasta maloprodajnih cijena od 5,4 posto našla na sedmom mjestu inflacijske EU ljestvice. Ispred nje je Mađarska, a iza, sa stopom inflacije od pet posto, Bugarska, sljedeća zemlja koja bi trebala uvesti euro.
Na mjesečnoj razini, odnosno u usporedbi sa studenim, razina maloprodajnih cijena u Hrvatskoj u prosincu je bila za 0,3 posto manja nego u studenom, pokazuju podaci Eurostata.
Najmanja inflacija u EU u Danskoj, a u eurozoni u Belgiji i Italiji
Za razliku od aktualnih inflacijskih rekordera u EU - Češke, Rumunjske i Slovačke, najmanju inflaciju u EU u prosincu je imala Danska, samo 0,4 posto.
Danska je time s trona članice s najmanjom inflacijom maknula Belgiju. No, i u Danskoj je u prosincu došlo do neznatnog ubrzanja inflacijskih kretanja, budući da je u studenom zabilježila rast cijena na godišnjoj razini od 0,3 posto.
Drugu najmanju inflaciju u EU i najmanju u eurozoni u prosincu su imale Belgija i Italija, 0,5 posto na godišnjoj razini. No, i u Belgiji je zabilježen rast cijena u odnosu na studeni, kada je ta zemlja imala pad opće razine cijena od 0,8 posto.
U Italiji je, s druge strane, rast cijena u prosincu donekle usporio. Naime, godišnja stopa inflacije u toj zemlji u studenom je iznosila 0,6 posto. Kako god, Italija ostaje jedna od tri velike članice eurozone i EU s najmanjom inflacijom.
Cijene hrane i usluga glavni generator inflacije
Glavni generator inflacije u EU i eurozoni i u prosincu su bile cijene hrane, pića i duhanskih proizvoda te usluga.
Tako su cijene prehrambenih proizvoda u posljednjem lanjskom mjesecu porasle za 6,1 posto u odnosu na isti mjesec 2022. godine, što je ipak nešto sporiji rast nego u studenom, kada je iznosio 6,9 posto.
Cijene usluga, pak, nastavile su rasti po istoj stopi kao u studenom, četiri posto na godinu.
Pad cijena energenata
S druge strane, cijene energenata nastavile su padati i u prosincu su bile za 6,7 posto manje nego u istom mjesecu godinu ranije. No, i usporavanje rasta cijena energenata u prosincu se smanjilo, o čemu dovoljno govori i podatak da je njihov godišnji pad u studenom iznosio čak 11,5 posto, pokazuju podaci Eurostata.
Iako je početak američkog i britanskog bombardiranja položaja hutista u Jemenu doveo do određenog rasta cijena nafte na svjetskom tržištu, vrijednost "crnoga zlata“ i dalje je pod kontrolom. Stručnjaci su već upozorili da se rast cijena energenata s određenim vremenskim odmakom "prelijeva“ na maloprodajne cijene roba i usluga, pa se i eventualni učinak zasad ograničenog rasta cijena nafte može očekivati tek narednih mjeseci. On će u velikoj mjeri ovisiti o tome hoće li se, kada i na koji način u rat uključiti Iran, o čemu je Euractiv pisao.
Mogući učinci rata u Jemenu
Osim cijena nafte i plina, na kretanje cijena u Europi utjecat će i to hoće li brodovi za prijevoz robe i dalje koristiti morski pravac preko Bab el-Mandeba i Sueza ili će, pak, morati oplovljavati cijeli afrički kontinent. Takav, alternativan pravac prijevoza robe ne samo da poskupljuje troškove, a time i maloprodajne cijene roba, nego prijeti i nestašicama na europskom tržištu, o čemu je Euractiv također pisao.
Drugim riječima, rezultate novog rata na Bliskom istoku vidjet ćemo tek u podacima o inflaciji u siječnju, a koji još nisu dostupni. U ovom trenutku možemo se samo nadati da neće doći do eskalacije sukoba u Jemenu i, općenito, na Bliskom istoku.