Poslovni ljudi u svijetu i dalje najviše strahuju od kibernetičkih napada, a u Hrvatskoj je na prvo mjesto izbio strah od prirodnih katastrofa, pokazuje novi Allianzov barometar rizika
Zbog rata na Bliskom istoku i u Ukrajini, ali i jačanja napetosti između SAD-a i Kine, politički rizici ponovno se na velika vrata vraćaju na popis vodećih opasnosti s kojima se u ovoj godini suočavaju hrvatske i svjetske kompanije.
Kako pokazuje novi barometar rizika, kojeg svake objavljuje Allianz, jedan od vodećih njemačkih osiguravatelja, politički rizici i nasilje skočili su na barometru rizika s 10. mjesta, na kojem su se nalazili lani, na osmo mjesto u ovoj godini.
Dugi rat u Ukrajini i bliskoistočno krvoproliće
Razlog tome, objašnjavaju u Allianzu, na prvom su mjestu rat u Ukrajini, koji će uskoro napuniti dvije godine, i rat između Izraela i Hamasa, koji je nedavno "obilježio“ tri mjeseca trajanja.
No, na rast rizika svakako utječe i krajnje nestabilna situacija na Bliskom istoku općenito, koja je trenutni vrhunac doživjela bombardiranjem hutista u Jemenu od strane SAD-a i Velike Britanije, kao i stalna neizvjesnost oko toga hoće li se Iran, kada i kako uključiti u bliskoistočno krvoproliće.
Isto tako, sve veća napetost u Tajvanskom tjesnacu, u kojem se preko nišana gledaju Kina i Tajvan, a preko Tajvana i SAD, kao i stalne napetosti u odnosima između Pekinga i Washingtona, također povećavaju politički rizik u svijetu.
Strah od izbornog cunamija
Cijelu priču dodatno usložnjava činjenica da je 2024. izborna godina diljem svijeta.
U Hrvatskoj će se ove godine, podsjetimo, održati čak tri izborna ciklusa - za Europski parlament, Sabor i predsjednika države.
Naravno, izbori za Europski parlament se održavaju na razini cijele Europske unije, a ne samo u Hrvatskoj. Nakon njih slijedi izbor nove Europske komisije.
Također, izbori će se u ovoj godini održati i u Rusiji, Indiji, Ujedinjenom Kraljevstvu i SAD-u, da nabrojimo samo neke od najvažnijih. Jasno je da bi ishod tih izbora u velikoj mjeri mogao promijeniti ionako napeto ozračje u svijetu, a time i uvjete poslovanja.
"Nezadovoljstvo mogućim ishodima, zajedno s općom ekonomskom neizvjesnošću, visokim troškovima života i rastućim količinama dezinformacija, potaknutim društvenim medijima, znači da se očekuje povećanje društvene polarizacije, što će izazvati više društvenih nemira u mnogim zemljama“, upozoravaju u Allianzu.
Politički rizici ove godine rame uz rame s energetskom krizom i klimatskim promjenama
Kako god, u ovogodišnjem istraživanju rizika s kojima se suočavaju kompanije u svijetu, politički rizici i nasilje dobili su 14 posto glasova ispitanika, čime je taj rizik, kako smo već rekli, izbio na osmo mjesto na ljestvici 10 najvećih rizika za poslovanje. Lani je s 13 posto glasova bio na 10. mjestu.
Rastući trend opasnosti od političkih rizika izražen je i u Hrvatskoj, i to možda čak i više nego drugdje u svijetu. Istraživanje Allianza tako pokazuje da 16 posto poslovnih ljudi u našoj zemlji ukazuje na opasnost od tih rizika u njihovu poslovanju u 2024. godini.
Po tome, politički rizici dijele sedmo mjesto na ljestvici top 10 rizika za poslovanje u Hrvatskoj u ovoj godini, jednako kao energetska kriza i klimatske promjene. Lani političkih rizika nije ni bilo među 10 najvećih rizika poslovanja u Hrvatskoj, pokazuje istraživanje Allianza.
Sve veći strah od kibernetičkih napada
U svjetskom biznisu, inače, i u ovoj je godini na prvom mjestu opasnost od kibernetičkih napada, do kojih strahuje 36 posto ispitanika, odnosno dva postotna boda više nego lani.
U svjetskim kompanijama, među ostalim, strahuju od cyber kriminala, povrede podataka, rušenja informacijskih sustava, online krađa i ucjenjivačkog softvera.
I u hrvatskom poslovnom sektoru, pokazuje Allianzov barometar rizika, kibernetički napadi su visoko pozicionirani na popisu strahova, iako znatno manje nego u ostatku svijeta. Kod nas su, naime, tek na četvrtom mjestu, isto kao i prošle godine.
Ipak, i u Hrvatskoj raste strah od cyber napada. Dok je lani na njih upozoravalo 29 posto ispitanika, u ovoj godini od njih strahuje 30 posto ispitanih poslovnih ljudi.
U Hrvatskoj znatno porastao strah od prirodnih katastrofa
Prvo mjesto na listi strahova s kojima se suočava poslovna zajednica u Hrvatskoj ove godine pripada prirodnim katastrofama, od kojih strahuje čak 51 posto ispitanika. Lani je od ekstremnih prirodnih događaja, poput oluja, poplava, suša, požara i potresa, strahovalo "samo“ 38 posto ispitanika, po čemu je taj rizik bio na drugom mjestu na popisu poslovnih rizika, iza makroekonomskih izazova.
Takva promjena ne čudi, s obzirom na to da su Hrvatsku lani usred ljeta pogodile katastrofalne oluje, koje su nanijele znatne štete na imovini. Oluja je pogodila i Zagreb, u kojem su se stabla rušila na ulice i ceste, a od koje je poginulo nekoliko ljudi.
I u 2023. godini smo se suočili s požarima, posebno na obali. Što se potresa tiče, dovoljno je podsjetiti da smo 2020. godine imali dva snažna potresa koja su pogodila Zagreb i okolicu te Baniju.
"U prošloj godini svjedočili smo katastrofalnim vremenskim nepogodama koje su posljedica klimatskih promjena, a predstavljaju značajan rizik za poslovanje brojnih kompanija diljem Hrvatske“, ocjenjuje predsjednica Uprave Allianz Hrvatska Marijana Jakovac.
Popisi strahova slični u Hrvatskoj i ostatku svijeta
Iako su im, općenito gledano, popisi strahova isti, globalne i hrvatske kompanije ne pridaju istu važnost rizicima s kojima se suočavaju.
Tako su na svjetskoj ljestvici rizika na drugom mjestu strahovi od prekida poslovanja, primjerice, zbog narušenih opskrbnih lanaca, dok su prirodne katastrofe na trećem mjestu.
Strah od nedostatka radnika u svijetu se smanjuje, a u Hrvatskoj raste
U Hrvatskoj drugo mjesto zauzimaju makroekonomski čimbenici, posebno inflacija. Strah od inflacije mjesto dijeli s nedostatkom radne snage.
Inače, upravo je nedostatak radnika kao rizik u poslovanju doslovno eksplodirao u odnosu na prethodnu godinu. U 2023. je, naime, na taj problem ukazivalo 17 posto hrvatskih poslovnih ljudi, što je problem manjka radnika svrstavalo na šesto mjesto. Broj poslovnih ljudi koji strahuju od nedostatka radne snage u međuvremenu se gotovo udvostručio i sada na njega ukazuje 32 posto ispitanika te je jedan od vodećih rizika u poslovanju.
Manjak radnika velik je problem i u ostatku svijeta, ali tamo se značaj tog problema ipak polako smanjuje.
Naime, na svjetskoj listi top 10 rizika taj je problem sada na 10. mjestu, a na njega ukazuje 12 posto ispitanika. Lani je na taj problem ukazivalo 14 posto ispitanika, po čemu je zauzimao osmo mjesto, pokazuje Allianzov barometar rizika.
Velik strah od inflacije i protekcionizma u svjetskoj trgovini
"Inflaciju hrvatske tvrtke i dalje prepoznaju kao rizik s kojim bi se mogle suočavati, unatoč tome što u ostatku svijeta stope inflacije počinju jenjavati, a manjak radne snage i kvalificiranih radnika postaju veći i opasniji rizik s kojima se susreću kompanije u gotovo svim industrijama diljem Hrvatske“, poručuje Jakovac.
U priopćenju Allianza pritom se posebno ukazuje na nedostatak IT stručnjaka.
Od ostalih problema na koje ukazuje svjetska poslovna zajednica vrijedi spomenuti promjene u regulativi, koje su posljedica rasta protekcionizma u svjetskoj trgovini, kao i strahovi od požara i eksplozija. Velik su rizik i promjene koje se događaju na samom tržištu.
Iste strahove iskazuju i poslovni ljudi u Hrvatskoj. No, njima je strah od protekcionizma i promjena u regulaciji na posljednjem, 10. mjestu, proizlazi iz rezultata novog Allianzovog barometra rizika.
U istraživanju sudjelovali direktori iz 92 zemlje
U Allianzovom istraživanju, na temelju kojeg je sastavljen barometar rizika za ovu godinu, sudjelovalo je 3059 stručnjaka, mahom direktora i stručnjaka za upravljanje rizikom, iz 92 zemlje i teritorija.
Ovogodišnje Allianzovo istraživanje objavljeno je 13. put.