Analitičari kažu da opasnost od 'crnog scenarija' postoji, ali samo ako se u rat uključi i Iran, dok će, u protivnom, sve ostati na ograničenoj vojnoj akciji

Tako su, prema podacima sa svjetskih burzi koje je objavio Reuters, cijene sirove nafte u petak porasle za oko četiri posto, pa se tijekom dana barelom Brenta, nafte iz Sjevernog mora, trgovalo po cijeni od 80,52 američkih dolara. Poskupila je i američka nafta, pa se barelom WTI-ja trgovalo po cijeni od gotovo 75 dolara.

Strah ulagača od problema s opskrbom Europe naftom

No, već tijekom dana cijene sirove nafte počele su padati. U trenutku pisanja ovog teksta, barel Brenta je, prema dostupnim podacima, koštao 78,68 dolara, dok je barel WTI-ja koštao 73,37 dolara.

Naravno, uzrok rastu cijena nafte bio je strah ulagača da će novi sukob na Bliskom istoku potrajati i da će doći do problema u opskrbi europskog tržišta naftom.

Naime, tankeri koji prevoze naftu, umjesto tradicionalne rute preko Adenskog zaljeva, Bab el-Mandeba i Sueskog kanala, moraju koristiti znatno duži morski put oko Afrike. Posljedica toga moglo bi biti ne samo poskupljenje nafte, već i poremećaji u opskrbi tim i drugim energentima, kao i drugim robama, posebno onima koje uvozimo iz Kine.

Ograničena akcija nosi i ograničene posljedice za svjetsko gospodarstvo

Ipak, dio analitičara vjeruje da se neće dogoditi takav crni scenarij. Ekonomski analitičar Damir Novotny kaže kako u bombardiranju Huta u Jemenu od strane SAD-a i Velike Britanije ne treba gledati eskalaciju bliskoistočnog sukoba, već pojedinačnu akciju ograničenog roka trajanja. Sukladno tome, dodaje, ni posljedice po svjetsko gospodarstvo ne bi trebale biti prevelike.

"SAD i Velika Britanija su reagirali na gusarske napade na komercijalne brodove u Crvenom moru, a iza tih gusara stoji Iran. Točno je da je situacija prilično napeta, ali ne očekujem da će doći do eskalacije koja bi se prelila u divljanje cijena nafte i visoku inflaciju. I reakcije tržišta su dosad bile prilično umjerene“, ocjenjuje Novotny za Euractiv.

Potražnja za naftom slaba zbog usporavanja gospodarskog rasta

Dodaje kako su skladišta nafte u svijetu dobro popunjena. Osim toga, javna je tajna da svjetskim morima plovi "crna flota“ koja na Zapad prevozi uglavnom sankcioniranu rusku i iransku naftu.

S druge strane, potražnja za naftom u ovom je trenutku razmjerno slaba, i to ponajprije zbog usporavanja svjetskoga gospodarstva. To se posebno odnosi na Kinu, "tvornicu svijeta“, u kojoj je rast gospodarstva znatno usporio, te na Njemačku, najveću europsku ekonomiju, koja je na rubu recesije.

Sve to, ističe Novotny, ne govori u prilog novog divljanja cijena nafte, a time ni pokretanja nove inflacijske spirale.

Ipak, puno će toga ovisiti o geopolitici. Konkretno, o tome hoće li se u rat uključiti Iran, koji i stoji iza Hutija u Jemenu. Takav bi scenarij, slaže se Novotny, predstavljao posve drugu priču.

Ulazak Irana u rat bio bi scenarij iz pakla 

Na to upozorava i stručnjak za energetiku Davor Štern, koji kaže da bi iranski ulazak u rat bio scenarij iz pakla. Naime, osim što je Iran sam po sebi veliki izvoznik nafte, problem je i što ima mogućnost zatvaranja Hormuškog tjesnaca, uskog pomorskog prolaza koji naftom bogate zemlje Perzijskog zaljeva spaja s otvorenim morem.

Službene procjene govore da preko Hormuza dnevno prođe više od 20 milijuna barela "crnoga zlata“. To je otprilike petina ukupne potrošnje nafte u svijetu, što Hormuškom tjesnacu u svijetu energetike daje nezamjenjiv značaj.

Osim nafte, preko tog tjesnaca se izvozi i ukapljeni prirodni plin (LNG) iz Katara, jednog od najvećih izvoznika plina u svijetu. Zatvaranje Hormuza značilo bi i da Europa ostaje bez dobrog dijela plina koji koristi, što bi opet dovelo do divljanja cijena tog energenta.

U rukama Irana više aduta

No, Hormuz nije jedini iranski adut u cijeloj priči. Naime, zatvaranje za brodski promet Bab el-Mandeba, koji Adenski zaljev povezuje s Crvenim morem i Sueskim kanalom, a u kojem proiranski Huti već mjesecima napadaju brodove, u praksi znači i zatvaranje Sueskog kanala, budući da do njega neće biti moguće doći.

Uzme li se u obzir da preko Sueza dnevno, prema dostupnim podacima, prođe oko 2,8 milijuna barela sirove nafte dnevno, ali i ogromne količine druge robe i sirovina kojima se Europa opskrbljuje iz Azije, dijela Afrike i Australije, jasno je da bi učinak takvog scenarija bio poguban za Europu.

"Ako dođe do eskalacije sukoba, možemo očekivati ono najgore. Zatvori li se Bab el-Mandeb, zatvara se i Suez, a cijena barela nafte mogla bi doći i do 100 dolara. Kada je riječ o LNG-ju, teško je predvidjeti, no jasno je da bi i on u tom slučaju poskupio“, ističe Štern za Euractiv.

Opasnost od inflacije

Napominje kako bi posljedica takvog energetskog šoka bila visoka inflacija, ali i oskudice. Ne samo zato što bi cijene energenata, zbog otežanog transporta, znatno poskupile, nego i zato što mnogih roba, uključujući i energente, možda neće ni biti.

"To bi bila realizacija najgoreg scenarija“, poručuje Štern, dodajući kako se možemo jedino nadati da do njega neće doći.

I u Londonu se pripremaju za 'crni scenarij'

Koliko je situacija napeta i kolika je opasnost u zraku dovoljno govori i informacija koju je objavio Reuters, prema kojoj se vlada Rishija Sunaka priprema za scenarij da cijena barela nafte poraste za 10 dolara.

Prema tom scenariju vlade u Londonu, cijene plina mogle bi poskupjeti i do 25 posto.

'Odgovor na napade Huta na brodove'

Podsjetimo, u noći s četvrtka na petak američki i britanski zrakoplovi, brodovi i podmornice napali su ciljeve u Jemenu koje drže proiranski Huti.

Zrakoplovi su prema Jemenu polijetali iz britanskih baza na Cipru. Na udaru su im se našli ciljevi u jemenskoj prijestolnici Sani, kao i diljem te zemlje na jugozapadu Arapskog poluotoka. Huti, inače, kontroliraju velik dio Jemena.

Podršku SAD-u i Velikoj Britaniji dale su Australija, Kanada, Nizozemska i Bahrein, a naknadno i Danska.

Izvor: Eric Farrelly / Alamy / Alamy / Profimedia

"Ovi udari izravan su odgovor na napade Hutija bez presedana na međunarodna pomorska plovila u Crvenom moru, uključujući tu i korištenje protubrodskih balističkih projektila po prvi put u povijesti", poručio je američki predsjednik Joe Biden u pisanoj izjavi koju je objavila Bijela kuća.

Huti prijete napadima na američke ciljeve u svijetu

Napad na Hutije u Jemenu naišao je na osudu Rusije, koja je zatražila hitnu sjednicu Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda, kao i Irana.

U samom Jemenu izbili su masovni prosvjedi. Prosvjednici u Sani gazili su i palili američke i izraelske zastave.

Izvor: MOHAMMED HUWAIS / AFP / Profimedia

"SAD je sotona“, uzvikivali su.

Politički čelnici Hutija, ali i drugih militantnih skupina na Bliskom istoku, zaprijetili su da će im se na meti naći američki ciljevi u svijetu.

Nove podjele među članicama NATO-a

No, čini se da je i novi rat na Bliskom istoku - ili samo vojna akcija, vidjet ćemo narednih dana - izazvao podjele među saveznicima.

Tako su, primjerice, Italija i Španjolska kazale da neće sudjelovati u operaciji u Jemenu, a od akcije SAD-a i Velike Britanije distancirala se i Turska. Sve tri zemlje su, inače, članice NATO-a.

Suzdržana reakcija Saudijske Arabije

S druge strane, Saudijska Arabija je samo pozvala na "suzdržanost“ i zatražila da se spriječi eskalacija rata. Tako mlaku reakciju Rijada na rat u neposrednom susjedstvu valja promatrati kroz prizmu saudijske uključenosti u građanski rat u Jemenu, ali na strani vlade koja ratuje s Hutijima.

Također, saudijsku reakciju treba promatrati u kontekstu rivalstva s Iranom, koji podupire Hute.

Jemen duboko podijeljen po vjerskim linijama

Jemen je duboko podijeljena zemlja po vjerskim linijama. Nakon ujedinjena Sjevernog i Južnog Jemena 1990. godine, suniti su postali većinsko stanovništvo u ujedinjenoj državi i čine, prema dostupnim podacima, oko 55 posto stanovništva.

No, na sjeveru zemlje i dalje dominira šijitsko stanovništvo. Udio šijita u ukupnoj jemenskoj populaciji je oko 45 posto, a na sjeveru su većina.

Izvor: AFP / AFP / Profimedia

Jemenski suniti tradicionalno gledaju prema Saudijskoj Arabiji, kolijevci sunitskog islama. Šijiti su, međutim, orijentirani prema Iranu, domovini šijitskog islama.

Ista religijska podjela jedan je od razloga sporova između Saudijske Arabije i Irana. Drugi razlog netrpeljivosti između Rijada i Teherana je puno praktičnije naravi i svodi se na borbu za utjecaj u regiji.

Rat Irana i Saudijske Arabije na teritoriju Jemena

Rivalstvo Saudijske Arabije i Irana zakompliciralo je i teško stanje u Jemenu. U rujnu 2014. pokret šijitskih Hutija zauzeo je prijestolnicu Sanu i najveći dio bivšeg Sjevernog Jemena, u čemu uživa potporu Irana. Sunitske militantne skupine zauzele su, pak, jug zemlje, u čemu uživaju podršku Saudijske Arabije.

Izvor: MOHAMMED HUWAIS / AFP / Profimedia

Jemen je i danas na terenu podijeljen. U zemlji postoje dvije suprotstavljene vlade - jedna u Sani i druga u Adenu, glavnom gradu nekadašnjeg Južnog Jemena. S obzirom na vjerske podjele u zemlji, moglo bi se reći da je vlada u Sani šijitska, a ona u Adenu sunitska, iako političku podjelu u toj zemlji ne treba promatrati isključivo kroz vjerske naočale.

Sam građanski rat u Jemenu uobičajeno se smatra posredničkim ratom, u kojem snage zapravo odmjeravaju Iran i Saudijska Arabija, dok su razne lokalne militantne skupine samo izvršitelji želja i planova Teherana i Rijada. Jemenski građanski rat je doveo i do snažnog rasta terorizma.

Jedna od najsiromašnijih zemalja na svijetu

Jemen, inače, spada među najsiromašnije zemlje svijeta. Za razliku od ostalih zemalja Arapskog poluotoka, koje su se obogatile na velikim nalazištima nafte i plina, Jemen ne raspolaže tako velikim naftnim i plinskim resursima.

Velik broj stanovnika Jemena i dalje živi od poljoprivrede i ribarstva. Prije izbijanja građanskog rata, u Jemenu se razvijao i turizam, ali sada ta djelatnost postoji još samo u tragovima.

BDP Jemena manji od onog u BiH, BDP po stanovniku manji nego u Somaliji

Prema podacima Međunarodnog monetarnog fonda (MMF), ukupan je bruto domaći proizvod (BDP) Jemena, zemlje s gotovo 35 milijuna stanovnika, u 2022. godini iznosio samo oko 23,5 milijarde dolara. To je manji BDP od, primjerice, onog u Bosni i Hercegovini, zemlji s deset puta manje stanovnika nego što ih ima Jemen.

BDP po stanovniku u Jemenu 2022. je, također prema podacima MMF-a, iznosio samo oko 707 dolara. To je manji BDP per capita čak i od onog kojeg ima Somalija, a koji je 2022., prema podacima međunarodnih institucija, iznosio oko 800 dolara.

Siromašna zemlja na važnom geografskom položaju

Unatoč siromaštvu i malom značaju za svjetsku ekonomiju, sukob u Jemenu zaokuplja pozornost svijeta. Razlog tome je, s jedne strane, proxy sukob Irana i Saudijke Arabije u toj zemlji, a drugi činjenica da se Jemen nalazi na jednom od najvažnijih morskih puteva u svijetu.

Upravo je taj geografski značaj Jemena i sada u fokusu. Jemenski Huti od izbijanja rata između Izraela i Hamasa, militantne skupine koju također podržava Iran, napadaju brodove koji prolaze kroz Crveno more, tvrdeći kako žele zaustaviti njihovu plovidbu prema Izraelu ili iz Izraela, iako velik broj brodova koji su napali nije imao nikakve veze s Izraelom.

Unatoč tome, zbog njihovih napada na komercijalne brodove, a sada i američko-britanske vojne akcije, u pitanje dolazi sigurnost opskrbe Europe ne samo energentima, nego i ostalim robama. Kao opasnost u zraku visi i mogućnost ubrzanja inflacije s kojom Europa muku muči još od završetka koronakrize i potom izbijanja rusko-ukrajinskog rata.