Godišnja stopa inflacije u Hrvatskoj je u prosincu, prema podacima DZS-a, iznosila 4,5 posto, dok je prema podacima Eurostata iznosila 5,4 posto, gotovo dvostruko više nego u zoni eura

Prema prvim procjenama državne statistike, stopa inflacije u prosincu 2023. iznosila je 4,5 posto u odnosu na isti mjesec godinu ranije.

I blagdanska potrošnja potakla rast cijena

To je neznatno manje nego u studenom, kada je godišnja stopa inflacije iznosila 4,7 posto.

Prosinac je, inače, četvrti mjesec zaredom u kojem se smanjuje stopa inflacije na godišnjoj razini. Otkako je u kolovozu je Državni zavod za statistiku (DZS) registrirao godišnju stopu inflacije od 7,8 posto, što je bio prvi inflacijski skok nakon studenoga 2022. godine, stopa inflacije smanjivala se iz mjeseca u mjesec. Tako je u rujnu godišnja stopa inflacije usporila na 6,7 posto, u listopadu na 5,8 posto, a u studenom prošle godine na 4,7 posto, pokazuju podaci DZS-a.

Niz je nastavljen i u prosincu, ali smanjenje rasta cijena bilo je znatno manje nego ranijih mjeseci, što se vjerojatno može povezati i s tradicionalnom blagdanskom potrošnjom u Hrvatskoj. 

U prosincu 2023. najmanja inflacija u Hrvatskoj u više od dvije godine

Dodajmo ovome i kako je godišnja stopa inflacije u prosincu bila najmanja još od listopada 2021. godine.

Tada je, prema podacima DZS-a, u Hrvatskoj zabilježena stopa inflacije od 3,8 posto na godišnjoj razini.

Rast cijena u Hrvatskoj dvostruko veći od onoga u eurozoni

Unatoč nastavku usporavanja inflacijskih kretanja u Hrvatskoj i u prosincu, maloprodajne cijene u našoj zemlji i dalje rastu znatno brže od prosjeka eurozone.

Naime, kako pokazuju prve procjene Eurostata, godišnja stopa inflacije u eurozoni u prosincu prošle godine iznosila je 2,9 posto. Istodobno, prema preliminarnim procjenama eurostatističara, u Hrvatskoj je iznosila 5,4 posto, što je gotovo dvostruko više.

Ovdje valja upozoriti kako DZS i Eurostat ne koriste istu metodologiju za izračun inflacije. U DZS-u, naime, koriste indeks potrošačkih cijena, koji se smatra dobrim pokazateljem inflacijskih kretanja na razini države, dok Eurostat koristi harmoniziranih indeks potrošačkih cijena, koji je dobar za usporedbu među zemljama, u ovom slučaju, među članicama eurozone.

Po inflaciji nas u prosincu pretekla Austrija

Ta usporedba, međutim, pokazuje da je Hrvatska i dalje pri samom inflacijskom vrhu eurozone. No, za razliku od ranijih mjeseci, kada je Hrvatska bila druga po inflacijskoj dinamici u zoni eura, iza Slovačke, u prosincu nas je po dinamici rasta maloprodajnih cijena pretekla Austrija.

Tako je godišnja stopa inflacije u Slovačkoj u prosincu iznosila 6,6 posto, što je nešto manje nego u studenom, kada je inflacija u toj zemlji iznosila 6,9 posto. U Austriji je, s druge strane, stopa inflacije u prosincu bila veća nego u studenom, te je iznosila 5,7 posto, dok su u studenom cijene na malo u toj zemlji rasle po prosječnoj stopi od 4,9 posto.

Hrvatska je, kao i Slovačka, u prosincu zabilježila usporavanje inflacijskih pritisaka i po metodologiji koju koristi Eurostat. No, to je usporavanje bilo vrlo malo. Naime, prosječna godišnja stopa rasta maloprodajnih cijena u Hrvatskoj je u studenom iznosila 5,5 posto, što je samo za 0,1 postotni bod više nego u prosincu.

U prosincu u eurozoni ubrzanje rasta cijena

Kada je riječ o eurozoni u cjelini, dio koje je od 1. siječnja prošle godine i Hrvatska, godišnja stopa inflacije u prosincu je bila zamjetno veća nego u studenom i iznosila je, kako smo već rekli, 2,9 posto.

U studenom je, pak, godišnja stopa inflacije u zoni eura iznosila 2,4 posto.

Najmanja inflacija u Belgiji i Italiji

Najveću inflaciju u zoni eura u prosincu su imale već spomenute Slovačka i Austrija te Hrvatska. S druge strane, najmanju stopu inflacije, samo 0,5 posto na godišnjoj razini, imale su Belgija i Italija.

Ako u obzir uzmemo tri najveće članice eurozone, onda je među njima Italija imala najmanju inflaciju i u prosincu.

Inflacija u Njemačkoj i Francuskoj bila je veća od one u Italiji. Tako je godišnja stopa inflacije u Njemačkoj u prosincu iznosila 3,8 posto, dok je u Francuskoj bila najviša i iznosila je 4,1 posto, pokazuju preliminarni podaci Eurostata.

Glavni generatori inflacije cijene hrane i usluga

Kao i do sada, glavni generator inflacije i u eurozoni i u Hrvatskoj su cijene hrane.

Prema podacima Eurostata, cijene hrane, pića i alkoholnih proizvoda u prosincu su u eurozoni bile za 6,1 posto više nego u istom mjesecu 2022. godine.

Podaci DZS-a pokazuju da su cijene hrane, pića i duhanskih proizvoda u Hrvatskoj u prosincu porasle nešto više od prosjeka na razini zone eura, odnosno za 6,3 posto.

Znatan rast cijena nastavljen je i u sektoru usluga. Tako su cijene usluga u eurozoni u prosincu bile za četiri posto više nego u prosincu 2022. godine. Istodobno, cijene usluga u Hrvatskoj porasle su za 6,3 posto, pokazuju podaci Eurostata i DZS-a.

S druge strane, nastavlja se pad cijena energenata. Prema podacima Eurostata, cijene energenata u prosincu su u eurozoni bile za 6,7 posto manje nego u prosincu godinu ranije. U Hrvatskoj su, pak, u istom razdoblju cijene energenata pale samo za 0,6 posto, pokazuju podaci državne statistike.

Inflacijski prosjek u 2023. godini u Hrvatskoj 8 posto

Kada je riječ o cijeloj 2023. godini, prvi podaci DZS-a pokazuju da je prosječna godišnja stopa inflacije iznosila osam posto.

U komentaru koji je objavila Hrvatska narodna banka (HNB), koja koristi Eurostatov harmonizirani indeks potrošačkih cijena, stopa inflacije u Hrvatskoj na razini cijele 2023. godine procjenjuje se na 8,4 posto. U središnjoj banci pritom ističu kako je to manje nego u 2022., kada je prosječna stopa inflacije iznosila 10,7 posto.

Prognozirana stopa inflacije u 2024. godini 4 posto

"Nakon 8,4 posto ostvarenih u 2023. godini, u 2024. se očekuje nastavak usporavanja inflacije te bi ona mogla iznositi četiri posto na razini cijele 2024. godine“, ističe se u komentaru HNB-a od petka.

Dodaje se kako se očekuje smanjenje dinamike rasta cijena svih komponenata, a posebno hrane.

I u Hrvatskoj udruzi poslodavaca (HUP) očekuju jenjavanje inflacijskih pritisaka u ovoj godini. Njihova je procjena da će stopa inflacije do ljeta pasti na tri posto.

"Nakon prosječne stope inflacije od osam posto u ovoj godini, u 2024. očekujemo prosječnu stopu inflacije na razini od oko četiri posto. Inflacija će i dalje biti nešto viša od prosječne stope u europodručju, i sto s obzirom na relativno snažniji rast usluga“, ističe se u komentaru HUP-a.

Ipak, u HUP-u ističu kako sve to ne znači da je inflacija obuzdana, s obzirom na nastavak rasta plaća.

'Inflacija bi ove godine mogla biti i veća zbog geopolitičkih napetosti'

Makroekonomisti Raiffeisena nešto su optimističniji pa u ovoj godini očekuju prosječan rast maloprodajnih cijena od 3,3 posto. Upozoravaju, međutim, i na brojne rizike za daljnje kretanje cijena roba i usluga.

"Rizici da inflacija bude viša od predviđene su raznoliki, a uključuju geopolitičke nestabilnosti i klimatske nepogode. S druge strane, potencijalni učinak restriktivne monetarne politike na već prigušene gospodarske aktivnosti rizik je da inflacija bude i niža od prognozirane. Impuls fiskalne politike, odnosno intenzitet iščezavanja fiskalnih mjera donesenih radi viših troškova energije i hrane također će imati određeni utjecaj na inflaciju“, zaključuje se u komentaru Raiffeisena o inflaciji.