Istraživanje koje je proveo Deloitte među pripadnicima generacija Y i Z pokazalo je da su stavovi i ponašanje mlađih generacija na poslu velik izazov za poslodavce
Stavovi, ponašanje i očekivanja mlađih generacija na tržištu rada znatno se razlikuju od karakteristika starijih generacija, a pandemija koronavirusa dodatno je udaljila mlađe radnike od starijih kolega, proizlazi iz rezultata istraživanja koje je provela konzultantska kuća Deloitte.
Istraživanje Deloittea pokazalo je, naime, da mlađe generacije, odnosno generacija Y ili milenijalci, i generacija Z preferiraju fleksibilan način rada, što uključuje i poslove s nepunim radnim vremenom, ali i žele bolju ravnotežu između poslovnog i privatnog života.
Nadalje, nove su generacije ekološki svjesnije od starijih i ne ustručavaju se odbijati rad za poslodavca za kojeg smatraju da ne dijeli njihove vrijednosti oko ključnih društvenih pitanja.
Žele ravnotežu privatnog i poslovnog života
Istraživanje je Deloitte nedavno proveo na uzorku od 22.000 ispitanika iz 44 zemlje. Obuhvatilo je pripadnike generacije Y, koji su rođeni od početka 80-ih pa do sredine 90-ih godina prošlog stoljeća, kao i pripadnike generacije Z, koji su rođeni od sredine 90-ih godina nadalje.
"Pripadnici generacije Z i milenijalci nastoje postići bolju ravnotežu između posla i privatnog života. Potiču ih vrijednosti, zabrinuti su za okoliš, stanje u svijetu i budućnost koju vide pred sobom. Traže poslodavce koji im mogu pomoći i omogućiti postizanje uspjeha i ostvarenje svog doprinosa", ocijenio je Gordan Kožulj, direktor u Deloitteovom odljelu poslovnog savjetovanja.
Dodao je kako će organizacije koje aktivno slušaju mlađe generacije i pomažu u rješavanju njihovih potreba i briga poboljšati otpornost poslovanja.
Mlađe generacije zantno povezanije sa svijetom
I Mitja Ružojčić, viši asistent na Odsjeku za psihologiju na zagrebačkom Filozofskom fakultetu, koji se bavi i psihologijom rada, kaže da dostupna istraživanja pokazuju da postoje razlike u ponašanju ponajprije generacije Z na tržištu rada u odnosu na ranije rođene generacije.
"Razlike kod generacije Z mogu se objasniti drukčijim društvenim okolnostima u kojima je ona odrasla, poput interneta i, općenito, suvremene tehnike i komunikacija. Ta je generacija puno povezanija sa svijetom zbog interneta. Moglo bi se reći i da je sklonija promjenama posla", ističe Ružojčić za Euractiv.
S druge strane, dodaje, istraživanja pokazuju da se milenijalci na tržištu rada ipak u manjoj mjeri razlikuju od starijih generacija. Naravno, to ne znači da razlika nema, a njih potvrđuje i istraživanje Deloittea.
Preferiraju rad na daljinu
Jedna od glavnih karakteristika mlađih generacija na tržištu rada je da žele fleksibilnost u pogledu mjesta rada i radnog vremena. Drugim riječima, mlađe generacije, u načelu, ne žele posao s fiksnim radnim vremenom i radom u uredu, već preferiraju rad na daljinu ili hibridni način rada, kao što preferiraju i radno vrijeme koje se mijenja i koje ovisi o obavljanju određenog zadatka, pokazuje istraživanje.
Skloniji su i prihvaćanju dodatnih poslova ili radu na više poslova s nepotpunim radnim vremenom, a često traže i skraćeni, četverodnevni radni tjedan.
Iako poslodavcima priznaju napredak koji su napravili posljednjih godina u uvjetima rada, mladi ispitanici smatraju da još ima prostora za napredak, proizlazi iz istraživanja.
Žive od plaće do plaće
Unatoč tome, i kod mladih generacija vlada velik strah od neizvjesnih financija. Štoviše, dvije trećine milenijalaca i tri petine pripadnika generacije Z strahuje da će se ekonomsko stanje u njihovoj zemlji pogoršati ili, u najboljem slučaju, ostati isto u narednih godinu dana. Posljedica toga bit će, ističu u istraživanju, i nemogućnost traženja povišice ili unapređenja na poslu ili će tako nešto barem biti znatno otežano. Zbog toga, pokazuje istraživanje, bit će im teže kupiti stan ili kuću ili zasnovati obitelj.
"Pripadnici generacije Z i milenijalci i dalje navode troškove života kao svoju najveću društvenu brigu, ispred nezaposlenosti i klimatskih promjena. Više od polovice pripadnika generacije Z (51 posto) i milenijalaca (52 posto) kažu kako žive 'od plaće do plaće'", navodi se u rezultatima istraživanja Deloittea.
Rade više poslova
Vrijedi istaknuti i kako su se mnogi pripadnici generacija Y i Z, uz primarni posao koji obavljaju, zaposlili na još nekom dodatnom ili honorarnom poslu. Takvih je kod generacije Z 46 posto, a kod generacije Y 37 posto. Kao razlog navode "nemogućnost krpanja kraja s krajem" bez obavljanja dodatnog posla.
Uglavnom je riječ o poslovima prodaje roba ili usluga na internetu ili o obavljanju kratkoročnih honorarnih poslova, poput dostave hrane, kao i o radu na društvenim mrežama.
Stalni stres
Zabrinutost budi i podatak da je velik broj mladih pod konstantnim stresom. Naime, gotovo polovica pripadnika generacije Z, odnosno njih 46 posto, i dvije petine generacije Y, odnosno njih 39 posto, kažu da su pod stresom cijelo vrijeme ili većinu vremena.
Pritom valja naglasiti kako je razina stresa veća kod žena, pripadnika LGBT+ zajednice, etničkih manjina i osoba s invaliditetom.
Na takvu razinu stresa utječe stanje osobnih financija i veliko opterećenje na poslu kojeg sve više mladih nosi kući. Česti su i slučajevi sagorijevanja na poslu. Posljedica toga je i da se mnogi pripadnici generacija Y i Z osjećaju usamljeno i nedovoljno uspješno, pokazuje istraživanje.
Ne žele raditi za poslodavce koji ne dijele njihove vrijednosti
Unatoč tome, za razliku od starijih generacija, mlađe generacije imaju definirane stavove o brojnim društvenim pitanjima i drže se svojih načela. Tako je istraživanje pokazalo da je gotovo 40 posto ispitanika odbilo radne zadatke zbog etičkih pitanja i dilema, dok je više od trećine ispitanika odbilo poslodavce za koje smatraju da nisu u skladu s njihovim vrijednostima.
"Otprilike polovica pripadnika generacije Z i milenijalaca izjavilo je kako vrše pritisak na svoje tvrtke da poduzmu korake u vezi s klimatološkim promjenama, ali manje od jednog od šest ispitanika osjeća se sposobnim utjecati na aktivnosti svoje organizacije usmjerene na održivost", upozorava se u istraživanju Deloittea.
"Za poslodavce je ključno razumjeti ove generacije i nastaviti napredovati u rješavanju izazova koji su im najvažniji. To neće pomoći samo u povećanju produktivnosti i zadržavanju talenata, već će, u konačnici, izgraditi povjerenje i vrijednost za tvrtku u širem društvenom smislu", zaključila je Andreja Nikšić, voditeljica ljudskih potencijala u Deloitteu.