Europska komisija upozorila je Hrvatsku da mora poraditi na usklađivanju poslovnog i privatnog života zaposlenih, a stručnjaci su za Euractiv identificirali skupine zaposlenih koje najteže postižu balans između radnog i privatnog života

Iz Bruxellesa su, naime, u Zagreb poslali "obrazloženo mišljenje" jer ih hrvatske vlasti nisu obavijestile o mjerama koje su poduzele kako bi u potpunosti u nacionalno zakonodavstvo prenijele propise Europske unije kojima se uspostavlja pravo na ravnotežu između privatnog i poslovnog života roditelja i pružatelja skrbi, priopćili su iz Europske komisije.

Minimalni standardi

Pritom podsjećaju da europske direktive utvrđuju minimalne standarde za prava na dopuste, poput očinskog, roditeljskog i onog za pružatelje skrbi. Također, ističu kako propisi EU jamče pravo na traženje fleksibilnih radnih uvjeta za roditelje i pružatelje skrbi.

"Ta nova pravila omogućit će građanima da razvijaju karijeru i obiteljski život, uz istovremeno povećanje njihove opće dobrobiti. Cilj je direktive poboljšati ravnotežu između poslovnog i privatnog života za svakoga te roditeljima i pružateljima skrbi omogućiti da se lakše nose sa svojim odgovornostima", poručuju iz Europske komisije.

Osim Hrvatske, "packe" za (eventualne) povrede prava na ravnotežu između poslovnog i privatnog života dobile su i Belgija, Češka, Irska, Grčka, Španjolska, Francuska, Cipar, Luksemburg, Austrija i Slovenija. I njima je Europska komisija poslala "obrazložena mišljenja".

U Bruxellesu pojašnjavaju kako im je cilj zaštiti ravnotežu između poslovnog i privatnog života na cijelom području Unije.

"Direktiva o ravnoteži između poslovnog i privatnog života je donesena 2019. godine, a države članice morale su je do 2. kolovoza 2022. prenijeti u svoje nacionalno pravo", upozoravaju u Europskoj komisiji.

Selektivna provedba propisa

Predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimir Sever kaže kako je postizanje ravnoteže između poslovnog i privatnog života u Hrvatskoj za mnoge i dalje samo san.

Naime, mnogi hrvatski propisi u praksi se ne provode ili se provode samo djelomično i selektivno. To pravilo, nažalost, vrijedi i u svijetu rada, kaže naš sugovornik.

"U Hrvatskoj uglavnom ne funkcionira ravnoteža između poslovnog i privatnog života. Kad god se kod nas govorilo o fleksibilnosti rada, poslodavci su to tumačili kao svoje pravo da još više zadiru u privatno vrijeme svojih zaposlenika. Dok se u EU radi na postizanju te ravnoteže, kod nas je ona i dalje mrtvo slovo na papiru", upozorava Sever za Euractiv. 

Kritične skupine - stari, mladi i radnici s više djece 

Kao najkritičnije skupine zaposlenika, koje teško ostvaruju ravnotežu između poslovnog i privatnog života, Sever navodi starije i bolesne radnike, kao i žene, zatim radnike s više djece, ali i mlade.

Ističe kako se poslodavci starijih radnika nastoje "riješiti", dok kod mladih zaposlenika najveći problem vidi u "labavim" ugovorima o radu koji rezultiraju nestalnim poslovima. Prema radnicima s više djece, dodaje, poslodavci su često podozrivi jer strahuju da će češće biti odsutni s posla.

Posljedica svega toga je, dodaje, da radnici rade puno više nego što bi trebali jer se boje za svoju egzistenciju. Često to rade i samoinicijativno, misleći da tako neće doći pod udar eventualnih otkaza. Poslodavci sve to, napominje Sever, uvelike iskorištavaju.

Radnici koji posao mogu 'odnijeti kući' i oni koji ga ostavljaju kad odu s radnog mjesta 

I viši asistent na Katedri za psihologiju rada na zagrebačkom Filozofskom fakultetu Mitja Ružojčić kaže da je u pojedinim zanimanjima teško postići ravnotežu između privatnog i poslovnog. To se posebno odnosi na visokoobrazovane radnike koji rade u uredima i koji posao često "nose kući", tim više što su u današnje vrijeme lako dostupni.

S druge strane, dodaje Ružojčić, radnici koji obavljaju "klasične", odnosno mahom fizičke poslove, poput prodavača, konobara ili zaposlenika u tvornicama, odrade svoje radno vrijeme i onda se uglavnom mogu posvetiti privatnom životu. Za razliku od uredskih radnika, oni svoj posao ne mogu odnijeti kući pa im je i lakše postići ravnotežu između poslovnog i privatnog života.

"Mogućnost postizanja ravnoteže između poslovnog i privatnog života u velikoj mjeri ovisi o tipu posla kojeg radnik obavlja", ističe Ružojčić za Euractiv.

Lockdown izbrisao granice između poslovnog i privatnog

Upozorava kako je brisanju granica između privatnog i poslovnog dodatno pridonijela i pandemija koronavirusa, odnosno rad od kuće koji je tijekom pandemije postao dominantan.

Ranije je, ocjenjuje Ružojčić, rad na daljinu u Hrvatskoj bio rijetka pojava i omogućavao je zaposlenicima određenu fleksibilnost, odnosno da samostalno rasporede svoje poslovno i privatno vrijeme. No, masovan rad od kuće, koji je krenuo 2000. godine, a za kojeg je Hrvatska, općenito govoreći, bila nespremna, rezultirao je i time da radnici više vremena provode radeći na računalu, a posljedica je da su imali manje vremena za privatni život, objašnjava naš sugovornik. Tim više što smo nekoliko mjeseci proveli u karanteni tijekom koje se gotovo nije ni izlazilo iz kuća i stanova.

"Tu se poremetio balans između poslovnog i privatnog. Može se reći da je rad od kuće tijekom pandemije uvelike izbrisao granice između poslovnog i privatnog života", ističe Ružojčić.

Istraživanje Eurofounda

Ipak, dodaje, istraživanja na razini Europe pokazuje da je većina Hrvata zadovoljna ravnotežom između privatnog i poslovnog života.

Na to upućuju i rezultati istraživanja "Europski radni uvjeti" koje je Eurofound, agencija EU za unapređenje uvjeta života, nedavno objavila.

Rezultati istraživanja odnose se na 2021. godinu i pokazuju da je 82 posto ispitanika u Hrvatskoj vrlo zadovoljno ili zadovoljno načinom na koji uspijevaju uskladiti poslovni i privatni život.

Isti je rezultat i na razini EU u cjelini. Usporedbe radi, u susjednoj Sloveniji veći udio ispitanika, njih 87 posto, kaže da je vrlo zadovoljno ili zadovoljno načinom na koji su uspjeli posložiti poslovni i privatni život.

S druge strane, jasno je da dio ljudi i u Hrvatskoj muku muči s balansiranjem između poslovnog i privatnog. Za njih je to često ples po žici, posebno u uvjetima malih plaća i mogućnosti da ostanu bez njih.