Švedsko predsjedništvo Europskog vijeća pokušava po treći - i vjerojatno posljednji - put uskladiti nesuglasice oko uvođenja pravila za radnike koji rade preko aplikacija - platformske radnike
Direktiva o platformskim radnicima izazvala je velike prijepore u Vijeću ministara EU, budući da su države članice podijeljene oko temeljnog dijela prijedloga - pretpostavke kojom bi se takvi radnici pod određenim uvjetima automatski zakonski kategorizirali kao zaposlenici.
Švedska, koja trenutno predsjedava pregovorima, već je imala dva pokušaja da se nađe kompromis između skupine koja želi strože kriterije za takvu kategorizaciju (u koju spadaju Španjolska i Nizozemska) i onih koji zagovaraju fleksibilniji pristup (u kojoj su Francuska i nordijske zemlje).
Prijedlog zakona poslan na adrese svih članica EU
Treći, i vjerojatno posljednji prijedlog zakona, poslan je na adrese članica 17. svibnja uoči rasprave na sastanku Odbora stalnih predstavnika u srijedu, 24. svibnja. Cilj je postići suglasnost prije sastanka Vijeća za zapošljavanje, socijalnu politiku, zdravstvo i potrošače zakazanog za 12. lipnja.
"Iako se zahtjevi država članica nisu mogli u potpunosti uskladiti, predsjedništvo smatra da tekst u Aneksu predstavlja dobar kompromis između različitih stajališta delegacija", stoji u dokumentu kojeg je Euractiv dobio na uvid.
Ako Švedska ne uspije pronaći kvalificiranu većinu za izglasavanje zakona, posao će preuzeti Španjolska, koja će u srpnju naslijediti Švedsku na mjestu rotirajućeg predsjedništva EU.
Zakonska presumpcija
U vezi sa zakonskom presumpcijom statusa radnika, "predsjedništvo nije mijenjalo broj kriterija niti njihov prag jer smatra da ponuđeno predstavlja dobru ravnotežu između različitih zahtjeva delegacija".
Istovremeno, u tekstu se pojašnjava da se, čak i kada navedeni uvjeti nisu eksplicitno propisani kao dio uvjeta i odredbi pojedine platforme, oni se smatraju ispunjenima ako se zadovoljavaju u praksi. Značajno je da se navodi kako se smatra da kriteriji nisu ispunjeni ako to proizlazi iz usklađenosti sa zahtjevima europskih ili nacionalnih zakona, ili kolektivnih ugovora, posebno u pogledu zdravlja i sigurnosti. To se navodi u preambuli zakona.
U studenom je češko predsjedništvo pokušalo uvrstiti tu odredbu u samo tijelo zakona, gdje bi imala veću pravnu obvezu, no to je naišlo na snažan otpor. Unatoč pritiscima Francuske, Šveđani su, čini se, odustali od te ideje.
Osim toga, predsjedništvo je ojačalo stavku po kojoj nacionalne vlade trebaju uzeti u obzir smjernice Europske komisije o tržišnom natjecanju kad se radi o kolektivnim ugovorima za istinske samozaposlene radnike. Još jedna ključna točka odnosi se na način kako bi trebala funkcionirati primjena zakonske presumpcije.
Fiktivno samozaposlene osobe
Prema švedskom predsjedništvu, situacija je osobito kompleksna jer se posljedice rekategorizacije fiktivno samozaposlene osobe razlikuju u različitim državama EU, budući da nacionalna zakonodavstva na različite načine postupaju u takvoj situaciji i katkad se čak i razlikuju u definiciji "radnika".
Na kraju je postignut konsenzus po kojemu bi rekategorizirani radnik trebao moći uživati prava povezana sa statusom radnog odnosa, uz dodatak da ta prava moraju "proizlaziti iz relevantnih zakona Europske unije, nacionalnog zakonodavstva i kolektivnih ugovora."
U prethodnim kompromisnim rješenjima Švedska je uvela načelo da se pravna pretpostavka da je radnik zaposlenik primjenjuje u svim postupcima vezanima za porezna pitanja, kazneno pravo i socijalnu skrb. No, to rješenje je teško prihvatljivo za skupinu koju predvodi Španjolska, koja smatra da bi takva definicija ostala nedorečena.
Predsjedništvo nije modificiralo ovaj dio, ali je osjetilo potrebu naglasiti da zemlje EU koje žele koristiti takvu pretpostavku u ovakvim vrstama pravnih postupaka to mogu raditi putem odredbi iz nacionalnog zakonodavstva.
"Razmatrali su se alternativni načini formuliranja ove odredbe, u obliku klauzule o izuzeću, no zaključilo se da nisu pravno valjani", dodaje se u dokumentu.
Diskrecijsko pravo i pitanje posrednika
Europsko vijeće također je uvelo ideju da nacionalna administrativna tijela trebaju imati diskrecijsko pravo da u određenim slučajevima ne primjenjuju pravnu pretpostavku. Ova odredba je preoblikovana kako bi se pojasnilo da je to samo mogućnost - a ne obveza - za države EU.
Osim toga, moraju se poštovati dva kumulativna uvjeta: da administrativna tijela provjeravaju usklađenost s propisima, i da osoba koja obavlja platformski rad očito nije platformski radnik.
U još jednom dijelu teksta interveniralo je švedsko predsjedništvo, i to u onom koji se odnosi na posrednike. Ovdje je uvedeno načelo koje nalaže državama članicama da izbjegavaju korištenje posrednika na način koji bi smanjio zaštitu radnika predviđenu Direktivom.
"S obzirom na to da posrednici djeluju na različite načine u različitim državama članicama, predsjedništvo smatra da odredba koja predstavlja jasnu, ali opću obvezu za države članice predstavlja najprikladniji i najodrživiji pristup", nastavlja se u tekstu.
Istovremeno, budući da su neke države članice EU izrazile zabrinutost u vezi s ovim pitanjem, a Komisija ga nije obuhvatila u svojem izvornom prijedlogu, posrednici su dodani na popis elemenata koje će Komisija morati uzeti u obzir prilikom procjene utjecaja Direktive.
(Preveo David Spaić-Kovačić. Originalan članak pročitajte ovdje: Sweden’s third attempt to reconcile EU Council on platform workers rules)