Najveće zasluge za ubrzanje gospodarske aktivnosti u Hrvatskoj imaju jak turizam i oporavak osobne potrošnje te investicije koje se dijelom financiraju novcem Europske unije, ističu u Svjetskoj banci

U toj su međunarodnoj financijskoj instituciji još na proljeće očekivali da će rast hrvatskog bruto domaćeg proizvoda (BDP) u 2023. godini iznositi samo 1,3 posto, dok su u ljetnim prognozama povećali očekivanja rasta hrvatskog BDP-a u ovoj godini na 1,9 posto.

Rast hrvatskoga gospodarstva znatno veći od prosjeka EU 

U novom izvješću Svjetske banke, objavljenom u četvrtak, ističe se da je rast hrvatskoga gospodarstva znatno veći od prosjeka Europske unije, čije bi gospodarstvo u ovoj godini trebalo porasti samo 0,6 posto.

Zasluge za ubrzanje rasta hrvatskoga gospodarstva u Svjetskoj banci pripisuju ponajprije oporavku osobne potrošnje i snažnom rastu turizma, kao i investicijama koje se u velikoj mjeri financiraju novcem iz fondova Unije.

"Zemlja je zabilježila najveći postpandemijski oporavak među članicama EU, s izuzetkom Irske", ocjenjuje se u dijelu izvješća Svjetske banke o zemljama Europe i Središnje Azije o Hrvatskoj.

Dodaje se kako je oporavak od koronakrize u slučaju Hrvatske "pogurao" oporavak upravo onih djelatnosti koje je pandemija koronavirusa najviše bacila na koljena. Riječ je o turizmu, zatim o osobnoj potrošnji i o robnom izvozu koji se u korona uvjetima, zbog pandemijskih mjera, odvijao otežano.

U Svjetskoj banci ističu da i u narednim godinama očekuju nastavak rasta hrvatskoga BDP-a po sličnim stopama kao i u ovoj godini. Tako bi hrvatski BDP u sljedećoj godini trebao porasti za 2,5 posto, a u 2025. godini tri posto. Ostvarenju takvih stopa rasta trebalo bi pridonijeti i očekivano smanjenje inflacije i uglavnom povoljni izgledi na vanjskim, okolnim tržištima.

Usporavanje inflacije

Stručnjaci Svjetske banke, naime, očekuju usporavanje dinamike rasta cijena. Tako bi stopa inflacije u 2023. godini u Hrvatskoj trebala iznositi 8,4 posto na razini cijele godine, što je manje nego godinu ranije, kada je dosegla 10,7 posto.

U 2024. godini stopa inflacije trebala bi se smanjiti na 3,9 posto, a u 2025. na 2,3 posto.

Hrvatska se u 2023. razvija brže od ostalih u Srednjoj Europi, ali u 2024. i 2025. drugi će nas preteći   

Inače, stope rasta kakve Hrvatskoj prognozira Svjetska banka veće su od prosjeka za regiju Europe i Središnje Azije, koja mahom obuhvaća tranzicijske zemlje.

U toj međunarodnoj instituciji, naime, očekuju da će prosječna stopa rasta BDP-a u tako shvaćenoj regiji iznositi 2,4 posto. Naravno, razlike u stopi rasta BDP-a prisutne su od zemlje do zemlje i od jedne do druge grupe zemalja.

Kada je riječ o regiji Srednje Europe, u koju Svjetska banka uvrštava i Hrvatsku, stopa rasta BDP-a u našoj zemlji znatno je veća nego u ostalim državama obuhvaćenim izvješćem.

Tako bi rast BDP-a u Poljskoj u ovoj godini trebao iznositi samo 0,7 posto, u Bugarskoj 1,4 posto, a u Rumunjskoj 1,8 posto. Prosječna stopa gospodarskog rasta na razini tako koncipirane regije trebala bi iznositi 1,1 posto.

U naredne dvije godine može se očekivati ubrzanje gospodarskog rasta u srednjoeuropskim zemljama, pa bi se prosječna stopa rasta trebala povećati na 2,9 posto u 2024. i na 3,5 posto u 2025.

Hrvatska bi, međutim, u 2024. i 2025. trebala imati najmanju stopu gospodarskog rasta među promatranim srednjoeuropskim zemljama. Tako bi rast BDP-a u sljedećoj godini u Poljskoj trebao iznositi 2,6 posto, u Bugarskoj 2,7 posto, a u Rumunjskoj 3,7 posto.

Sličan je poredak zemalja i u 2025. godini. U toj bi godini, naime, gospodarski rast u Bugarskoj trebao iznositi 3,3 posto, u Poljskoj 3,4 posto, a u Rumunjskoj 3,9 posto, pokazuju jesenske prognoze Svjetske banke.

Sporiji gospodarski rast na Zapadnom Balkanu 

Regija Zapadnog Balkana (Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Srbija, Kosovo, Albanija i Sjeverna Makedonija) u ovoj bi godini trebala ostvariti rast BDP-a od 2,5 posto, što je manje nego u prošloj godini, kada je rast BDP-a na razini regije iznosio 3,2 posto. Ipak, rast BDP-a Zapadnog Balkana u 2024. i 2025. trebao bi se ubrzati na 3,3 posto.

No, razlike u dinamici gospodarskog rasta među zemljama regije su velike. Najveću stopu rasta BDP-a u ovoj bi godini trebala imati Crna Gora, 4,8 posto, a najmanju Sjeverna Makedonija, samo 1,8 posto. Među zemljama Zapadnog Balkana s razmjerno visokim stopama rasta u ovoj su godini i Albanija, s očekivanim rastom BDP-a od 3,6 posto, i Kosovo, s prognoziranim rastom od 3,2 posto. S druge strane, stopa gospodarskog rasta u BiH u ovoj bi godini trebala iznositi 2,2 posto, a u Srbiji dva posto.

Ipak, poredak zemalja po dinamici gospodarskog rasta trebao bi se promijeniti u narednim godinama. Tako bi u 2024. godini rekorder po rastu među zemljama Zapadnog Balkana trebalo biti Kosovo, s prognoziranom stopom rasta od 3,9 posto, dok bi najsporiji rast BDP-a, 2,5 posto, trebala imati Sjeverna Makedonija. Rast BDP-a BiH u sljedećoj bi godini trebao iznositi 2,8 posto, Srbije tri posto, a Albanije i Crne Gore po 3,2 posto.

Slične trendove u zemljama Zapadnog Balkana u Svjetskoj banci očekuju i u 2025. godini. Kosovo bi i tada trebalo predvoditi zemlje regije po dinamici razvoja, sa stopom rasta BDP-a od četiri posto, dok bi na začelju i dalje trebala biti Sjeverna Makedonija, s očekivanim rastom BDP-a od 2,9 posto. Rast BDP-a Crne Gore u 2025. trebao bi iznositi 3,1 posto, Albanije 3,2 posto, BiH 3,4 posto, a Srbije 3,8 posto, prognoziraju u Svjetskoj banci.

Oporavak ukrajinske ekonomije

Nakon snažne ekonomske kontrakcije u prošloj godini, koju je obilježila ruska agresija, zbog koje je ukrajinski BDP potonuo čak za 29,1 posto, Ukrajina bi u ovoj godini trebala ostvariti rast gospodarske aktivnosti od 3,5 posto.

Taj bi se rast trebao ubrzati u narednim godinama, naravno pod pretpostavkom da ne dođe do eskalacije rata. Tako bi ukrajinsko gospodarstvo u 2024. trebalo rasti po stopi od četiri posto, a u 2025. po stopi od 6,5 posto. Takva dinamika gospodarskog oporavka vjerojatno će se dijelom moći zahvaliti i obnovi, ali i pomoći EU, budući da je Ukrajina lani postala kandidat za članstvo u Uniji.

Rusko gospodarstvo sporo se oporavlja zahvaljujući državnoj potrošnji

Rusija je, po svemu sudeći, ove godine izašla iz recesije u koju je pala lani, kada je pokrenula invaziju na Ukrajinu i našla se pod sankcijama Zapada. Lani je ruski BDP, prema podacima Svjetske banke, potonuo za 2,1 posto, a u ovoj godini bi trebao porasti za 1,6 posto.

Ipak, dinamika rasta ruskoga gospodarstva ostat će slaba, budući da u Svjetskoj banci prognoziraju kako će ruski BDP u sljedećoj godini rasti po stopi od 1,3 posto, što je manje nego u ovoj godini. U 2025. godini u Svjetskoj banci očekuju rast ruskoga BDP-a od samo 0,9 posto.

Jedan od generatora rasta ruskoga BDP-a i u uvjetima sankcija i izolacije je povećana državna potrošnja, kako za financiranje rata, tako i za socijalne programe.

Slični trendovi čekaju i rusku saveznicu Bjelorusiju. Nakon što je bjeloruski BDP u prošloj godini pao za 4,7 posto, u ovoj bi godini trebao porasti za tri posto, pokazuju nove prognoze Svjetske banke.

No, već u sljedećoj godini slijedi snažno usporavanje bjeloruskoga gospodarstva, s rastom BDP-a od samo 0,8 posto. U 2025. taj će rast biti još i manji, samo 0,7 posto, pokazuju nove prognoze Svjetske banke.

Smanjenje političkih napetosti povoljno se odražavaju na tursku ekonomiju

Dodajmo ovome i podatke za Tursku koju Svjetska banka također obrađuje u okviru regije Europa i Središnja Azija.

Rast turskoga BDP-a u ovoj bi godini trebao iznositi 4,2 posto, u sljedećoj 3,1 posto, a u 2025. godini 3,9 posto, prognoziraju u Svjetskoj banci. Ocjenjuju kako su se u Turskoj smanjile političke napetosti, kao i da se nastavlja postojana potrošnja građana, što sve pozitivno utječe na ekonomsku sliku zemlje.

Rastu rizici 

Na kraju, valja upozoriti kako se sve prognoze temelje na pretpostavci da neće doći do većih šokova, političkih i ekonomskih. Ako se tako nešto dogodi, mijenja se i okruženje, a onda i izgledi ekonomskog rasta.

U Svjetskoj banci pritom upozoravaju na rast negativnih rizika u cijeloj tranzicijskoj regiji, pa tako i u Hrvatskoj.

"Međusobno povezani gospodarski šokovi ruske invazije na Ukrajinu, krize troškova života i klimatskih rizika uzrokuju znatne izazove za Europu i Središnju Aziju. Tim je zemljama potreban novi pristup koji bi doveo do oporavka rasta produktivnosti, boljih gospodarskih i socijalnih ishoda, jače otpornosti i ubrzane dekarbonizacije", zaključila je Antonella Bassani, potpredsjednica Svjetske banke za Europu i Središnju Aziju.