Stručnjaci Svjetske banke očekuju da će hrvatsko gospodarstvo u ovoj godini rasti po stopi od 1,3 posto, što je znatno manje nego lani, ali više nego što se dosad očekivalo

Prema ranijim prognozama, naime, hrvatski je bruto domaći proizvod (BDP) u ovoj godini trebao rasti po stopi od samo 0,8 posto.

Gospodarski rast u 2023. ipak veći nego što se ranije očekivalo

Sada se, međutim, očekuje da će dinamika gospodarskog rasta ipak biti nešto veća pa bi rast hrvatskog BDP-a u 2023. godini trebao dosegnuti 1,3 posto, ističu stručnjaci Svjetske banke u izvješću o učincima rata u Ukrajini na gospodarstvo Europe i Središnje Azije, regije koja obuhvaća zemlje srednje i istočne Europe, zatim Rusiju, Središnju Aziju, Zakavkazje i Tursku.

Podsjetimo, Hrvatska je u prošloj godini, prema nedavno objavljenim podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS), ostvarila stopu rasta BDP-a od 6,3 posto. Prognoze Svjetske banke znače da nas u ovoj godini očekuje znatno usporavanje gospodarstva, iako ćemo i dalje biti "u plusu".

Teške posljedice ruske invazije na Ukrajinu

I Hrvatska, kao i ostatak Europe, osjeća ekonomske posljedice ruske invazije na Ukrajinu. Uz to, suočava se s visokom inflacijom i zaoštravanjem uvjeta financiranja.

Sve su to razlozi zbog kojih će cijela spomenuta regija u ovoj godini imati slab gospodarski rast. Ranije procjene govorile su da će rast BDP-a na tom području iznositi samo 0,1 posto, ali nove su prognoze znatno optimističnije i govore o rastu od 1,4 posto, pokazuje izvješće.

I u Ukrajini ove godine simboličan gospodarski rast 

Najgore je, naravno, stanje u ratom zahvaćenoj Ukrajini, čiji se BDP lani, prema podacima Svjetske banke, smanjio za čak 29,2 posto.

U ovoj godini očekuje se da će Ukrajina ostvariti skroman ekonomski rast od simboličnih 0,5 posto. Razlozi tome su, navode u Svjetskoj banci, ponovno otvaranje njenih crnomorskih luka i nastavak izvoza žitarica, kao i velike donacije iz inozemstva.

Unatoč tome, troškovi obnove i oporavka u Ukrajini su ogromni. U Svjetskoj ih banci sada procjenjuju na 411 milijardi američkih dolara, što više nego dvostruko nadilazi veličinu ukrajinskog gospodarstva iz 2021. godine, uoči ruske invazije.

Nastavak ruske agresije nosi brojne rizike

Problem je i nastavak ruske agresije, što se odražava na cijelu regiju Europe i Središnje Azije.

"Rast u 2023. možda će biti i slabiji bude li ruska invazija na Ukrajinu uzimala dodatnog maha, budu li cijene hrane i energenata i nadalje rasle i budu li se ubrzala povećanja kamatnih stopa u svijetu ili regiji, ali i ako dođe do nenadanog preokreta u dotoku kapitala u regiju. Na rast bi se mogla odraziti i aktualna zbivanja u bankovnim sustavima nekih razvijenih gospodarstava", upozoravaju u Svjetskoj banci.

Od 2024. umjereni gospodarski oporavak

Nešto bolji ekonomski rezultati kako u Hrvatskoj, tako i u spomenutoj regiji, očekuju se u sljedećoj godini.

U Svjetskoj banci prognoziraju da bi prosječna stopa rasta hrvatskog BDP-a u 2024. i 2025. godini trebala iznositi 2,9 posto.

Kada je riječ o cijeloj regiji Europe i Središnje Azije, prosječna stopa rasta u tom bi razdoblju trebala iznositi 2,7 posto.

Ove godine nešto manji rast cijena 

I u ovoj godini će problem ostati inflacija, iako bi se dinamika rasta cijena trebala značajno usporiti u odnosu na prošlu godinu, kada je, ističu u Svjetskoj banci, iznosila 13,5 posto. Naravno, i projekcije inflacije ovise o stanju na ukrajinskom ratištu.

Prema novim prognozama Svjetske banke, stopa inflacije u Hrvatskoj u ovoj bi godini trebala iznositi 7,5 posto.

Siromašni - najveća žrtva visoke inflacije

Iako je i hrvatska Vlada posegnula za mjerama za ublažavanje inflatornog udara na građane i gospodarstvo, u Svjetskoj banci upozoravaju da bi mjere trebale biti više usmjerene prema najranjivijim društvenim skupinama, a posebno prema najsiromašnijoj petini hrvatskoga stanovništva, koju visoka inflacija najviše pogađa i smanjuje joj ionako malu kupovnu moć.

Ipak, ta preporuka može se shvatiti kao poruka svim državama koje nizom mjera nastoje ublažiti inflatorni udar na život građana i poslovanje tvrtki.

"Javne politike u kojima se ne vodi računa o različitim stopama inflacije s kojima se suočavaju pojedina kućanstva vjerojatno će uroditi neodgovarajućom potporom ranjivim skupinama i u konačnici se mogu pokazati neučinkovitima i manje djelotvornima", upozorava se u izvješću Svjetske banke.

Odmak od klasičnog mjerenja inflacije 

U toj međunarodnoj instituciji stoga preporučuju odmak od "klasičnog" indeksa potrošačkih cijena kao ustaljenog mjerila inflacije. Umjesto toga, preporučuju da se točnije odrede stvarni životni troškovi najsiromašnijih građana.

"To je od presudne važnosti za osmišljanje boljih politika rasta i ublažavanja siromaštva", zaključuje se u izvješću.