Analitičari upozoravaju da su potpore kućanstvima i tvrtkama u uvjetima divljanja cijena energenata, rast kamata i približavanje izborne 2024. godine 'mine' za stabilnost javnih financija

To je jedna od najmanjih razina javnoga duga u Hrvatskoj posljednjih desetak godina.

Najmanja razina javnoga duga u posljednjih desetak godina

Kako, naime, pokazuju podaci Eurostata, Hrvatska je posljednji put imala razinu javnoga duga manju od 70 posto 2012. godine, kada su ukupna zaduženja države iznosila 69,2 posto BDP-a.

Sljedećih godina razina javnoga duga uglavnom se kretala oko 80 posto BDP-a, s time što je od 2016. do 2019. godine bio izražen trend pada udjela javnoga duga u BDP-u. U 2019. godini, uoči izbijanja korona recesije, javni je dug pao na 71 posto hrvatskoga BDP-a.

Eksplozija javnoga duga u koronakrizi

No, kao i u ostatku Europe, u 2020. godini, koja je bila u znaku koronakrize i velikih potpora države građanima i tvrtkama, javni je dug skočio na dosad rekordnih 87 posto BDP-a, pokazuju podaci Hrvatske narodne banke (HNB) i eurostatističara. Valja podsjetiti da je Hrvatska u 2020. godini zabilježila pad BDP-a od 8,6 posto.

Ipak, već u 2021., godini koja je bila u znaku snažnog gospodarskog oporavka sa stopom rasta BDP-a od čak 13,1 posto, razina javnoga duga smanjila se na 78,4 posto BDP-a.

Trend snažnoga smanjivanja udjela javnoga duga u BDP-u nastavljen je i u prošloj godini, koja je također bila u znaku oporavka gospodarske aktivnosti, pa smo kraj godine, prema podacima HNB-a, dočekali s javnim dugom od 68,4 posto BDP-a. To je deset postotnih bodova manje nego u 2021. godini.

U 2022. javni dug čak 18,6 postotnih bodova manji nego krajem 2020. godine

"U odnosu na kraj 2020. godine, dug opće države niži je za 18,6 postotnih bodova. Nakon snažnog oporavka u 2021. godini, rezultat je to nastavka gospodarskog rasta i tijekom 2022. godine", ističu analitičari Raiffeisena u svojim dnevnim analizama od utorka.

Iako je udio javnoga duga u hrvatskom BDP-u u padu, razina zaduženja države i dalje je veća od one koju dopuštaju kriteriji iz Maastrichta. Podsjetimo, ti kriteriji dopuštenu razinu javnoga duga ograničavaju na 60 posto BDP-a. Ipak, u Bruxellesu i Frankfurtu su proteklih godina odlučili zažmiriti na znatno više razine javnoga duga, budući da je udar koronakrize na javne financije diljem Staroga kontinenta bio vrlo snažan, a države su brojnim potporama nastojale održati svoja gospodarstva iznad vode.

Iako razina javnoga duga pada, dug države u apsolutnim iznosima raste

Premda se razina javnoga duga smanjuje, a nastavak tih trendova očekuje se i u ovoj i sljedećim godinama, valja reći kako apsolutni iznos javnoga duga raste, pa je tako porastao je i prošle godine.

Prema podacima HNB-a, koje prenose makroekonomisti Raiffeisena, ukupan iznos javnoga duga krajem prošle godine je iznosio 347,2 milijardi kuna (46 milijardi eura), što je povećanje u odnosu na kraj 2021. godine za 3,4 milijarde kuna (oko 0,45 milijardi eura), odnosno za jedan posto.

No, kako je gospodarska aktivnost u Hrvatskoj lani rasla znatno brže od iznosa javnoga duga, što pokazuje podatak o rastu BDP-a od 6,3 posto, udio javnoga duga u BDP-u se smanjio.

Javni dug lani porastao zbog zaduženja na domaćem tržištu

Makroekonomisti Raiffeisena ističu kako je doprinos rastu javnoga duga u prošloj godini došao od zaduživanja na domaćem tržištu.

Naime, domaća komponenta javnoga duga u 2022. godini povećala se za 7,8 milijardi kuna, ili za nešto više od milijardu eura, te je ukupno zaduženje države na domaćem tržištu iznosilo 234,8 milijardi kuna (31,2 milijardi eura).

S druge strane, inozemna komponenta na kraju prošle godine iznosila je 112,4 milijarde kuna (14,9 milijardi eura). To je 4,4 milijarde kuna (0,6 milijardi eura), ili 3,8 posto, manje nego na kraju 2021. godine.

'Labava' fiskalna politika u kriznim uvjetima

"U ovoj godini, uz nastavak nominalnog i (skromnog) realnog rasta gospodarske aktivnosti, očekujemo da će se relativni pokazatelj zaduženosti države nastaviti smanjivati, iako značajno sporijom dinamikom u odnosu na posljednje dvije godine. U okruženju restriktivnih monetarnih politika koje provode vodeće svjetske središnje banke javlja se potreba 'labave' fiskalne politike. Rastuće potrebe za potporama i subvencijama, kojima Vlada kroz pakete pomoći nastoji zaštititi kućanstva i gospodarstva od rasta cijena povećavaju potrebe za financiranjem. Tu su i zahtjevi različitih interesnih skupina koji će vjerojatno rasti ususret izbornoj 2024. godini", upozoravaju makroekonomisti Raiffeisena.

Dodaju i kako zaoštravanje uvjeta financiranja povećava kamatne stope i prinose na obvezničkim tržištima. Sve to povećava i troškove financiranja države.

"Hrvatska se posljednjih godina relativno povoljno zaduživala, a trošak kamata smanjio se s razine od 3,5 posto BDP-a tijekom 2014. i 2015. na 1,5 posto BDP-a u 2021. Situacija na tržištu sada se mijenja, a važnost fiskalne discipline trebala bi, posebno u ovakvom okruženju, ostati visoko na ljestvici Vladinih prioriteta", zaključuju makroekonomisti Raiffeisena.

Vladine projekcije javnoga duga

Inače, prema Vladinim projekcijama s kraja prošle godine, hrvatski bi javni dug krajem 2023. godine trebao iznositi oko 47,7 milijardi eura ili 67,9 posto BDP-a.

Na kraju 2024. godine javni bi dug trebao iznositi 48,5 milijardi eura ili 65,5 posto hrvatskoga BDP-a.

Do kraja 2025. godine javni bi dug trebao porasti na 49,5 milijardi eura, no njegov bi se udio u BDP-u trebao smanjiti na 63,5 posto. Time  bi se Hrvatska uvelike približila gornjoj maastrichtskoj granici javnoga duga, pokazuju Vladine projekcije.