Emisija obveznica za građane stara je ideja, a Vlada je realizira u uvjetima visoke inflacije i zaokruživanja cijena nakon uvođenja eura, upozorava dio hrvatskih ekonomista

Prvo izdanje "narodnih obveznica" u novijoj hrvatskoj povijesti svakako je, smatraju u financijskoj zajednici, dobar pokušaj da se "običnim" ljudima ponudi novi oblik ulaganja. 

Naime, hrvatski su građani do sada novac ili štedjeli u bankama ili ulagali u nekretnine, dok se samo dio njih otisnuo put tržišta kapitala i ulagao u dionice. No, od sada im na raspolaganju stoji i mogućnost ulaganja u državni dug, odnosno u državne obveznice.  

Država od građana-ulagača želi prikupiti milijardu eura

Prema informacijama iz Javnog poziva kojeg je Vlada objavila na stranicama Ministarstva financija i Zagrebačke burze, cilj je države da emisijom "narodnih obveznica" prikupi milijardu eura. Građanima-ulagačima država pritom nudi fiksnu godišnju kamatnu stopu od barem 3,25 posto, uz godišnju isplatu kamata i rok dospijeća glavnice za dvije godine, odnosno 2025. godine.

Građani koji se odluče na ovakav vid kreditiranja države moraju uložiti najmanje 500 eura. Osim hrvatskih građana, "narodne obveznice" mogu kupiti i stranci koji žive u Hrvatskoj, kao i institucionalni ulagači.

U zaključku koji su Banski dvori usvojili prošlog tjedna kaže se da u pojedinim članicama Europske unije, poput Italije, Poljske, Mađarske, Malte i Cipra, postoji povijesna tradicija većeg učešća stanovništva u kupnji državnih obveznica. Hrvatska, naravno, ne spada u tu kategoriju, budući da su njene obveznice do sada uglavnom kupovali institucionalni ulagači.

U Vladi, međutim, ne kažu, kako to ističu pojedini ekonomisti, da "obični" građani u eurozoni drže samo oko jedan posto državnoga duga. 

Linićeva ideja iz 2012. godine

Inače, valja podsjetiti da je ideju "narodnih obveznica" još 2012. godine najavljivao tadašnji ministar financija Slavko Linić. No, od ideje se potom odustalo, iako je nisu odbacili ni Linićevi nasljednici u Katančićevoj Boris Lalovac i Zdravko Marić. Na kraju će je realizirati aktualni ministar financija Marko Primorac, i to nakon što je Hrvatska pristupila eurozoni. 

I ekonomisti s kojima je Euractiv razgovarao slažu se s ocjenom da "narodna obveznica" donosi još jedan oblik ulaganja građanima koji imaju novaca, a koji su dosad novac držali u banci ili kupovali nekretnine i, eventualno, dionice. Ipak, upozoravaju kako od projekta "narodnih obveznica" ne treba očekivati previše, što zbog slabog imovinskog stanja većine hrvatskih građana, što zbog nepostojanja navika ulaganja građana u vrijednosne papire, makar iza njih stajala i država.

Mačkić: Druga faza 'narodnog kapitalizma'

Štoviše, naši sugovornici smatraju da je tu riječ prije svega o populizmu i PR potezu Banskih dvora, do kojeg dolazi u vrijeme rekordno visoke inflacije, kao i nedavnih poskupljenja izazvanih uvođenjem eura.

Tako, primjerice, Velibor Mačkić, poseban savjetnik predsjednika Republike za ekonomiju i profesor na zagrebačkom Ekonomskom fakultetu, kaže kako je ovdje riječ o drugoj fazi "narodnog kapitalizma", kojeg je inicirao još Ivo Sanader inicijalnom javnom ponudom (IPO) dionica Ine i T-HT-a, kao i nastavkom upravljanja dojmom od strane Vlade. 

"Nakon PR fijaska i prijetnji poslovnoj zajednici u Hrvatskoj tijekom siječnja, uslijed inflatornih pritisaka i uvođenja eura, nešto je bilo potrebno napraviti u javnosti kako bi dio građana koji raspolaže štednim ulozima dobio mrkvu u veljači, nakon prijetnji batinom u siječnju", ocjenjuje Mačkić za Euractiv. 

Dodaje kako se radi o nastavku oportunističkih trendova i klijentelizma u fiskalnoj politici, usmjerenih k izbornim koristima za vladajuće. 

"I svaka dosad izdana državna obveznica mogla je biti 'narodna obveznica' da su denominacije bile niže i otvoreni kanali za njihovu kupovinu fizičkim osobama. Kako sekundarno tržište u Hrvatskoj ne postoji, tako ni postojeće obveznice nisu narodne", napominje Mačkić.

Neozbiljnom smatra i ideju da će "narodne obveznice" potaknuti razvoj tržišta kapitala u Hrvatskoj. To je, ističe, posao institucionalnih, a ne individualnih investitora. 

Unatoč tome, ističe kako su "narodne obveznice" primamljiva opcija za dio građana koji raspolažu štednim ulozima. Pitanje je, međutim, koliko je njih. 

Što se države tiče, ona im nudi nešto višu kamatnu stopu od one po kojoj se trenutno zadužuje na financijskim tržištima. 

"Trenutni podaci pokazuju kako su troškovi dugoročnog zaduživanja države uglavnom između dva i tri posto pa je jasno da će država ponuditi malo više građanima, ali to je, u konačnici, i bit narodnog kapitalizma", naglašava Mačkić. 

Jurčić: Širenje iluzije, a ne prikaz realnog stanja u Hrvatskoj

I Ljubo Jurčić, profesor emeritus na zagrebačkom Ekonomskom fakultetu, smatra da je ovdje ponajprije riječ o PR potezu Vlade. 

Taj je potez, smatra naš sugovornik, u rangu tvrdnji da smo se nakon pristupanja eurozoni i Schengenu svrstali u rang najbogatijih država svijeta, iako smo u stvarnosti daleko od takvog statusa. 

„To je sve širenje iluzije, a ne prikaz realnog stanja u Hrvatskoj“, kaže za Euractiv Jurčić. 

Dodaje i da si većina građana neće moći priuštiti ulaganje u državne obveznice, i to iz jednostavnog razloga što su prezaduženi ili su na rubu siromaštva, a mnogi i preko tog ruba. Stoga su u praksi, poručuje Jurčić, "narodne obveznice" namijenjen bogatijem sloju društva i višem srednjem sloju, odnosno onima kojima izdvojiti barem 500 eura za njihovu kupnju, nije nikakav problem. 

"Vlada to predstavlja kao da će se narod obogatiti od kupnje tih obveznica. No, i kamate na obveznice će platiti svi građani, pa tako i oni siromašniji", ističe Jurčić. 

I Jurčić upozorava da će država, a to znači svi porezni obveznici, na "narodne obveznice" plaćati nešto veću kamatu od one po kojoj se Vlada trenutno na financijskom tržištu može zadužiti. 

Stojić: Država bi više trebala koristiti novac iz EU blagajne 

Vrijedi spomenuti i da je glavni ekonomist Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) Hrvoje Stojić u svojim nedavno objavljenim analizama postavio pitanje zašto država više ne koristi novac iz EU blagajne, umjesto što se zadužuje kod građana. 

"Nije jasno zašto Hrvatska ne koristi povoljne dužničke instrumente u sklopu EU sredstava nove generacije umjesto zaduživanja na tržištu", stoji u Stojićevim analizama Fokus tjedna.

Plenković će kupiti 'narodne obveznice', a Butković neće

Na kraju, dodajmo kako očito ni među samim ministrima u Vladi nema suglasnosti oko ulaganja u "narodne obveznice". Premijer Andrej Plenković, primjerice, najavio je da će kupiti "narodne obveznice" te je pozvao građane da u njih ulože. 

No, potpredsjednik Vlade i ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković kazao je novinarima, kako su objavili mediji, da se konzultirao sa suprugom i da neće ulagati u "narodne obveznice", iako smatra da je taj oblik ulaganja dobra ideja.

Svatko samostalno donosi odluku

Naravno, na svakom je građaninu da samostalno procijeni isplati li mu se ulagati u "narodne obveznice". Takva odluka ovisi ponajviše o dubini džepa svakog od nas, kao i o tome kakve tko planove ima s viškom novca kojim eventualno raspolaže. nema nikakve sumnje da za dio građana plasman novca u "narodne obveznice" predstavlja dobru ulagačku priliku.  

No, dio građana koji jedva krpa kraj s krajem teško da si može priuštiti bilo kakvo ulaganje, pa tako i u državne obveznice. Velik je problem, na što ekonomisti već godinama upozoravaju, i slaba financijska pismenost velikog broja hrvatskih građana, a na čemu se dosad premalo napravilo.