Guverner HNB-a Boris Vujčić sa skupa je poručio da se ne očekuje bankarska kriza u EU, pa tako ni u Hrvatskoj

Vujčić je sudjelovao na okruglom stolu guvernera na riječkom Ekonomskom fakultetu pod nazivom "Monetarne politike i mala otvorena gospodarstva u vrtlogu visoke inflacije" u sklopu Susreta guvernera regije. Skup organizira HNB u suradnji s tim fakultetom.

Inflacijski pritisci i dalje jaki

Guverner HNB je u izjavi za novinare, govoreći o inflacijskim kretanjima, rekao da se ona već počela smanjivati, prvenstveno zbog smanjenja baznog efekta porasta cijena energije i hrane potaknutima agresijom na Ukrajinu. Ostaje temeljna inflacija i inflacijski pritisci koji su dosta snažni, rekao je.

Vujčić je među ostalim izazovima HNB istaknuo održavanje financijske stabilnosti. Hrvatske banke su vrlo dobro kapitalizirane i likvidne te imaju znatno višu prosječnu likvidnosti i kapitaliziranost nego u EU, rekao je i istaknuo da hrvatski štediše mogu biti apsolutno sigurni.

Ocijenio je da se ne očekuje bankarska kriza u Europskoj uniji i prelijevanje na Hrvatsku. Događanja u Credit Suisse-u i američkoj Silicon Valley Bank su krize unutar tih banaka koje nemaju karakteristike bankovnog sustava, rekao je.

U Silicon Valleyju je 54 posto ukupne aktive bilo u državnim obveznicama, a to je vrlo nekarakteristično za bankovni sustav. S druge strane, Credit Suisse je niz godina imao problema koji su sad kulminirali, istaknuo je Vujčić.

'Porez na ekstraprofit neće utjecati na stabilnost banaka'

Upitan hoće li rasti kamatne stope, rekao je da je dogovoreno da se prikupi niz potrebnih podataka do sljedećeg sastanka Upravnog vijeća eurozone u svibnju, kad se bude odlučivalo o kamatnim stopama. Inflacijski pritisci i dalje postoje, ako se zadrže do svibnja može se očekivati rast kamatnih stopa, dodao je.

Ocijenio je da porez na ekstraprofit koje će platiti neke banke neće utjecati na njihovu stabilnost.

Na skupu i čelni ljudi središnjih banaka zemalja regije

Govoreći o rastu cijena nekretnina u Hrvatskoj, naveo je da su uzroci u početku bile vrlo niske kamatne stope i mogućnost zaduženja, a s druge niske depozitne kamatne stope, koje su potakle da dio ljudi povuče štednju i kupuje nekretnine. Sad je situacija promijenjena, ali je zbog prelaska na euro dio novca prije konverzije otišao u nekretnine, a sad sigurno utjecaj na atraktivnost tržišta nekretnina imaju ulazak u euro zonu i šengensku zonu, naveo je Vujčić.

Uz njega, na okruglom stolu su o aktualnim temama i monetarnim politikama regionalnih središnjih banaka raspravljali Anita Angelovska Bežoska, guvernerka Narodne banke Sjeverne Makedonije, Senad Softić, guverner Središnje banke Bosne i Hercegovine, Boštjan Vasle, guverner Banke Slovenije i Radoje Žugić, guverner Centralne banke Crne Gore te Saša Drezgić, dekan Ekonomskog fakulteta u Rijeci.