Novo povećanje kamatnih stopa u eurozoni peto je po redu od ljeta, a cilj Frankfurta je zauzdati visoku inflaciju u eurozoni.

Tako će kamatna stopa za glavne operacije refinanciranja, po novom, iznositi tri posto, kamatna stopa za mogućnost posudbe na kraju dana iznosit će 3,25 posto, dok će kamata na novčane depozite biti na razini od 2,50 posto.

I Vujčić sudjeluje u radu Upravnog vijeća ESB-a

Riječ je o petom po redu povećanju ključnih kamatnih stopa ESB-a od ljeta prošle godine, kada je središnja banka u Frankfurtu pokrenula ciklus "zatezanja" monetarne politike u eurozoni. 

Uz to, radi se o prvom povećanju kamatnih stopa otkako je Hrvatska 1. siječnja pristupila eurozoni. Guverner Hrvatske narodne banke (HNB) Boris Vujčić bio je na sjednici Upravnog vijeća ESB-a, čiji je član od Nove godine. Njegovo je sudjelovanje u radu ESB-a na konferenciji za novinare u četvrtak pohvalila i predsjednica ESB-a Christine Lagarde. 

Žele smanjiti inflaciju u eurozoni

Od viših kamatnih stopa u Frankfurtu očekuju da daju svoj doprinos suzbijanju inflacije u zoni eura. Naime, više kamate znače i poskupljenje zaduženja, posebno novih kredita i postojećih kredita s promjenjivom kamatnom stopom. Veće kreditne obveze trebale bi, pak, usporiti potrošnju građana i tvrtki te, u konačnici, usporiti dinamiku rasta cijena.

Prema podacima koje je u srijedu objavio Eurostat, stopa inflacije u eurozoni u siječnju je, prema prvim procjenama, iznosila 8,5 posto na godišnjoj razini. To je manje nego u prosincu prošle godine, kada su maloprodajne cijene u eurozoni rasle po prosječnoj godišnjoj stopi od 9,2 posto. 

Nastavit će povećavati kamate

Iako su u siječnju inflacijski pritisci u zoni eura donekle olabavili, inflacija je i dalje znatno iznad ciljane razine od dva posto, koliko su u srednjem roku zacrtali u Frankfurtu. U ESB-u ističu kako će nastaviti povećavati kamatne stope kako bi suzbili inflaciju. 

"Upravno vijeće ustrajat će na zacrtanom putu i nastaviti znatno povećavati kamatne stope postojanom dinamikom te ih održavati na razinama koje su dovoljno restriktivne da se inflacija što prije vrati srednjoročni cilj od dva posto", ističe se u priopćenju ESB-a.

Dodaje se kako će se povećanjem kamata postupno smanjiti inflacija jer će se smanjiti potražnja i rizik trajnog porasta inflacijskih očekivanja.