Smanjio se rizik od recesije u Hrvatskoj, ističe se u novom Biltenu HNB-a

Prve procjene analitičara Hrvatske narodne banke (HNB) pokazuju da bi realan rast hrvatskog bruto domaćeg proizvoda (BDP) u prvom ovogodišnjem tromjesečju mogao iznositi 2,3 posto u odnosu na isto lanjsko tromjesečje, odnosno 0,8 posto u odnosu na posljednji kvartal prošle godine, ističe se u novom Biltenu HNB-a, kojeg je središnja banka objavila u ponedjeljak.

Rast u prvom ovogodišnjem tromjesečju sporiji nego krajem prošle godine 

Podsjetimo, prema nedavno objavljenim preliminarnim procjenama Državnog zavoda za statistiku (DZS), hrvatski je BDP u posljednjem tromjesečju 2022. godine porastao četiri posto na godišnjoj razini, odnosno 0,9 posto na kvartalnoj razini. 

Na razini cijele 2022. godine, gospodarski rast u Hrvatskoj iznosio je 6,3 posto, pokazuju podaci državnih statističara.

Iako je dinamika gospodarskog rasta u Hrvatskoj u prvom tromjesečju, po svemu sudeći, bila nešto slabija nego u posljednjem lanjskom tromjesečju, dobra je vijest da je hrvatski BDP i dalje, unatoč usporavanju gospodarstava diljem Europe, i dalje u zoni plusa.

"Smanjio se i rizik da se domaće gospodarstvo nalazi u fazi recesije", poručuju iz središnje banke.

Usporavanje osobne potrošnje

U HNB-u ističu kako na nastavak rasta hrvatskoga gospodarstva upućuju podaci o snažnom rastu izvoza usluga i o investicijama, ali i rast državne potrošnje koji je koristio građevinskom i uslužnom sektoru. K tome, u siječnju se u odnosu na prosinac blago oporavio i promet u maloprodaji, a kretanja na tržištu rada i dalje su povoljna. 

S druge strane, upozoravaju u središnjoj banci, osobna potrošnja i izvoz usluga u prvom su se ovogodišnjem tromjesečju zamjetno smanjili.

Rast plaća i nedostatak radne snage potiču inflaciju 

Unatoč tome, upozorava se u Biltenu HNB-a za ožujak, inflacija u Hrvatskoj i dalje je velika. U veljači je, doduše, dinamika rasta maloprodajnih cijena usporila treći mjesec zaredom, no inflacija je i dalje bila iznad 10 posto na godišnjoj razini, odnosno iznosila je, prema podacima Eurostata, 11,7 posto. 

Osim sada već uobičajenih šokova, poput divljanja cijena energenata i snažnog rasta cijena hrane, što je dijelom posljedica rata u Ukrajini, u HNB-u kao razlog visoke inflacije navode i snažan rast nominalnih plaća, kao i nedostatak radne snage. Sve to, napominju u središnjoj banci, pridonosi zadržavanju inflacije na povišenim razinama.

Povećanje kamata ECB-a povećalo i kamatne stope u Hrvatskoj

Valja reći kako se članstvo Hrvatske u eurozoni počelo ogledati i u kamatnim stopama.

Naime, u uvjetima zaoštravanja kamatne politike Europske središnje banke (ECB), kamatne stope na kredite banaka u Hrvatskoj također rastu, napominje se u Biltenu HNB-a.

Ipak, taj je rast, zaključuju u HNB-u, izraženiji za kredite poduzećima nego za kredite stanovništvu.