HERA ostaje pri dosadašnjoj cijeni plina nešto većoj od 41 eura po megavatsatu, kazao je u četvrtak državni tajnik u Ministarstvu gospodarstva Ivo Milatić
Prilično sam uvjeren da će hrvatski građani i dalje imati drugu najnižu cijenu plina u Europi, iza Mađara, izjavio je u četvrtak državni tajnik u Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja Ivo Milatić na Plinarskom forumu, održanom u organizacije časopisa Energetika marketing.
Vezano za buduću cijenu plina, Milatić je naveo da postoji metodologija koja je imala tri razdoblja tijekom kojih je Hrvatska energetska regulatorna agencija (HERA) izračunavala cijenu plina.
Cijena plina ipak neće biti 100 eura po megavatsatu
"S obzirom na prosjeke koje smo imali prošle godine ta bi cijena bila značajno veća. Intencija Vlade nije da se cijena plina sada poveća u višestrukom iznosu, tako da pozdravljam odluku HERA-e da krene u izmjenu metodologije, jer je to prvi uvjet uopće da mi kao Vlada onda, sukladno tome, reagiramo i reguliramo određene druge situacije koje moramo riješiti da bi ta cijena bila i održiva", rekao je Milatić.
Da nema tih postupaka, kazao je, cijena plina bila bi oko 100 eura po megavatsatu (MWh), a sada HERA "ostaje pri cijeni od 41 i nešto eura po MWh".
"Cijena svakako ostaje ista. Doduše, pričekajmo da se ta promjena dogodi, no sigurno je da ta cijena plina neće biti onakva kakvom su se strašili ljudi. Drugi tjedan će se sve znati, PDV će, sigurno je, ostati pet posto i prilično sam uvjeren da će hrvatski građani i dalje imati drugu najnižu cijenu plina u Europi, iza Mađara", istaknuo je državni tajnik.
HERA, naime, do 14. ožujka provodi javnu raspravu o prijedlogu izmjena Metodologije utvrđivanja iznosa tarifnih stavki za javnu uslugu opskrbe plinom i zajamčenu opskrbu, a kojima bi se uz ostalo regulirala da se "trošak nabave plina za razdoblje za koje Vlada donijela posebne propise s ciljem otklanjanja poremećaja na domaćem tržištu energije, određuje sukladno odredbama tih propisa".
Popunjenost skladišta plina Okoli 90 posto
Milatić je istaknuo i kako je oduka o izgradnji LNG terminala na otoku Krku bila dobro promišljena te da se provela u pravo vrijeme.
Smatra i da su Europa, kao i Hrvatska, dobro odgovorili na izazove koji su pred sve postavljeni zbog rata u Ukrajini.
Hrvatska je na vrijeme napunila podzemno skladište plina Okoli, koje je i sada, kako je rekao, puno 90 posto.
"I da nismo imali blagu zimu, opet bi imali dovoljno plina za ovu sezonu, a i za iduću sezonu također imat ćemo dovoljno plina", istaknuo je Milatić.
Nadogradnja LNG terminala u Omišlju
Kapacitet plutajućeg LNG terminal na Krku je 2,9 milijardi kubičnih metara godišnje.
Podizanje kapaciteta krčkog LNG terminala na 6,1 milijardu kubičnih metara i novi plinovod Zlobin-Bosiljevo stajat će oko 180 milijuna eura. Iz programa REPower EU dodatno je predviđeno 400 milijuna eura koji će omogućiti da se pojačaju opskrbni pravci prema Mađarskoj i Sloveniji.
Terminal na Krku može i dodatno širiti, čak se može razmišljati i o kopnenom terminalu, istaknuo je Milatić.
Spas u obnovljivim izvorima energije
Naglasio je i da Hrvatska ima veliki potencijal u obnovljivim izvorima energije.
Predstavnik Hrvatskog operatora tržišta energije (HROTE) Darjan Budimir istaknuo je da Hrvatska više od polovice svojih potreba za energijom uvozi.
U području plina sve manje proizvodimo, a sve više uvozimo, iako je plin izuzetno bitan energent, naveo je.
Po podacima koje je iznio, trenutno na tržištu plina imamo 39 opskrbljivača, 38 trgovaca, 30 distributera te jednog proizvođača plina.
Pozdravio je najave Ine o povećanju proizvodnje plina u Hrvatskoj, budući da je potrošnja prirodnog plina u stalnom porastu.
Nakon eksplozije cijena na početku ukrajinskog rata, cijene su se stabilizirale, a skladišta su puna zahvaljujući i blagoj zimi, rekao je Budimir.
Neophodna burza plina
Po njemu, u Hrvatskoj bi nužno trebalo implementirati burzu plina kako bi se bilančnim skupinama omogućila nabavu plina na transparentan i lakši način.
Profesor Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta Vladislav Brkić naglasio je da sigurnost opskrbe plinom u Hrvatskoj, uz ostalo, ovisi i o domaćoj proizvodnji, istaknuvši da je domaća proizvodnja jeftinija od uvoza, i to bilo da se radi o prirodnom plinu ili o LNG-u.
Drugi važan sigurnosni aspekt je podzemno skladište plina, treći LNG.
Brkić smatra i da će se energetski miks sigurno mijenjati u sljedećih 15 godina.
Neozbiljno razmišljati o napuštanju plinskog sustava koji ima mrežu od 20.000 kilometara
Predstavnik Hrvatske gospodarske komore Srećko Egzeta tvrdi kako je plinski sustav u Hrvatskoj drugi najveći sustav u zemlji, s 20.000 kilometara mreže.
Po njemu, vrlo je upitno i neozbiljno razmišljati o napuštanju plinskog sustava, o čemu neki govore, bez detaljne analize kako bi se to odrazilo na cjelokupno gospodarstvo ali i na državu u cjelini.