EU je uspješno prebrodila zimu, unatoč pokušajima Rusije da poremeti opskrbu plinom. No, pred Europom je još uvijek puno posla kako bi se u budućnosti osigurala energetska sigurnost, rekla je povjerenica EK za energetiku, Kadri Simson.
"Po mnogim mjerilima Europa je danas energetski sigurnija, manje ovisna o Rusiji, i jača nego što je bila prije godinu dana," rekla je Simson novinarima nakon sastanka ministara za transport i energetiku EU, u ponedjeljak, 27. veljače. "Ali taj test nije gotov. Pobijedili smo u prvoj bitci, ali pred nama je još duga borba."
Kako bi se dodatno ojačao položaj Europske unije, ona mora raditi na diversifikaciji opskrbe energentima. To znači šire korištenje obnovljivih izvora, smanjenje potražnje, i osiguravanje da ima dovoljno zaliha plina za sljedeću zimu, dodala je Simson. Na sastanku ministara u ponedjeljak govorilo se o načinima na koje bi se moglo zaštititi energetsko tržište EU, osigurati zalihe za predstojeću zimu i period nakon nje, i raditi na razvoju kompetitivnog i ekološkog transporta.
Europa je uspješno prošla krizu 2022.
Prije invazije na Ukrajinu, Rusija je bila najveći dobavljač plina za EU. 2021. godine iz Rusije je došlo 45 posto ukupnog uvoza plina i gotovo 40 posto ukupne potrošnje. Međutim, problemi su se pojavili prvo kad se zalihe Gazproma nisu popunile kako se očekivalo 2021. godine, i potom kad je tijekom 2022. Rusija postupno prekinula dovod, što znači da danas na ruski plin otpada samo 10 posto uvoza plina u EU.
Ti su faktori doveli do poremećaja na energetskom tržištu EU, što je dovelo do rasta cijena i zabrinutosti hoće li Europa imati dovoljno plina da prebrodi zimu. No usprkos bojazni, EU je uspjela izdržati najhladnije mjesece u godini bez ikakvih poteškoća i s dovoljnim količinama plina u zalihama.
"Danas možemo reći da ruska energetska ucjena nije uspjela," rekla je Simson, dodavši da će na kraju europske sezone grijanja - koja traje od početka listopada do kraja ožujka - zalihe plina u EU biti na 50 posto, tj. oko dvostruko više nego prethodne godine.
Ali dodala je i da sad nije vrijeme za mirovanje, i istaknula da je potrebno povećati proizvodnju iz obnovljivih izvora, te nastaviti raditi s međunarodnim partnerima na osiguranju dovoljnih količina plina za sljedeću zimu.
Ebba Busch, ministrica energetike Švedske - koja trenutno predsjedava Europskom unijom - slaže se da je pred Europom još puno posla.
"Jasno je da je Europa napravila golem napredak po pitanju upravljanja opskrbe plinom od početka rata u Ukrajini. Ali jedno je jasno - još ništa nije gotovo, a sljedeća zima će sa sobom donijeti nove izazove," rekla je Busch. "Opskrbu treba osigurati što je moguće brže, kako bi se izbjegle ekstremno visoke cijene plina i električne energije, ili - još gore - nestašice plina."
Pronalazak alternativnih dobavljača bio je jedan od načina na koje je Europa uspjela popuniti manjak prošle godine - pošiljke američkog ukapljenog plina (LNG) u EU gotovo su se udvostručile. Osim tog, obnovljivi izvori bili su ključni za istiskivanje ruskog plina kao goriva, jer je prošle godine izgrađeno gotovo 50 GW novih kapaciteta, i to uglavnom vjetroelektrana i solarnih postrojenja.
Novi cilj za smanjenje potrošnje?
Druga mjera koja je pomogla Europi bilo je smanjenje potražnje za plinom. 2022. godine, kad se predviđala nesigurna zima i oskudica opskrbe, države EU su dogovorile dobrovoljno smanjenje potrošnje plina za 15 posto.EU je kasnije i premašila taj zadani cilj, i postigla smanjenje od 19 posto, kaže Simson.
"Smatramo da je daljnje smanjenje potrošnje opcija zbog koje nećemo zažaliti. Ključno je osigurati da spremnost za sljedeću zimu i dosegnuti 90 posto ciljane količine zaliha do početka studenog."
Propisani cilj za smanjenje potrošnje koji je pomogao da se ostvare uštede ističe u ožujku. No EU sad razmišlja o njegovom produljenju.
Simson je rekla novinarima da se ministri slažu kako će tržište ukapljenog plina i dalje biti "vrlo napeto," jer Rusija i dalje na tržište šalje smanjene količine plina, a Kina se počinje otvarati nakon stroge politike lockdowna zbog pandemije Covida.
Što se tiče cilja za smanjenje potrošnje, Europska komisija najavila je da će ispitati "postoji li volja" da se privremena mjera trenutno na snazi produlji, a tek će nakon tog razmotriti kada bi se produljenje moglo predložiti na usvajanje državama članicama.
(Preveo David Spaić-Kovačić. Originalan članak pročitajte ovdje: Energy battle won, but fight not over, says EU energy chief)