Vlada je u četvrtak odlučila da će HEP-u dodijeliti zajam od 400 milijuna eura, nakon čega slijedi dokapitalizacija u iznosu do 500 milijuna eura, no zeleno svjetlo mora dati i Bruxelles

Zaključak je to koji proizlazi iz odluke Vlade od četvrtka da s 900 milijuna eura pomogne Hrvatskoj elektroprivredi (HEP).

'Stabilizacija poslovanja'

Vlada premijera Andreja Plenkovića odlučila je, naime, da će HEP-u odobriti dioničarski zajam od 400 milijuna eura, s ciljem, kako stoji u odluci Banskih dvora, "stabilizacije poslovanja".

Također, Vlada je zadužila Ministarstvo gospodarstva da poduzme, ističe se u odluci, "sve potrebne aktivnosti s namjerom dokapitalizacije, to jest povećanja temeljnog kapitala društva HEP d. d. ulozima u novcu i pravima", i to u ukupnoj vrijednosti do 900 milijuna eura. Pritom je, objašnjava se u odluci, u vrijednost dokapitalizacije uračunat i zajam od 400 milijuna eura, što znači da će sama dokapitalizacija iznositi do 500 milijuna eura.

"Prema analizama koje je dostavio HEP, proizlazi da su HEP-u potrebna financijska sredstva zbog pretrpljenih gubitaka proizašlih iz provođenja odluka iz paketa mjera Vlade donesenih radi pomoći građanima i ostalim ugroženim kupcima energije u procijenjenom iznosu do 900 milijuna eura", ističe se u obrazloženju Vladine odluke, uz napomenu kako je HEP dostavio analizu svog poslovanja u 2022. i 2023. godini.

Dodaje se kako će uslijediti konzultacije s nadležnim tijelima Europske komisije. Naime, postoji opasnost da bi Vladine financijske zahvate prema HEP-u u Bruxellesu mogli ocijeniti kao nedopuštene državne potpore, a u Banskim dvorima to žele izbjeći.

Ako Vlada nastavi ograničavati cijenu struje, HEP će ponovno trpjeti gubitke

Vladina odluka o dokapitalizaciji HEP-a naišla je na različite reakcije stručnjaka. 

Dio ih, naime, hvali odluku Vlade, smatrajući da je ona jedina moguća u uvjetima kada treba zaštiti standard građana od divljanja cijena energenata.

No, drugi dio stručnjaka kritizira Vladinu mjeru, ističući da bi država puno više napravila da je taj novac usmjerila u gradnju energetskih objekata i tako osigurala dovoljne količine struje nego što novcem poreznih obveznika krpa rupe u javnom poduzeću.

Ipak, svi sugovornici Euractiva slažu se s jednim: trošak zamrzavanja cijena struje na kraju plaćaju oni koji su od tog zamrzavanja imali najviše koristi, odnosno sami građani.

Upozoravaju i da će HEP imati nove gubitke ako se nastavi politika zamrzavanja cijena električne energije jer će i nove gubitke morati pokrivati Vlada, odnosno porezni obveznici.

Štern: Privatizacija HEP-a bila bi repriza Ine 

"Ovo je jedino što je Vlada u ovakvim okolnostima mogla napraviti. HEP je zbog mjera Vlade izgubio puno novca, same mjere u velikoj je mjeri i financirao HEP iz svog poslovanja, i sada država mora pokriti te gubitke", ocjenjuje za Euractiv stručnjak za energetiku Davor Štern. 

Dodaje i kako se protivi ideji privatizacije HEP-a jer smatra da bi to bila repriza Ine.

"Zalažem se za stvaranje moderne energetske kompanije za 21. stoljeće koja bi se bavila ponajprije obnovljivim izvorima energije, a u kojoj bi udio imala i država, a partnersku ulogu u tome odigrao bi i HEP", napominje Štern.

Jurčić: I u drugim zemljama se socijalna politika vodi i kroz cijene javnih dobara

I profesor na zagrebačkom Ekonomskom fakultetu Ljubo Jurčić ističe da je država odgovorna za gubitke koje trpi HEP pa je logično da ih i nadoknadi. 

"Socijalna politika se vodi i kroz cijene javnih dobara, i to ne samo u Hrvatskoj, nego i u drugim zemljama. Dobro je da će država pokriti gubitke koje je svojim odlukama nanijela HEP-u, ali tu treba postojati kontrola", ističe Jurčić za Euractiv. 

Poručuje i da bi eventualna privatizacija HEP-a dovela do rasta cijena struje, što bi hrvatski građani sa svojim skromnim primanjima u odnosu na razvijenije zemlje teško podnijeli. Alternativa tome bila bi da država privatnom vlasniku nadoknađuje razliku između stvarne i prodajne cijene struje koju dopusti država, što bi opet u konačnici platili porezni obveznici.

Vidaković: Obećanja premijera možda su čak i neostvariva

No, ekonomski analitičar Neven Vidaković odluku koju je Vlada donijela u četvrtak smatra dubioznom.

"Ovdje nije riječ o dokapitalizaciji nego o kreditu kojim se pokrivaju minusi HEP-a koje je Vlada sama proizvela svojom politikom. Cijenu ograničavanja cijena struje na kraju plaćaju sami građani, a da toga očito nisu ni svjesni", ocjenjuje Vidaković za Euractiv.

Odluku koju je Vlada u četvrtak donijela smatra "suludom".

"Odakle im tih 900 milijuna eura? To je dva posto hrvatskog bruto domaćeg proizvoda. Zašto za taj novac nisu izgradili novu elektranu i tako osigurali nove količine struje?", pita se Vidaković.

Upozorava i da bi se odluka Banskih dvora mogla "nasukati" u Bruxellesu.

"Obećanja koja daje premijer možda su čak i neostvariva. Mjeru koju je Vlada usvojila treba odobriti Europska komisija. Što ako to ne napravi?", ističe Vidaković.

Smatra da je Vlada uništila HEP svojim odlukama.

"Problem HEP-a je nelikvidnost, i to upravo zbog Vladinih mjera. HEP nema novaca na računu i to je pravi problem. Ako nastave s ovim mjerama, HEP više neće imati ni za plaće, a onda nas ponovno čeka ovakva 'dokapitalizacija', odnosno upumpavanje novca u HEP, i to zbog mjera koje bi navodno trebale pomoći hrvatskim građanima. Drugim riječima, ponovno ćemo biti na početku", zaključuje Vidaković.