Nova istraživanja pokazuju da dvije petine korisnika duhanskih proizvoda u Hrvatskoj, zbog lavine poskupljenja i nedostatka novca, ipak smanjuje konzumaciju duhanskih proizvoda
Visoka inflacija sve više utječe i na pušače pa su mnogi od njih smanjili konzumaciju duhanskih proizvoda, a neki su i prestali pušiti.
Kako pokazuju rezultati istraživanja magazina Ja trgovac i agencije Hendal, provedenog u siječnju, 41 posto korisnika duhanskih proizvoda tvrdi da manje puši zbog lavine poskupljenja s kojom se posljednjih godina suočavamo.
Taj se podatak nadovezuje na onaj iz istraživanja provedenog početkom prošle godine, kada smo se također suočavali s visokom inflacijom, a istodobno smo prešli i na euro. Tada je, naime, 39 posto pušača kazalo da zbog tanjih džepova smanjuje pušenje.
Šok terapija zbog visoke inflacije
Hrvatska se posljednjih godina suočava s najvišom inflacijom još od ranih 90-ih godina prošlog stoljeća, kada je zbog rata potonula u hiperinflaciju.
Prema podacima Hrvatske narodne banke (HNB), godišnja stopa inflacije u Hrvatskoj u 2022. godini iznosila je 10,8 posto, dok su cijene na malo u prošloj godini rasle po stopi od osam posto.
Takve razine inflacije Hrvatska ne pamti od vremena prije pokretanja Stabilizacijskog programa 1993. godine, kojem je cilj i bilo zaustavljanje inflacije te priprema za zamjenu hrvatskog dinara kunom u svibnju 1994. godine. Kuna se i tijekom cijelog svog postojanja pokazala kao stabilna valuta, a stopa inflacije u Hrvatskoj sve do prije dvije godine bila je vrlo mala.
Stvari su se počele mijenjati u drugoj polovici 2021. godine, nakon što je završila recesija izazvana pandemijom koronavirusa i nakon što se život počeo vraćati u normalu. Dugotrajno "zaključavanje“ gospodarstava diljem svijeta izazvalo je kidanje opskrbnih lanaca, zbog čega su i cijene počele skakati. Kako je otvaranje ekonomija povećalo i potražnju za naftom i plinom, počele su snažno rasti i cijene energenata, što se, opet, počelo prelijevati na maloprodajne cijene roba i usluga.
Ipak, glavni inflacijski udar uslijedio je nakon što je Rusija u veljači 2022. godine napala Ukrajinu. To je dovelo do snažnog rasta cijena energenata, kao i hrane. Posljedice toga osjećamo i danas u vidu visoke inflacije, premda inflacijski pritisci u Europi, pa tako i u Hrvatskoj, posljednjih mjeseci popuštaju.
Tako je, prema podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS), godišnja stopa inflacije u Hrvatskoj u siječnju ove godine iznosila 4,1 posto.
Prema metodologiji koju koristi Eurostat, godišnja stopa inflacije u Hrvatskoj je u siječnju iznosila 4,8 posto, po čemu je Hrvatska po dinamici rasta maloprodajnih cijena bila na trećem mjestu u EU - iza Rumunjske (7,3 posto) i Estonije (5,0 posto), o čemu je Euractiv već pisao.
Duhan i alkohol za trećinu skuplji nego 2015.
Rast cijena, naravno, nije zaobišao ni duhanske proizvode, iako je kod njih obično glavni generator poskupljenja država, odnosno trošarine koje Vlada svako malo povećava.
Prema podacima DZS-a, alkoholna pića i duhan (nema podataka samo za duhanske proizvode, već za skupinu proizvoda u koje ulaze i proizvodi od duhana) u siječnju su bili čak 35,4 posto skuplji od prosjeka za 2015. godinu.
Iako u Hrvatskoj rastu i plaće, pa je prosječna neto plaća u prosincu prošče godine iznosila 1191 euro, što je za 145 eura ili za oko 14 posto više nego u prosincu 2022. godine, zaposleni veće plaće nisu previše osjetili na dubini svog džepa, budući da im je povišice uglavnom "pojela“ inflacija. Ne čudi stoga što mnogi u takvoj situaciji smanjuju pušenje ili ga se čak u potpunosti odriču.
Unatoč visokoj inflaciji, većina pušača ostala vjerna svom poroku
Ipak, čini se da većina pušača ostaje ustrajna u tom svom poroku.
Naime, spomenuto istraživanje magazina Ja trgovac i Hendala pokazuje na 55 posto pušača inflacija nije utjecala kada je riječ o konzumaciji duhanskih proizvoda.
Ima ih koji su i povećali pušenje
Štoviše, ima i onih koji su povećali pušenje.
Takvih je, prema podacima iz spomenutog istraživanja, početkom godine bilo pet posto, odnosno svaki dvadeseti.
Udio pušača čak i blago porastao
Podaci iz istraživanja Hendala pokazuju da trećina odrasle populacije u Hrvatskoj puši. Preciznije, 34 posto od ukupno 500 ispitanika starijih od 18 godina koji su sudjelovali u istraživanju.
Udio pušača početkom ove godine bio je čak nešto i veći nego godinu ranije. Tada je, naime, 33 posto sudionika u anketi tvrdilo da puši.
Udio pušača u Hrvatskoj veći od prosjeka EU
Ti se podaci razlikuju od posljednjih podataka koje je objavio Eurostat, a koji pokazuju da je u Hrvatskoj 2019. godine 21,8 posto stanovništva starijeg od 15 godina konzumiralo duhanske proizvode. Po tome, Hrvatska je po raširenosti pušenja u EU bila između Njemačke (21,9 posto) i Cipra (21,2 posto) te iznad prosjeka EU od 18,4 posto.
Osim već spomenute Njemačke, veći udio pušača u EU od Hrvatske imale su samo Bugarska (28,7 posto) i Grčka (23,6 posto), te Latvija (22,1 posto).
Među zemljama kandidatima za koje su objavljeni podaci, veći udio pušača u populaciji starijoj od 15 godina od Hrvatske imale su Turska (27,3 posto) i Srbija (26,2 posto), pokazuju podaci Eurostata.
Hrvati se teško odriču cigarete
Razlika u udjelu pušača u populaciji u istraživanjima Hendala i Eurostata može se pripisati većem obuhvatu istraživanja Eurostata, odnosno uključivanju u istraživanje i srednjoškolske dobi kada većina mladih ipak još ne puši.
Ipak, podaci oba istraživanja potvrđuju da se Hrvati teško odriču pušenja, čak i u vremenima kada im inflacija žestoko nagriza novčanike.
Najveći dio pušača koristi cigarete, duhan za motanje sve manje zastupljen
Istraživanje Hendala pokazuje i kakve su navike pušača u Hrvatskoj. Pojednostavljeno, može se reći da najveći dio njih, 68 posto, koristi cigarete, i to unatoč stalnim poskupljenjima. To je isti udio kao i u lanjskom istraživanju.
Na drugom je mjestu duhan za motanje, kojeg koristi 24 posto pušača. To je znatno manje nego lani, kada je duhan "motalo“ 31 posto pušača.
Manje nego lani je i onih koji koriste uređaje nove generacije, poput IQOS-a i sličnih proizvoda. Njihovi korisnici sada imaju udio od 18 posto u ukupnoj pušačkoj populaciji u Hrvatskoj, dok ih je lani bilo 22 posto.
Smanjio se i udio korisnika električnih cigareta, i to s 18 posto lani na 13 posto ove godine.
Duhan za žvakanje i kubanske cigare u Hrvatskoj su i ranije spadali u slabo zastupljene proizvode. Njih, prema novom istraživanju Hendala, koristi po jedan posto pušača.
Najveći dio pušača na duhanske proizvode mjesečno potroši do 70 eura
Najveći dio pušača u Hrvatskoj, njih 81 posto, na duhanske proizvode mjesečno troši do 70 eura. No, s obzirom na skupoću duhanskih proizvoda u Hrvatskoj, a posebno cigareta, već i taj podatak govori u prilog tvrdnji da među pušačkom populacijom ipak dominiraju oni koji umjereno i povremeno "zapale“.
Okorjelih puča, onih koji na duhanske proizvode mjesečno potroše od 70 do 140 eura, je 15 posto u pušačkoj populaciji u Hrvatskoj.
Onih koji na duhanske proizvode potroše više od 140 eura u Hrvatskoj je samo četiri posto, pokazuju rezultati istraživanja koje su proveli magazin Ja trgovac i agencija Hendal.