Stručnjaci upozoravaju da su hrvatskom zdravstvu neophodne reforme, iako one neće biti nimalo politički popularne

Pojednostavljeno rečeno, može se reći kako objavljeni podaci pokazuju da su stanovnici Hrvatske najdeblji u Europi, kao i da u većoj mjeri od drugih oblijevaju i umiru od raka te da i dalje uvelike spadaju među strastvene pušače.

Dvije trećine stanovnika Hrvatske pretilo

Analiza o pretilosti, koju je ovih dana objavio Eurostat, a koja obuhvaća podatke iz 2019. godine, pokazala je, naime, da 64,8 posto odraslih stanovnika Hrvatske ima prekomjernu tjelesnu težinu.

Po tome, Hrvatska, u paketu s Maltom, koja ima isti udio pretilih u populaciji starijoj od 18 godina, drži neslavno prvo mjesto ne samo na ljestvici EU, nego i na široj europskoj listi, budući da su podaci o pretilosti objavljeni kako za članice Unije, tako i za Norvešku, Srbiju i Tursku.

Deblji smo od susjeda

Ako se po debljini uspoređujemo s neposrednim susjedima, proizlazi da smo, u prosjeku, deblji od stanovnika Slovenije, u kojoj 58,1 posto stanovnika ima prekomjernu tjelesnu težinu. Također, deblji smo i od stanovnika Mađarske, u kojoj 59,9 posto populacije ima višak kilograma, kao i od stanovnika Srbije, u kojoj u kategoriju pretilih ulazi 53,6 posto odraslih.

Inače, u EU u cjelini 52,7 posto odraslog stanovništva spada u kategoriju pretilih.

Pomalo iznenađujuće djeluje podatak da najmanje problema s debljinom imaju stanovnici Italije, u kojoj je 2019. godine "samo" 45,7 posto odraslog stanovništva, odnosno nešto manje od pola, imalo višak kilograma.

Naravno, vrijedi spomenuti kako debljina može biti okidač za brojne bolesti.

Hrvatska obara europske rekorde i po debljini po spolovima. Spomenuti podaci pokazuju da je 73,2 posto odraslih muškaraca u Hrvatskoj pretilo, što je više čak i nego u našem "konkurentu po debljini", Malti, u kojoj u kategoriju pretilih ulazi 71 posto odraslih muškaraca.

Istodobno, na razini EU u cjelini, u kategoriju ljudi s viškom kilograma ulazi 60,2 posto odraslih muškaraca.

Hrvatska je na neslavnom prvom mjestu u Europi i kada je riječ o debljini žena. U kategoriju pretilih, naime, ulazi 58,5 posto odraslih žena u našoj zemlji.

Na razini Unije u cjelini, u kategoriji pretilih je 45,7 posto odraslih žena, pokazuju podaci Eurostata.

Zabrinjava broj oboljelih i umrlih od raka

Stanje u Hrvatskoj zabrinjavajuće je i kada je riječ o broju umrlih od raka. Istraživanje Eurostata pokazalo je da je od raka u 2019. godini, što su posljednji dostupni podaci, u Hrvatskoj umrlo 311 stanovnika na 100.000 ljudi. Veću stopu smrtnosti od raka na 100.000 stanovnika imala je jedino Mađarska, 328.

Od ostalih zemalja u okruženju, u Sloveniji je na 100.000 stanovnika od raka 2019. godine umrlo 290 ljudi, a u Srbiji 291.

Rak je, inače, najveći uzročnik smrti u EU. Dostupni podaci govore da od raka godišnje u Uniji umre oko 1,2 milijuna ljudi. No, iako rak uzrokuje četvrtinu smrti u EU, što je za nijansu manje nego u Hrvatskoj, stopa smrtnosti od raka u Uniji je ipak manja od one u nas i iznosi 253 na 100.000 stanovnika, pokazuju podaci Eurostata.

Spomenimo i da se od raka najmanje umire na Cipru. Prema spomenutim podacima, od raka je 2019. godine na 100.000 stanovnika tog mediteranskog otoka umrlo 195 ljudi.

Dodajmo ovome i kako podaci pokazuju da u EU, pa tako i u Hrvatskoj, od raka više umiru muškarci nego žene.

Premda se broj pušača smanjio, Hrvati i dalje među europskim rekorderima po konzumaciji nikotina

Zabrinjavajući su i podaci o pušenju. Iako se i oni odnose na 2019. godinu, pokazuju da je u Hrvatskoj, unatoč zabranama pušenja i kampanjama protiv pušenja, i dalje velik dio populacije ovisan o nikotinu.

Prema podacima Eurostata, svaki peti Hrvat u dobnoj skupini od 15 i više godina, odnosno njih 21,8 posto, konzumira cigarete na dnevnoj bazi.

Veći udio pušača u stanovništvu od 15 više godina u EU imaju jedino Bugarska, 28,7 posto, Grčka, 23,6 posto, Latvija, 22,1 posto, i Njemačka, 21,8 posto.

Na razini EU u cjelini, pušači čine 18,4 posto stanovnika u dobi od 15 i više godina. Najmanje je pušača u toj dobnoj skupini u Finskoj, 9,9 posto, i Švedskoj, samo 6,4 posto, odnosno tek svaki petnaesti.

Među zemljama u okruženju Hrvatske veći udio pušača ima samo Srbija

Od zemalja u okruženju Hrvatske za koje su objavljeni podaci, veći udio pušača u populaciji od 15 i više godina ima jedino Srbija, 26,2 posto. Slijedi Mađarska, s udjelom pušača u spomenutoj dobnoj skupini od 19,3 posto, te Slovenija, u kojoj je udio pušača "samo" 16,6 posto među stanovnicima od 15 i više godina.

Ako izuzmemo već spomenutu Bugarsku, najveći udio pušača u spomenutoj dobnoj skupini među europskim zemljama ima Turska, 27,3 posto.

Ipak, stručnjaci upozoravaju da spomenutu statistiku o pušačima ne treba uzimati kao konačnu, budući da je posljednjih godina znatan broj ljudi prešao na e-cigarete i druge slične alternativne proizvode koji im mijenjaju klasičnu cigaretu. Za te alternativne proizvode nitko ne zna u kojoj su mjeri doista manje štetni po zdravlje ljudi od klasičnih cigareta, kao ni kakve posljedice ostavljaju. Osim toga, mnogi i kombiniraju klasične cigarete i alternativne proizvode.

Zbog sve izraženijeg prelaska na e-cigarete i druge slične proizvode, statistički se, ističu stručnjaci, smanjio i broj i udio pušača u Hrvatskoj. Prema podacima eurostatističara, u Hrvatskoj je 2014. godine - dakle, pet godina prije posljednjeg spomenutog istraživanja - pušilo 24,5 posto stanovnika starijih od 15 godina, odnosno svaki četvrti.

Kao i drugdje u Europi, i u Hrvatskoj je više pušača među muškarcima, nego među ženama, pokazuju podaci.

Mrsić: Takvi rezultati odražavaju kaos u našem zdravstvu

Liječnik Mirando Mrsić, nekadašnji ministar rada i socijalne skrbi, kaže da su dostupni podaci o zdravstvenom stanju nacije poražavajući. Uz to, dodaje, podaci potvrđuju da je hrvatsko zdravstvo, kako kaže, u kaosu.

"Rezultati samo reflektiraju stanje našega zdravstva. U Hrvatskoj gotovo da više i nema preventive, već je zdravstveni sustav okrenut liječenju bolesti. Drugim riječima, naše zdravstvo se bavi posljedicama, a ne uzrocima", ocjenjuje Mrsić za Euractiv.

Naš sugovornik upozorava da hrvatska država velik novac izdvaja za zdravstvo. Unatoč tome, kvaliteta usluge je takva da su na kraju, ističe, svi nezadovoljni – i pacijenti, ali i liječnici i medicinske sestre.

Teške posljedice za hrvatsko gospodarstvo

Posljedice takvog zdravstva i lošeg zdravstvenog stanja nacije itekako osjeća i hrvatsko gospodarstvo, napominje Mrsić.

Među posljedicama je i velik broj bolovanja, zatim, puno kroničnih bolesnika i velika potrošnja lijekova. Dijelom i zbog takvog zdravstvenog bunara bez dna Hrvatska ima razmjerno visoku cijenu rada, iako prosječan zaposlenik, kada mu se od plaće oduzmu porezi i doprinosi, na kraju ne dobije puno.

Hrvatsko zdravstvo vapi za reformama

"Poražavajući pokazatelji zdravstvenog stanja nacije proizlaze iz lošeg zdravstvenog sustava. Zdravstveni sustav potrebno je temeljito reformirati, ali od toga su do sada bježale sve hrvatske vlade jer znaju da bi zbog toga izgubile sljedeće izbore. Pritom ne mislim na kozmetičke promjene, nego na stvarne", zaključuje Mrsić.

Ipak, napominje, stanje u zdravstvu i demografski trendovi takvi su da se reforma zdravstva neće moći odgađati unedogled.