U analizi o hrvatskom zdravstvu koju je izradila konzultantska tvrtka McKinsey, ističe se da bi naglasak trebao biti na prevenciji bolesti, a ne na njihovu liječenju, te kako bi digitalizacija i bolja obrada podataka donijeli uštede

Prema toj analizi, Hrvatska bi, ako pristupi ozbiljnoj reformi zdravstvenog sustava, do 2040. godine mogla imati čak 100.000 smrtnih slučajeva manje, dok bi prosječan građanin mogao imati 27 dodatnih zdravih dana godišnje, a hrvatski bi bruto domaći proizvod (BDP), zbog manjeg broja preranih smrti i boljeg zdravstvenog stanja stanovništva, mogao porasti za devet milijardi eura godišnje.

'Postajemo sve nezdravija nacija'

U McKinseyju ističu kako se Hrvatska (i) po podacima o zdravlju stanovništva nalazi pri samom dnu ljestvice Europske unije. U analizu su uključeni i podaci za Ujedinjeno Kraljevstvo, koje više nije u EU, ali koje je bilo u sastavu Unije u razdoblju za koje se iznose podaci.

Pojednostavljeno rečeno, podaci iz analize McKinseyja pokazuju da Hrvatska ima veći teret bolesti i veću stopu smrtnosti u odnosu na prosjek Unije.

"Štoviše, čini se da postajemo sve nezdravija nacija, jer se zdravi životni vijek u razdoblju od 2012. do 2019. godine smanjio, pa hrvatski građani danas više od četvrtine svojih života provode u lošem zdravstvenom stanju“, upozorava se u novoj studiji McKinseyja "Ostvarivanje zdravstvenog potencijala Hrvatske“.

Dodaju kako su iz analize namjerno ispustili 2020. godinu, koja je bila u znaku pandemije koronavirusa, a koja je u Hrvatskoj uzela priličan danak u ljudskim životima. To znači da bi podaci, kada bi 2020. bila uključena u analizu, bili još i gori.

Pušenje i pretilost među vodećim uzrocima bolesti 

No, i podaci za razdoblje od 2012. do 2019. godine dovoljno su alarmantni. Hrvatska tako ima najvišu ukupnu stopu smrtnosti od raka u EU (uključujući u kalkulacije i Veliku Britaniju), zatim, najvišu stopu smrtnosti od kolorektalnih oblika raka i drugu najvišu stopu smrtnosti od respiratornih oblika raka, ističu u McKinseyju.

Napominju i kako je stopa smrtnosti u Hrvatskoj 17 posto iznad prosjeka EU i Velike Britanije. Hrvatska po tome bolje stoji samo u usporedbi s Litvom, Latvijom, Mađarskom, Rumunjskom i Bugarskom.

Među vodećim uzrocima bolesti u Hrvatskoj su pušenje i pretilost, ali i konzumacija alkohola, šećera i soli. Hrvatska se, kažu u McKinseyju, po broju dnevnog unosa kalorija iz šećera i zaslađivača nalazi na petom mjestu među članicama Unije, a iznadproječan je i unos soli.

Dobro je to što hrvatski građani konzumiraju manje alkohola od prosjeka na razini EU i Velike Britanije, kao i što se udio pušača smanjuje brže od europskog prosjeka. Međutim, sve to očito nije dovoljno kako bi zdravstveno stanje nacije bilo bolje, o čemu govore i podaci po kojima prednjačimo po udjelu osoba s povišenim krvnim tlakom, a visoko kotiramo i po prosječnoj razini kolesterola u krvi.

Velika smrtnost zbog zagađenja zraka

U McKinseyju smatraju kako bi se preko 70 posto poboljšanja zdravstvenog stanja nacije moglo postići prevencijom, a ne liječenjem.

Riječ je o potezima poput smanjenja konzumacije alkohola i duhana, zatim zdravijih prehrambenih navika i vježbanja, kao i čišćeg okoliša. Hrvatska se, naime, nalazi na petom mjestu u EU po stopi smrtnosti izazvanoj zagađenjem zraka.

Izvor: Robert Anic/PIXSELL/PIXSELL

Također, u McKinseyju napominju kako bi poboljšanju zdravstvenog stanja nacije pomogle i zdravstvene intervencije u smislu korištenja preventivnih lijekova za srčane bolesti, moždane udare i dijabetes, kao i protiv infekcija.

Samo na digitalizaciji zdravstva možemo uštedjeti 550 milijuna eura 

Kada se tome pridoda i uvođenje digitalizacije i napredne analitike u zdravstveni sustav, koje bi mogle donijeti preko 550 milijuna eura ušteda godišnje, sustav zdravstvene skrbi funkcionirao bi znatno bolje nego danas, ističe su u analizi.

"Umjesto fokusa na izravno smanjenje troškova javnog zdravstva, Hrvatska bi mogla staviti veći fokus na prevenciju i učinkovitiju zdravstvenu skrb u cilju poboljšanja zabrinjavajućeg zdravstvenog stanja nacije i time ostvariti dugoročne uštede. Hrvatska već sada troši oko tri posto sredstava za zdravstvo na preventivne mjere, što je iznad prosjeka EU i Velike Britanije, koji iznosi 2,6 posto, ali bi mogla razmotriti preusmjeravanje i reprioritizaciju svojih aktivnosti vezanih za preventivu kako bi dodatno smanjila smrtnost i teret bolesti. To bi se moglo postići koncentriranjem na ključne faktore rizika, kao što su visoki krvni tlak, loša prehrana i pušenje duhana - tri najveća doprinositelja smrtnosti i bolesti u Hrvatskoj u kojima zaostaje za državama iz skupine", poručuju u McKinseyju.

Dodaju kako je za poboljšanja u sektoru zdravstva, među ostalim, potrebna bolja podatkovna analiza, optimizacija sustava pružanja zdravstvene skrbi i poticaji zdravstvenim ustanovama te bolje upravljanje radnom snagom, kao i već spomenute digitalizacija i napredna analitika.

"Ostvarivanje učinkovite i trajne promjene može biti teško, posebno za zdravstvene sustave, jer često imaju visok stupanj regulacije, fragmentirani su te uključuju složene opskrbne lance u kojima se nalaze mnoge zainteresirane strane koje su često u neskladu. Često su i izolirani, s primarnim fokusom na specijalnosti, a ne na iskustva pacijenata i zdravstvene ishode“, napominje, kako stoji u priopćenju McKinseyja, Tomislav Brezinščak, jedan od autora analize te direktor Adriatic regije i partner u toj konzultantskoj tvrtki. 

Demografija otežava funkcioniranje zdravstva

Inače, u McKinseyju ne smatraju da je situacija u hrvatskom zdravstvu toliko kritična kako se obično misli.

Upozoravaju, doduše, da su dugovi u tom sektoru veliki i da ih Vlada sanira. Tako je Vlada od 2017. do 2022. godine u interventne sanacije zdravstva "upumpala" oko 1,8 milijardi eura ili oko 10 posto ukupno utrošenih sredstava za javno zdravstvo. No, unatoč tim intervencijama, javno je zdravstvo krajem prošle godine i dalje imalo preko milijardu eura duga, što je 360 milijuna eura više nego krajem 2017. godine.

Ti će problemi u budućnosti nastaviti rasti jer Hrvatska gubi stanovništvo, posebno radno aktivno iz čijih se doprinosa financira zdravstveni sustav, dok istodobno starije stanovništvo znači i veća izdvajanja za zdravstvenu skrb.

Unatoč tome, zaključuju u McKinseyju, financijska situacija u kratkom i srednjem roku nije tako kritična. No, zdravstvo je potrebno reformirati kako bi se naglasak stavio na prevenciju bolesti, a ne na njihovo liječenje.