'Ministar Beroš nema snage za dublje reforme u zdravstvnom sustavu; pitajte ga što je učinio s 80 milijuna eura europskih sredstava namijenjenih nabavci sofisticirane onkološke opreme'

Liječnica, znanstvenica i profesorica na Medicinskom fakultetu u Rijeci Jerković je prošli tjedan održala u Europskom parlamentu konferenciju “Vrijeme je za screening! Implementacija novih preporuka za programe probira na rak“, koja je bila u okviru Europskog plana za borbu protiv raka.

Prošlotjedna konferencija nije bila prva slična, koju je Jerković organizirala kako bi odgovorila na poteze hrvatske zdravstvene administracije. Između ostalog je pohvalila Nacionalni strateški okvir protiv raka, ali i istaknula da dokument ostaje mrtvo slovo na papiru te postavila pitanje o načinima korištenja novca za borbu protiv raka.

U drugom dijelu razgovora predstavila je i svoje europske aktivnosti na područjima digitalizacije poput uvođenja digitalnog novčanika kao i reforme modela tržišta električne energije, ali i o uvjetima za uključenje EP-a u traženje mirovnog rješenja za Ukrajinu. Smatra da socijaldemokracija u Hrvatskoj nije prošlost, a najavila je i ambicije za nastavak karijere u politici i znanosti.

EURACTIV: Koliko stručni susreti i razmjene mišljenja, poput konferencija koje ste organizirali u Bruxellesu, mogu pridonijeti promjenama u zdravstvenom sustavu, konkretno u Hrvatskoj, ako znamo da zdravstvo nije u nadležnosti EU, nego svake od članica?

JERKOVIĆ: Mogu pridonijeti mnogo. Upravo zato sam smatrala da je iznimno važno na konferenciju “Vrijeme je za screening! Implementacija novih preporuka za programe probira na rak“, koja je održana u Bruxellesu, ugostiti predstavnike struke, politike i udruga pacijenata iz Hrvatske. Kažu mi da na ovakvim događanjima nauče puno te da im pomognu osvijestiti ne samo važnost europskih zdravstvenih strategija, već i činjenicu da nam za njihovu provedbu na raspolaganju stoje znatna financijska sredstva. Politike EU-a u području zdravstva nude niz znanstveno utemeljenih i kvalitetnih smjernica za unaprjeđenje. Međutim, kao što ste i sami rekli, odluku o tome hoće li ih provoditi donose isključivo države članice.

Izvor: Europski parlament

Nažalost, mi u Hrvatskoj ozbiljno zaostajemo s implementacijom i mnoge važne strategije i planovi ostaju mrtvo slovo na papiru. Nacionalni plan za borbu protiv raka je, nažalost, najbolji dokaz za to. Hrvatska ima jako loše ishode liječenja od karcinoma, pacijenti nam u sustav ulaze u poodmaklom stadiju bolesti, bilježimo drugu najvišu smrtnost od ove bolesti u EU, a u isto to vrijeme za onkologiju izdvajamo 11 posto više od prosjeka EU-a. Dakle, trošimo više, a postižemo lošije rezultate. Prošlotjedna konferencija, kao i ona prva na temu poboljšanja ishoda liječenja onkoloških pacijenata, moj su odgovor na višegodišnje nečinjenje naše zdravstvene administracije.

EURACTIV: No, na konferenciji je predstavljen i hrvatski nacionalni program probira na rak pluća. Hrvatska je prva od članica implementirala taj program. Kada će taj program donijeti i prve rezultate, da Hrvatska ne bude više u vrhu država s najgorom stopom preživljenja od karcinoma?

JERKOVIĆ: Hrvatska je zahvaljujući akademiku i predstojniku Klinike za plućne bolesti Jordanovac KBC-a Zagreb Miroslavu Samaržiji prva članica EU-a koja je započela s nacionalnim programom probira na rak pluća primjenjujući metodu low dose CT i tu nas s pravom gledaju kao primjer dobre prakse. Iznimno mi je drago što se akademik Samaržija odazvao mom pozivu i predstavio ga na konferenciji u Bruxellesu, jer njegovo izlaganje može pomoći drugim državama članicama da krenu u implementaciju takvog istog programa probira.

Naravno, uvođenje screeninga je samo jedan važan korak, no nije i jedini kako bismo vidjeli rezultate i smanjili smrtnost. Potrebne su nam i pojačane javnozdravstvene kampanje o važnosti prestanka pušenja. U Belgiji primjerice ne smijete pušiti u zatvorenom prostoru, a ako želite zapaliti cigaretu morate izaći na ulicu i to učiniti ispred kafića ili restorana. I nitko se ne žali.

EURACTIV: Kako Hrvatska stoji s programima probira ostalih karcinoma? Program probira na rak vrata maternice obustavljen je još 2016. godine, a probir na karcinom debelog crijeva je doživio fijasko zbog neodaziva.

JERKOVIĆ: Rak debelog crijeva nam je uz rak pluća najveći uzrok smrtnosti među karcinomima, a izlaznost na nacionalni program probira nam ne dostiže niti 20 posto. Ne postoji istraživanje o razlozima slabog odaziva, ali oni su sigurno različiti. No, vjerujem da je ipak u pozadini svih slaba ili nikakva informiranost. Stoga je ulaganje u povećanje zdravstvene pismenosti, odnosno u edukaciju stanovništva o načinima na koje se karcinom može prevenirati od goleme važnosti u ovom slučaju.

 S programom za rak vrata maternice do prije nekoliko tjedana je situacija bila još gora nego li s programom za rak debelog crijeva. Problem nije bila mala izlaznost, već program nije niti postojao zato što ga je bivši ministar zdravstva Milan Kujundžić ukinuo još 2016. godine. Dobro je što je pilot program u Virovitičko–podravskoj konačno započeo s provedbom prije 10-ak dana međutim, nažalost, mišljenja sam da po njegovom isteku naše ministarstvo neće biti u mogućnosti taj isti program početi provoditi u svim županijama.

Naime, iz medijskih izjava predstavnika Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo vidljivo je da još uvijek nisu napravili dubinsku analizu i da nemaju uvid u to kakvo nam je stanje s infrastrukturom i ljudskim resursima. Tu ponajprije mislim na program probira na rak vrata maternice koji bi se sada trebao provoditi testiranjem na HPV, a ne PAPA testom, kao što je to dosada bilo.

EURACTIV: Koliko je pandemija bolesti COVID-19 dodatno otežala otkrivanja karcinoma u Hrvatskoj i utjecala na liječenje malignih bolesti?

JERKOVIĆ: Nažalost, pandemija je negativno utjecala na sve aspekte zdravstvenog sustava, pa tako i na liječenje malignih bolesti. Nemamo podatke za Hrvatsku, ali neke procjene na razini Europske unije kažu da zbog pandemije više od milijun karcinoma nije dijagnosticirano na vrijeme. Možemo biti sigurni da otkrivanje bolesti u kasnijim fazama znači lošiju prognozu i veću smrtnost. Mislim da naš zdravstveni sustav uopće nije spreman za pojačan priljev takvih pacijenata.

EURACTIV: Koji su gorući problemi zbog kojih nema sustavnog probira, kao i oni koji dovode do zabrinjavajuće loših ishoda liječenja malignih bolesti u Hrvatskoj?

JERKOVIĆ: Najveći problem je taj da nema političke volje. Drugog opravdanja nema s obzirom na to da imamo znanje, smjernice, a i sufinanciranje koje nam se nudi iz EU fondova. Naši javnozdravstveni djelatnici koji kroje ili provode zdravstvenu politiku nemaju izgrađenu svijest o važnosti programa probira, pa kako onda očekivati da je imaju građani.

Uzmite samo za primjer jednu Sloveniju, nama susjednu državu, čija izlaznost na nacionalni program probira na rak vrata maternice iznosi više od 70 posto. Njihov program je tijekom pandemije bio zaustavljen samo šest tjedana, dok je kod nas i bez pandemije bio zaustavljen šest godina. Dakle, može se, ali volja s najviših političkih razina izostaje pa ponajprije u tome moramo tražiti uzrok ovako loše situacije u onkološkoj skrbi.

EURACTIV: Čini se kako je veliki problem zdravstvenu pismenost naših građana, koji se iz različitih razloga, često potpuno iracionalnih, ne javljaju na organizirane programe probira na karcinom. Kakve kampanje najviše pomažu podići svijest o potrebi preventivnih pregleda i može li hrvatsko zdravstvo podnijeti veće preventivne preglede s obzirom na sadašnju organizaciju rada?

JERKOVIĆ: U pravu ste kada kažete da je zdravstvena pismenost veliki problem i da je odgovornost svakoga pojedinca da bude upoznat s rizicima od obolijevanja ne samo od karcinoma, već i drugih nezaraznih bolesti.

Međutim, govoriti o apsolutnoj odgovornosti pojedinca bilo bi moguće samo u situaciji u kojoj je država sa svoje strane ponudila odgovarajuću zaštitu od ostalih čimbenika koji negativno utječu na ljudsko zdravlje, a sam pojedinac ih ne može kontrolirati. Govorim o zagađenosti okoliša i kvaliteti zraka koju udišemo, a koji su također jedan od uzroka nastanka karcinoma.

Tu ubrajamo i razne strategije alkoholne i duhanske industrije kojima putem marketinga indirektno utječu na odluke pojedinca. Ovo je područje kojemu se pridaje sve više pažnje, međutim snažan industrijski lobi znatno usporava nužne promjene.

EURACTIV: Može li novac, koji je EU namijenila borbi protiv karcinoma do 2025. godine, a radi se o četiri milijarde eura, dovesti do promjena u hrvatskom zdravstvu kada se radi o prevenciji i liječenju karcinoma? Kakvi projekti bi mogli donijeti europski novac Hrvatskoj? Akcijski plan za provedbu Nacionalnog strateškog okvira protiv raka za razdoblje do 2025. godine je tek u proceduri donošenja.

JERKOVIĆ: Nacionalni strateški okvir protiv raka jedan je od najboljih dokumenata koje sam u posljednjih 15 godina vidjela. Međutim, već dvije i pol godine čekamo na njegovu implementaciju. Već dvije i pol godine čekamo na akcijski plan. A dok vrijeme za prijavu projekata i povlačenja EU sredstava za onkologiju curi, ministar zdravstva Vili Beroš se bavi smjenjivanjem povjerenstva i gubi vrijeme. Pitajte ga što je učinio s 80 milijuna eura europskih sredstava namijenjenih nabavci sofisticirane onkološke opreme. A možda i da ga pitamo gdje je nestalo preko 30 milijuna tih istih sredstava? Uz ovakvu nesposobnost možete se samo osramotiti.

EURACTIV: Za razliku od javnog zdravstva, čini se kako privatno cvjeta u Hrvatskoj, mada je posve jasno, da privatne zdravstvene ustanove nikako ne mogu u potpunosti nadomjestiti javno zdravstvo, a i same imaju liste čekanja. Je li u Hrvatskoj moguće u potpunosti i strogo odvojiti javno od privatnog zdravstva na način, da privatno ne crpi resurse i kadrove iz javnog?

JERKOVIĆ: Važno je imati kvalitetno, snažno i učinkovito javno zdravstvo dostupno svima. Privatno zdravstvo potrebno je Hrvatskoj i ja nisam protiv njega, ali nisam za to da se ono razvija javnim novcem i nauštrb javnog zdravstva. Nelogično je i to da privatnim klinikama uplaćujemo milijarde za preglede samo zato jer klinike u sustavu javnog zdravstva nedovoljno iskorištavaju sredstva iz EU fondova za kupovinu sofisticirane aparature. Naš javni zdravstveni sustav u ovom trenutku prolazi svoju najveću krizu upravljanja ikad.

EURACTIV: Nedavno ste izrazili zadovoljstvo time što je EU parlament na plenarnoj sjednici usvojio tri važna zakona kojima se radi na postizanju klimatske neutralnosti do 2050. godine s naglaskom na smanjenje emisija stakleničkih plinova za najmanje 55 posto do 2030. godine. Radi se o zakonodavnim aktima koji su dio paketa simbolično nazvanog “Spremni za 55“, upravo zbog već spomenutog cilja smanjenja emisija za najmanje 55 posto. Kao članica Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane, kako gledate na moguće dosezanje tih ciljeva s obzirom na raskorake među državama članicama? Primjerice Njemačka je nedavno ugasila i posljednje tri nuklearne elektrane, što može dovesti do povećanja korištenja ugljena, dok je Finska dan nakon toga pokrenula novi nuklearni reaktor, najveći u Europi.

JERKOVIĆ: Kako bismo poduzeli potrebne korake u smanjenju emisija stakleničkih plinova unutar Europske unije, Vijeće Europske unije i Europski parlament dogovorili su paket “Spremni za 55 posto”, s ciljem smanjenja emisije stakleničkih plinova za najmanje 55 posto do 2030. godine, što je Europskim zakonom o klimi postalo i pravna obveza.

Dakle, važno je napomenuti kako su Zakoni i Direktive paketa Spremni za 55 obvezujući, a države članice su ciljeve izrečene u ovom paketu obvezne ostvariti. EU i njezine države članice već su pokazale da su predvodnik u borbi protiv klimatskih promjena na globalnoj razini te sam osobnog uvjerenja da ćemo to i nastaviti biti.

Paketom 55 posto, o kojem se raspravlja u nekoliko područja politika, kao što su okoliš, energetika, promet te gospodarski i financijski poslovi, nastoji se: pružiti dosljedan i uravnotežen okvir za postizanje klimatskih ciljeva EU-a kojima se osigurava poštena i socijalno pravedna tranzicija, održavati i jačati inovacije i konkurentnost industrije EU-a te istodobno osigurati jednake uvjete u odnosu na gospodarske subjekte iz trećih zemalja.

EURACTIV: Dokle ste kao zastupnica stigli raditi na politikama reforme tržišta električne energije kako bi ga učinili transparentnijim i manje podložnim manipulacijama, bržem uvođenju obnovljivih izvora energije i pokretanju tržišta vodika, kao što ste najavili početkom godine?

JERKOVIĆ: Europska komisija je predložila reformu modela tržišta električne energije u Europskoj uniji prije nekih mjesec dana, tako da se nalazimo na samom početku tog procesa. Ono što se želi osigurati ovim paketom je izbjeći radikalne skokove cijena struje kojima smo svjedočili u prošloj godini.

Glavni ciljevi reforme su osigurati stabilnost cijena kroz dugoročne ugovore, bolja zaštita potrošača od prevelikih fluktuacija cijena i ubrzanje zelene tranzicije poticanjem investicija u obnovljive izvore energije. Jedan od načina kako možemo ubrzati zelenu tranziciju je i kroz koncept tzv. energetskih zajednica. Energetske zajednice omogućuju građanima da kolektivno organiziraju svoje sudjelovanje u energetskom sustavu i da tako povećaju decentraliziranu vlastitu proizvodnju obnovljive energije.

Koristim ovu priliku kako bih najavila održavanje konferencije na temu energetskih zajednica u kontekstu reforme modela tržišta električne energije koja će se održati u Europskom parlamentu 4. svibnja. Konferencija će okupiti stručnjake iz Hrvatske i ostatka Europe kako bi raspravili o daljnjem razvoju energetskih zajednica u EU.

Poseban fokus bit će stavljen na razvoj regionalnih okvira podrške koji omogućuju brzo i održivo pokretanje energetskih zajednica. Uz jasno zakonodavstvo i adekvatno uspostavljene okvire potpore, vjerujem kako energetske zajednice mogu biti dio rješenja za trenutnu energetsku krizu, a istovremeno jačaju lokalno i nacionalno gospodarstvo te eliminiraju društvene nejednakosti.

EURACTIV: Jeste li počeli pregovore s Vijećem EU kao izvjestiteljica za eIDAS uredbu, kojom se uspostavlja jedinstveni europski okvir za digitalni identitet, što bi trebalo omogućiti građanima niz pogodnosti u svakodnevnom životu, poput digitalnog novčanika?

JERKOVIĆ: Da, 21. ožujka smo počeli pregovore s Vijećem EU vezano za eIDAS uredbu za koju sam imenovana glavnom izvjestiteljicom Europskog parlamenta. Dakle, proces pregovora je u tijeku i mislim da će potrajati. Glavni izazov je približiti stajališta EP-a i Vijeća, što neće biti jednostavno, ali smatram da je moguće. Obje institucije žele osigurati interoperabilnost novog okvira koji će omogućiti korištenje digitalnog novčanika u cijeloj EU te visok stupanj zaštite osobnih podataka.

Sigurne usluge identifikacije iz ovog prijedloga omogućit će građanima i poduzećima upotrebu digitalnih alata za različite svrhe, poput online plaćanja računa, kupovine i pristupa zdravstvenim zapisima. Zakon o europskom digitalnom identitetu ubrzat će digitalizaciju javnog sektora i društva te omogućiti sigurnu i transparentnu elektroničku identifikaciju u cijeloj EU. Glavni cilj novog zakona je olakšati svakodnevni život građanima EU, omogućujući im jednostavniji pristup uslugama privatnog i javnog sektora, te njihovim pravima u njihovoj zemlji ili tijekom putovanja i boravka u drugim državama članicama EU. Nadam se završiti pregovore što prije moguće, kako bi čitava stvar zaživjela što skorije.

EURACTIV: Članica ste odbora EP za parlamentarnu suradnju s Rusijom. Već je pandemija zaustavila redovite aktivnosti Odbora, a agresija Rusije na Ukrajinu je odnose potpuno zamrznula. Postoje li ipak ikakve aktivnosti na tom području? Ima li Odbor planove za nastavak suradnje?

JERKOVIĆ: Sve dok Rusija nastavlja sa agresijom na Ukrajinu, jasno je kako je bilo koji oblik suradnje između Odbora EP-a za parlamentarnu suradnju s Rusijom i ruske Dume do daljnjeg nemoguća misija. Uostalom, ruska Duma je pod apsolutnom dominacijom stranke Ujedinjena Rusija koja podržava rusku politiku agresije u Ukrajini i koja dovodi u pitanje pravo Ukrajine na suverenost i uopće na postojanje. Ukoliko se u dogledno vrijeme krene u traženje diplomatskog rješenja, vjerujem da će se i parlamentarni Odbor EP-a za suradnju s Rusijom uključiti i pokušati dati svoj doprinos rješavanju sukoba. Situacija na terenu trenutno upućuje na to da smo još daleko od te mogućnosti.

EURACTIV: Hrvatska se nalazi pred super izbornom 2024. godinom. Kao članica Predsjedništva SDP-a, koje stranke vidite kao partnerice SDP-u u mogućoj koaliciji prije parlamentarnih izbora? Je li prihvatljiva suradnja Socijaldemokratima i strankama centra? Mogu li lijevi centar i ljevica sami vratiti povjerenje većine birača, s obzirom da ankete pokazuju kako se hrvatsko biračko tijelo sve više naginje desnici odnosno da je bazen birača ljevice sve manji?

JERKOVIĆ: Ne bih a priori prihvatila zaključak da biračko tijelo sve više naginje desnici, jer i rezultati prošlih parlamentarnih izbora ne argumentiraju tu tezu. Sigurna sam da onih više od 50 posto građana s pravom glasa koji su ostali kod kuće zasigurno nisu glasači desnice. Većina od tih 50 i više posto je razočarana političkim strankama. SDP vrlo intenzivno predstavlja svoja rješenja za goruće hrvatske probleme. U samo posljednjih nešto više od godinu dana smo predstavili politiku stanovanja “Plan za stan“, prijedlog zdravstvene reforme, četiri paketa protuinflacijskih mjera i politiku rada. Teza kako je socijaldemokracija stvar prošlosti i na zalasku je netočna, a to potvrđuje i pobjeda SDP-a na nedavnim izborima u Varaždinu. Građani nisu okrenuli leđa socijaldemokratskim idejama. Mislim da je rano govoriti o predizbornim koalicijama, no s onima koji surađuju s HDZ-om, po mom mišljenju, SDP nema što raditi ni prije ni nakon izbora.

EURACTIV: Očekujete li da će Vas SDP kandidirati na sljedećim izborima za EP? Imate li političkih ambicija nastaviti raditi kao eurozastupnica ili se kanite u bliskoj budućnosti više posvetiti znanstvenom i profesorskom radu?

JERKOVIĆ: Nadam se da ću do kraja mandata svojim djelovanjem u Europskom parlamentu pokazati kako sam opravdala povjerenje birača i stranke koja me kandidirala za ovu iznimno važnu poziciju. Imam ambiciju nastaviti započete projekte u Europskom parlamentu, posebice kada je riječ o donošenju važnih mjera za prevenciju raka, veće dostupnosti kvalitetnih i učinkovitih lijekova, digitalizaciji s posebnim naglaskom na digitalizaciju zdravstva te primjeni najsuvremenijih tehnologija u zdravstvu, klimatskih promjena... Ukoliko ne dobijem novu priliku nastavit ću svoju sveučilišnu karijeru na Medicinskom fakultetu u Rijeci.